Descendentni nekrotizirajući medijastinitis

Descending necrotizing mediastinitis is a severe septic infection of the mediastinum, mostly resulting from an infectious process originating from the neck or oral cavity. The mortality rate associated with descending necrotizing mediastinitis remains high (>40%) in spite of the current medical and surgical treatment options. The disease may occur at any age and in either sex. Early diagnosis is of utmost importance to immediately initiate intensive antibiotic therapy or surgical intervention in case of the infectious process descent to the thoracic cavity. A patient with descending necrotizing mediastinitis, initially treated with antibiotic therapy followed by surgical intervention due to the disease propagation, is presented. Intraoperatively, a life threatening complication of the left venous angle erosion developed.Descendentni nekrotizirajući medijastinitis je ozbiljna gnojna infekcija medijastinuma koja najčešće nastaje spuštanjem infekta iz područja usne šupljine ili vrata. Smrtnost je i dalje vrlo visoka (preko 40%) usprkos današnjim mogućnostima liječenja konzervativnim ili kirurškim putem. Bolest se može pojaviti kod svih dobnih skupina, kako kod muškaraca tako i kod žena. U liječenju bolesti najvažnije je rano postavljanje dijagnoze kako bi se odmah započela intenzivna antibiotska terapija, a u slučaju spuštanja gnojnog procesa u prsni koš kirurška intervencija. Prikazuje se bolesnik s descendentnim nekrotizirajućim medijastinitisom koji je u početku liječen antibioticima, a zbog propagacije bolesti i kirurškim zahvatom. Tijekom kirurškog zahvata razvila se za život opasna komplikacija, erozija lijevostranog venskog spoja

Middle turbinate pneumatization in the paediatric population

Objective: Bullous middle turbinate is a common anatomical variation in adults, however not much is known of its incidence and significance in children. Our aim was to determine the incidence of bullous middle turbinate in children and to assess whether it is associated with nasal septum deviation and some other anatomical variations such as pneumatization of superior turbinate, uncinate process, crista galli, sphenoid and frontal sinus. Materials and methods: Paranasal sinus CT scans of 87 paediatric patients (mean age 5.6 years) were retrospectively reviewed. The presence of the concha bullosa, septal deviation and other anatomical variants were determined using tomography images. All data from patients were assessed by both an otolaryngologist and a radiologist. The patients were divided in two groups: group 1 were those with bullous middle turbinate and group 2 were those with normal middle turbinate. Results: In the overall group, bullous middle turbinate was present in 29.5% of patients, bullous superior turbinate in 9.09%, deviated septum in 28.73%, pneumatized frontal sinus in 17.24%, pneumatized uncinate process in 3.4% and pneumatized crista galli in 26.4% of patients. The patients in group 1 were older (mean age 9.2 vs 3.9 years, p<0.001), 50% had a deviated septum vs 19.67% in group 2 (p=0.04). Bullous superior turbinate was present in 26.92% of patients in group 1 and 3.28% in group 2 (p<0.001). In group 1, the conchal type of sphenoid pneumatization was present in 34.61%, presellar in 15.3%, sellar in 50%, vs 83.6%, 9.83%, and 6.5%, respectively (p=0.001). Conclusion: Our results showed that bullous middle turbinate is a frequent anatomical finding in older children and is associated with a deviated septum, bullous upper turbinate and sellar type of sphenoid pneumatization. This suggests that turbinate pneumatisation is congenital and a continuing development process of the nose throughout childhood and adolescence, which is in concordance with some previous studies

Hipokalcijemija nakon "completion" tireoidektomije zbog papilarnog karcinoma štitnjače

Surgical management of papillary thyroid carcinoma (PTC) includes total thyroidectomy and lobectomy. After lobectomy, a reoperation called completion thyroidectomy is occasionally required. Postoperative hypocalcemia is the most common complication associated with thyroid surgery. Our main goal was to determine if there is a significant difference between the incidence rate of postoperative hypocalcemia in patients who underwent total thyroidectomy for PTC compared with patients who underwent completion thyroidectomy for PTC. Apart from that, we analyzed the following potential predictive factors for the occurrence of hypocalcemia: sex, age, size of tumor, side of tumor, maximum diameter of individual lobe, occult metastasis, and operating surgeon. The study involved 340 patients who underwent surgery for PTC at the Department of ENT and Head and Neck Surgery, Zagreb University Hospital Centre, between February 25, 2013 and January 3, 2016. Postoperative hypocalcemia incidence rates were higher in the total thyroidectomy group than in the completion thyroidectomy group (37.8% and 29.0%, respectively). However, these differences were not statistically significant. Every analyzed potential predictive factor was proven not to have any correlation with postoperative hypocalcemia. This study demonstrated that there was no significant difference between postoperative hypocalcemia rates in patients who underwent completion thyroidectomy compared with patients who underwent total thyroidectomy for PTC.Kirurška terapija papilarnog karcinoma štitnjače obuhvaća totalnu tireoidektomiju i lobektomiju. Katkad je nakon lobektomije potrebno napraviti reoperaciju koja se naziva „completion“ tireoidektomija. Postoperativna hipokalcijemija najčešća je komplikacija povezana s kirurgijom štitnjače. Cilj našeg rada bio je utvrditi postoji li značajna razlika u učestalosti postoperativne hipokalcijemije kod pacijenata koji su bili podvrgnuti totalnoj tireoidektomiji zbog papilarnog karcinoma štitnjače i pacijenata kod kojih je rađena „completion“ tireoidektomija zbog papilarnog karcinoma štitnjače. Osim toga analizirali smo sljedeće potencijalne prediktivne faktore za pojavu hipokalcijemije: spol, dob, veličina tumora, strana tumora, maksimalni promjer pojedinačnog režnja, okultne metastaze i kirurg. U istraživanje je bilo uključeno 340 pacijenata operiranih zbog papilarnog karcinoma štitnjače na Klinici za bolesti uha, grla i nosa i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb, u razdoblju od 25. veljače 2013. do 3. siječnja 2016. Učestalost hipokalcijemije nakon totalne tirodektomije bila je veća, 37, 8% u usporedbi s 29% nakon „completion“ tireoidektomije. Unatoč tome, ta razlika nije bila statistički značajna. Nijedan od analiziranih faktora nije doveden u korelaciju s postoperativnom hipokalcijemijom. Naše je istraživanje pokazalo da ne postoji značajna razlika u učestalosti postoperativne hipokalcijemije između pacijenata podvrgnutih „completion“ tireoidektomiji i pacijenata podvrgnutih totalnoj tireoidektomiji zbog papilarnog karcinoma štitnjače

Indikacije za profilaktičku centralnu disekciju vrata kod dobro diferenciranih karcinoma štitnjače

Well-differentiated cancers, both papillary and follicular, account for 90% of all diagnosed thyroid cancers. They have an indolent disease course with a 20-year disease-specific survival over 90%. According to current guidelines, the therapy of choice for well-differentiated thyroid carcinoma is total thyroidectomy or lobectomy. The indication for prophylactic central neck dissection is still a controversial issue and the subject of unfinished and ongoing debate. There is no indication for prophylactic central neck dissection in follicular thyroid carcinomas, which primarily metastasize hematogenously. In small solitary papillary thyroid carcinomas (T1 and T2), prophylactic central neck dissection is not indicated as it does not bring benefits in terms of improved patient survival and at the same time significantly increases the risk of temporary and permanent postoperative complications. Prophylactic central neck dissection is indicated in advanced papillary thyroid cancers (T3 and T4) and all other high-risk well-differentiated thyroid cancer, as well as in the presence of metastatic lymph nodes in the lateral neck.Papilarni i folikularni karcinomi čine 90% svih zloćudnih tumora štitnjače. Dobro diferencirani karcinomi štitnjače imaju indolentan tijek bolesti, s dvadeset godišnjim za bolest specifičnim preživljenjem preko 90%. Totalna tireoidektomija je terapija izbora za većinu bolesnika. Kod bolesnika s karcinomima niskog rizika moguće je učiniti samo lobektomiju zahvaćenog režnja, a da se pritom ne ugrozi ukupno preživljenje bolesnika. Profilaktička disekcija središnjeg dijela vrata predmet je brojnih istraživanja zbog nejasnih kliničkih posljedica njezina izvođenja. Kod folikularnih karcinoma štitnjače koji primarno metastaziraju hematogeno, nema indikacije za profilaktičku disekciju središnjeg vrata. Kod malih solitarnih papilarnih karcinoma štitnjače (T1 i T2) profilaktička disekcija središnjeg vrata nije indicirana, jer ne donosi koristi u smislu poboljšanog preživljavanja pacijenata, a istodobno značajno povećava rizik od privremenih i trajnih postoperativnih komplikacija, poput pareza i paralize povratnog laringealnog živca i hipoparatireoidizma. Ipsilateralna profilaktička disekcija središnjeg vrata indicirana je kod uznapredovalih papilarnih karcinoma štitnjače (T3 i T4) te kod svih ostalih koje karakterizira visok rizik za povrat bolesti ili regionalnu diseminaciju. Metastatski limfni čvorovi na lateralnom vratu, s urednim predoperativnim statusom limfnih čvorova središnje regije vrata, također su indikacija za profilaktičku disekciju središnjeg vrata

Poslijeoperacijska bol nakon funkcionalne endoskopske operacije sinusa

We conducted a retrospective review of medical records using our institution electronic database with the purpose to identify factors that could influence postoperative pain after functional endoscopic sinus surgery. The studied factors were gender, age, American Society of Anesthesiologists (ASA) status, duration of surgery, extent of surgery, primary versus revision surgery, and extent of nasal packing. One hundred and twenty-four patients were enrolled in this study, 60.5% of them male, mean age 48 years. The mean postoperative pain reported on the visual analog scale was 1.20 on the day of surgery and 1.05 on postoperative day 1. On the day of surgery, patients who had unilateral type of surgery experienced less pain than patients with bilateral surgery (p<0.01). We did not find any statistically significant association of the reported postoperative pain with age, gender, ASA status, duration of surgery, antibiotic therapy, and type and extensiveness of nasal packing.Proveli smo retrospektivni pregled medicinske dokumentacije koristeći informatički sustav naše ustanove s ciljem identificiranja čimbenika koji bi mogli utjecati na poslijeoperacijsku bol nakon funkcionalne endoskopske operacije sinusa. Proučavani čimbenici su bili: spol, dob, ASA status, trajanje operacije, opsežnost operacije, razlika primarne i revizijske operacije te opsežnost nosne tamponade. U studiju je uključeno 124 bolesnika, 60,5% od njih su bili muškarci, a srednja dob iznosila je 48 godina. Srednja vrijednost poslijeoperacijske boli na ljestvici VAS bila je 1,20 na dan operacije te 1,05 prvog poslijeoperacijskog dana. Na dan operacije bolesnici kod kojih je proveden jednostrani zahvat imali su manju bol naspram bolesnika kod kojih je učinjen obostrani zahvat. Nije pronađena statistički značajna povezanost poslijeoperacijske boli i dobi, spola, ASA statusa, trajanja operacije, antibiotske terapije i opsežnosti nosne tamponade

Forwarder’s working range – from modeling to support for operational application

SažetakNa osnovi poznavanja dimenzijskih i masenih značajki forvardera, razvijen je model raspodjele osovinskih opterećenja te procjene kretnosti forvardera pri izvoženju drva uz i niz nagib terena. Model je zasnovan na poznavanju položaja točke težišta forvardera, deklariranoj nosivosti forvardera i duljini utovarene oblovine, graničnom nagibu kretnosti forvardera temeljem vučne značajke vozila pri izvoženju drva uz nagib terena te graničnom nagibu terena pri izvoženju drva niz nagib, kod kojega obodna sila poprima vrijednost nula, uz poštivanje ograničenja proisteklih iz prethodnih istraživanja.Simulacijsko modeliranje procjene kretnosti pri izvoženju drva uz i niz nagib terena prikazano je na primjeru osmokotačnoga forvardera Komatsu 875, deklarirane nosivosti 16.000 kg, opremljenoga pneumaticima 710/45-26.5 za koji je metodom podizanja osovine određen položaj točke težišta. Rezultati raspodjele adhezijskog opterećenja prednje i stražnje osovine forvardera ukazali su da pri izvoženju drva tvrdih listača mase 16.000 kg te duljine 4,82 m, uz i niz nagib terena u granicama ±70 % ne dolazi do prekoračenja zbroja dopuštenih opterećenja guma kotača po osovinama te dopuštenog opterećenja prednje i stražnje bogi osovine. Pri izvoženju drva uz nagib terena, do rasterećenja prednje bogi osovine dolazi kod nagiba terena &gt;68 %. Za navedeni raspon uzdužnih nagiba terena, najmanji konusni indeks od 950 kPa za primjerni forvarder predstavlja mjeru okolišne pogodnosti, a izračunat je na osnovi nominalnog tlaka na podlogu referentnih (opterećenijih) kotača stražnje bogi osovine vozila.Granični nagib kretnosti nominalno natovarenoga forvardera uz nagib terena značajno ovisi o nosivosti šumskog tla iskazanoga konusnim indeksom, ali i o klizanju kotača vozila. Za iste vrijednosti konusnoga indeksa tla, pri vrijednostima klizanja kotača (10 – 15 %) koje odgovaraju najvećoj vučnoj korisnosti, granični nagib kretnosti forvardera ima niže vrijednosti, u odnosu na klizanje kotača (20 – 25 %) koje odgovara okolišnom ograničenju, odnosno početku erozionih procesa na nagnutim terenima.Granični nagib terena pri izvoženju drva forvarderom niz nagib terena kod kojeg obodna sila poprima vrijednost nula, značajno ovisi samo o nosivosti šumskog tla te se nije pokazao kao dobar pokazatelj ograničenja izvoženja drva. Određivanje ograničenja kretnosti forvardera pri izvoženju drva niz nagib terena u budućnosti će predstavljati istraživački izazov.SummaryIn the example of an eight-wheeled forwarder, a simulation model is presented for assessing the mobility of the forwarder when transporting timber uphill and downhill. The presented model shows the changes in forces during timber forwarding by a nominally loaded forwarder due to a wide range of changes in influencing factors: 1) the slope of the terrain, 2) the direction of timber forwarding, and 3) the soil bearing capacity expressed by the cone index. By incorporating the criteria/limitations of timber forwarding derived from previous research, the forwarder mobility model gains practical meaning; that is, the theoretical approach brings the reality of timber forwarding closer. The mobility model shown is based on easily measurable or available data but also on the position of the centre of gravity, which is relatively easy to determine by the shown method of lifting the forwarders’ axle with the use of portable scales and is usually unavailable to read in the manufacturers’ catalogue. All known criteria/restrictions of mobility of forest vehicles are primarily related to their movement uphill. The limitation of the skidder’s mobility when skidding timber downhill has been firmly determined, while there are no limitations in the literature for forwarding timber downhill. Gradeability of a nominally loaded forwarder downhill, where the thrust force takes the value of zero, did not prove to be a good indicator or a limitation of timber forwarding. Determining the mobility limitations of the forwarder during timber forwarding downhill will be a research challenge in the future

Inverted Sinonasal Papilloma – A Report of 31 Cases and Review of the Literature

Inverted papilloma is an epithelial neoplasm of the lateral nasal wall and adjacent sinuses characterized by a marked propensity for recurrence and a significant association with carcinoma In this retrospective study we present 31 cases treated by our departments between 1982 and 1999. The aim was to compare our results to those of other authors especially regarding surgical management. The male to female ratio of these patients was 2:1 and most patients were in the 6th and 7th decades of life. Conservative surgery was used in most cases as the initial treatment. The overall recurrence rate was low and there were 3 cases associated with carcinoma. We conclude that the results of conservative surgery in selected cases are comparable to those using radical methods. A review of the literature is presented and particular attention is dedicated to the literature concerning analysis of p53 expression, HPV and Epstein-Barr infection and apoptosis in inverted papilloma

Umjetna inteligencija u rinologiji

Umjetna inteligencija iznimno je snažan alat koji je doživio nevjerojatan razvoj, posebno u medicini, tijekom posljednjih nekoliko godina. Zahvaljujući tehnologijama poput strojnog učenja, dubokog učenja i konvolutivnih neuronskih mreža, računalima je omogućeno učenje iz podataka i obavljanje složenih zadataka. Ova revolucionarna primjena umjetne inteligencije ima ogroman potencijal u otorinolaringologiji i posebno u rinologiji. Jedno od područja u kojima umjetna inteligencija može pružiti značajnu pomoć je obrada slikovnih podataka. Zahvaljujući naprednim algoritmima dubokog učenja, umjetna inteligencija može bitno olakšati dijagnostiku i praćenje alergijskog rinitisa, te planiranje kirurških zahvata. Kroz kategorizaciju bolesnika prema različitim oblicima bolesti i predviđanje ishoda liječenja, umjetna inteligencija pomaže u personaliziranoj medicini, posebno kod određenih podtipova rinosinuitisa. Umjetna inteligencija također ima primjenu u robotskoj kirurgiji, gdje se upotrebljava kako bi se smanjile komplikacije i poboljšala preciznost zahvata. Primjena umjetne inteligencije i njezina integracija s robotskom kirurgijom, u rinologiji se suočava s tehničkim izazovima zbog anatomskih prepreka, što trenutačno ograničava njezinu širu primjenu u ovoj grani medicine. Naglašava se važnost etičkih aspekata i transparentnosti pri upotrebi umjetne inteligencije u medicini. Provodeći istraživanja u skladu s etičkim standardima i osiguravajući transparentnost algoritama, gradi se povjerenje bolesnika i medicinskog osoblja u tehnologiju umjetne inteligencije. Daljnji razvoj umjetne inteligencije i stvaranje kvalitetnih i dobro strukturiranih baza podataka omogućiti će napredak u primjeni umjetne inteligencije u rinologiji i drugim područjima medicinske znanosti. Napredak u primjeni umjetne inteligencije u rinologiji rezultirati će poboljšanom dijagnostikom, terapijom i kvalitetom života bolesnika. Otorinolaringolozi će imati koristi od olakšanog rada uz pomoć umjetne inteligencije, što će im omogućiti pružanje još kvalitetnije zdravstvene skrbi

Umjetna inteligencija u rinologiji

Umjetna inteligencija iznimno je snažan alat koji je doživio nevjerojatan razvoj, posebno u medicini, tijekom posljednjih nekoliko godina. Zahvaljujući tehnologijama poput strojnog učenja, dubokog učenja i konvolutivnih neuronskih mreža, računalima je omogućeno učenje iz podataka i obavljanje složenih zadataka. Ova revolucionarna primjena umjetne inteligencije ima ogroman potencijal u otorinolaringologiji i posebno u rinologiji. Jedno od područja u kojima umjetna inteligencija može pružiti značajnu pomoć je obrada slikovnih podataka. Zahvaljujući naprednim algoritmima dubokog učenja, umjetna inteligencija može bitno olakšati dijagnostiku i praćenje alergijskog rinitisa, te planiranje kirurških zahvata. Kroz kategorizaciju bolesnika prema različitim oblicima bolesti i predviđanje ishoda liječenja, umjetna inteligencija pomaže u personaliziranoj medicini, posebno kod određenih podtipova rinosinuitisa. Umjetna inteligencija također ima primjenu u robotskoj kirurgiji, gdje se upotrebljava kako bi se smanjile komplikacije i poboljšala preciznost zahvata. Primjena umjetne inteligencije i njezina integracija s robotskom kirurgijom, u rinologiji se suočava s tehničkim izazovima zbog anatomskih prepreka, što trenutačno ograničava njezinu širu primjenu u ovoj grani medicine. Naglašava se važnost etičkih aspekata i transparentnosti pri upotrebi umjetne inteligencije u medicini. Provodeći istraživanja u skladu s etičkim standardima i osiguravajući transparentnost algoritama, gradi se povjerenje bolesnika i medicinskog osoblja u tehnologiju umjetne inteligencije. Daljnji razvoj umjetne inteligencije i stvaranje kvalitetnih i dobro strukturiranih baza podataka omogućiti će napredak u primjeni umjetne inteligencije u rinologiji i drugim područjima medicinske znanosti. Napredak u primjeni umjetne inteligencije u rinologiji rezultirati će poboljšanom dijagnostikom, terapijom i kvalitetom života bolesnika. Otorinolaringolozi će imati koristi od olakšanog rada uz pomoć umjetne inteligencije, što će im omogućiti pružanje još kvalitetnije zdravstvene skrbi

Dimensional and mass characteristics of forwarders

Izvoženje drva forvarderima, obilježava kotrljanje drva na kotačima, prihvat i sakupljanje sortimentnom metodom izrađenoga drva hidrauličnom dizalicom, iz čega proizlazi i zahtjev za paralelnom mrežom sekundarnih šumskih prometnica međusobnoga razmaka dvostrukoga dosega dizalice.Rad se bavi prikazom: 1) dimenzijskih i masenih značajki forvardera u svijetlu norme ISO 13860 (2016) te 2) plana raspodjele tereta forvardera kojega je razvio njemački Kuratorij za šumski rad i šumsku tehniku (KWF), s ciljem pomoći šumarskim stručnjacima pri nabavci, odnosno korištenju ovih šumskih vozila.Za primjerni forvarder odabran je teški osmokotačni forvarder Komatsu 875, za koji su na osnovi mjerenja prikazane njegove dimenzijske i masene značajke, kao i plan raspodjele tereta s ciljem njegove ocjene.Kritički osvrt je dan i na normu ISO 13860 (2016) s obzirom na neobuhvaćanje nekih dimenzijskih (duljina i visina prednjeg te stražnjeg prepusta forvardera, kutovi i polumjeri prohodnosti vozila) i masenih (položaj točke težišta) pokazatelja forvardera, a koje opisuju i/ili služe modeliranju njegove kretnosti pri izvoženju drva s obzirom na smjer i uzdužni nagib terena. Isto tako, norma izrijekom ne spominje niti jedan pokazatelj okolišne pogodnosti (npr. nominalni tlak na podlogu).Timber forwarding is characterised by carrying timber clear of the ground and loading timber assortments by a hydraulic crane, which results in the requirement for a parallel network of secondary forest infrastructure network where the distance between trails equals to double span of the hydraulic crane.The paper presents 1) dimensional and mass characteristics of forwarders considering ISO 13860 (2016) standard and 2) forwarder load distribution plan developed by the German Kuratorium für Wadarbeit und Forsttechnik (KWF) to assist forestry experts in the purchase and use of these forest vehicles.The heavy eight-wheel forwarder Komatsu 875 was selected as an example. Its dimensional and mass characteristics are shown based on measurements and the load distribution plan, aiming to evaluate the vehicle.A critical comment is also given regarding the ISO 13860 (2016) standard due to the lack of some dimensional (length and height of the front and rear overhangs of forwarders, approach and departure angles and clearance radii) and mass (position of the centre of gravity point) of forwarders. These characteristics describe and serve to model its mobility during timber forwarding concerning the direction and longitudinal slope of the terrain. In addition, the ISO 13860 (2016) standard does not explicitly mention any indicator of environmental suitability (e.g. nominal ground pressure)