Ozljede

S obzirom na visok udio u ukupnoj smrtnosti i pobolu ozljede predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Značajno opterećuju zdravstveni sustav, uzrokuju visoke troškove i u konačnici utječu na socijalni i ekonomski razvoj države. Za analizu pobola i smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj na nacionalnoj razini koriste se podatci rutinske mortalitetne i morbiditetne statistike pri čemu se od 1995. godine koristi Medicinska klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema-X revizija prema kojoj su ozljede svrstane u dvije skupine: • prema naravi ozljeda u skupinu IX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka (S00 - T98); • prema vanjskim uzrocima u skupinu XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta (V01 - Y98). Prema načinu nastanka (vanjskom uzroku) ozljede se dijele na nenamjerne (nesreće): ozljede nastale u prometu, zatim uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i drugo, te na namjerne (nasilne): ozljede nastale uslijed samoozljeđivanja, nasilja, terorizma i ratova. Zbog potrebe za usporednim analizama, te izrade i provedbe preventivnih programa najčešće se u javnom zdravstvu koristi podjela prema načinu nastanka odnosno vanjskom uzroku ozljede

Morbidity and mortality from cardiovascular diseases

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su smrti 17,3 milijuna ljudi na razini svijeta, odnosno 30% ukupne smrtnosti, a na razini Europe odgovorne su za 47% svih smrti. U Hrvatskoj su također vodeći uzrok smrti s udjelom od 48,3% u ukupnom mortalitetu 2012. godine. Uzrok su smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca. U bolničkom morbiditetu KVB su godinama na prvom ili drugom mjestu po broju hospitalizacija, izmjenjujući se s malignim bolestima. Stope hospitalizacija za KVB rastu s dobi i više su u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast bolničkog morbiditeta počinje u dobi iznad 40 godina, desetak godina ranije od porasta smrtnosti. Posljednjih deset godina uočava se kontinuirani trend smanjenja smrtnosti zbog KVB, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca i to osobito za dob 0-64 godine, no one su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.According to the data provided by World Health Organization, the cardiovascular diseases (CVD) are the cause of death of 17.3 million of people at an international level, or 30% of total mortality, whereas they account for 47% of all deaths at the European level. Even in Croatia, they are the major cause of death, ac- counting for 48.3% of total mortality in 2012. They are the cause of death of 54.5% of dead women and 42.1% of dead men. In hospital morbidity, CVDs have held the first or second place in the number of hospitalizations for years, alternating with malignant diseases. Hospitalization rates for CVD rise with age and are higher in men than in women in all age groups. Intense rise in hospital morbidity begins at the age of 40, ten years earlier than the rise in mortality. The period of the last ten years shows a continuing downward trend in mortality caused by CVD, which is more pronounced for cerebrovascular diseases, than for ischemic heart disease and especial- ly for the age from 0 to 64, but they are still the major cause of mortality and morbidity

TACTICS (Tools to Adress Childhood Trauma, Injury and Children`s Safety)

TACTICS je međunarodni projekt koji vodi Europsko udruženje za sigurnost djece -European Child Safety Alliance - ECSA. Projekt je pozitivno ocijenjen na natječaju za projekte u okviru Drugog programa zajednice na području zdravstva 2010. godine, te je sufinanciran od Europske komisije s udjelom od 60%. Predviđeno trajanje projekta je u periodu od travnja 2011. godine do ožujka 2014. godine. U projektu sudjeluje više od trideset europskih država uključujući Hrvatsku. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je koordinator projekta u Hrvatskoj. U projektu sudjeluju brojni kolaborativni partneri uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju, UNICEF, UEPHA-u, EUPHA-u i druge. U znanstvenom odboru projekta sudjeluju stručnjaci iz sljedećih institucija: Nordic School of Public Health, Maastricht University i Swansea University. Glavni cilj projekta je unaprijediti prevenciju ozljeda u djece u Europi razvijanjem metoda za izradu i implementaciju učinkovitih mjera intervencije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini . TACTICS se nastavlja na prethodno uspješeno proveden projekt/program Europskog udruženja za sigurnost djece: „Child Safety Action Plan“ (CSAP, CSAP II) (2004. do 2010.) čiji je osnovni cilj bio razvijanje pokazatelja za ocjenu ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema u djece, razvijanje pokazatelja za ocjenu „stanja prevencije“ u pojedinoj državi te poticanje razvoja i implementacije nacionalnih akcijskih planova za prevenciju ozljeda kod djece

Chronic Noncommunicable Diseases – Burden of Disease in the Population of Croatia

Svijet je danas suočen s epidemijom kroničnih nezaraznih bolesti. One su glavni uzrok smrti u gotovo svim zemljama svijeta, a ugrožavaju život i zdravlje ljudi, ali i gospodarski razvoj. Obilježavaju ih zajednički čimbenici rizika, zajedničke determinante koje do njih dovode, kao i zajedničke mogućnosti prevencije. Posebno se ističu kardiovaskularne i zloćudne bolesti, dijabetes i kronične respiratorne bolesti povezane s četirima zajedničkim najvažnijim čimbenicima rizika – pušenjem, nepravilnom prehranom, tjelesnom neaktivnosti i štetnom konzumacijom alkohola. Međutim, potrebno je istaknuti i povezanost nezaraznih bolesti i zajedničkih čimbenika rizika s mentalnim poremećajima i ozljedama, koji zahtijevaju posebnu pozornost u sklopu kroničnih bolesti. Sve to zajedno znatno opterećuje zdravstveni sustav, uzrokuje visoke troškove i u konačnici utječe na socijalni i ekonomski razvoj države.Today, the world faces an epidemic of chronic noncommunicable diseases. They are the main cause of death in almost all countries of the world, endangering both the life and health of the people and economic development in general. They are characterized by shared risk factors, shared determinant causes, and shared prevention strategies. Particularly dangerous are cardiovascular and malignant diseases, diabetes, and chronic respiratory diseases associated with the four main shared risk factors – smoking, improper diet, lack of physical activity, and harmful alcohol consumption. However, it is important to also emphasize the association between noncommunicable diseases and shared risk factors with mental disorders and injuries, which requires special attention when discussing chronic diseases. All of this places a significant strain on the health care system, causes a large financial burden, and consequently influences the social and economic development of a country

Risk factors and children injuries while performing agricultural work in the Požega-Slavonia County

Uz obavljanje poljoprivrednih poslova vezani su brojni zdravstveni problemi i ozljede. Djeca na obiteljskim posjedima obavljaju različite poljoprivredne poslove, koji ih izlažu brojnim opasnostima i zdravstvenim rizicima što mogu uzrokovati ozljede. Cilj je utvrditi postojeće stanje zaštite zdravlja i sigurnosti djece u poljoprivrednim kućanstvima u Požeško-slavonskoj županiji, opasnosti i štetnosti što se javljaju prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova radi uređivanja i donošenja specifi čnih mjera za zaštitu zdravlja kojima se mogu otkloniti i smanjiti ozljede. Upitnikom su prikupljeni podatci o poljoprivrednim poslovima što su ih su djeca obavljala, najčešćim ozljedama i primjeni zaštitne opreme. Istraživanje provedeno od rujna 2011. do svibnja 2012. godine pokazalo je da od 188-ero praćene djece njih 52,1% svakodnevno obavlja različite poljoprivredne poslove. Ozljede nastale prilikom obavljanja poljoprivrednih poslova, okarakterizirane kao lakše i teže, zadobilo je 30,6% ispitanika. Najveći broj nastalih ozljeda uzrokovale su mehaničke sile pri radu s poljoprivrednim strojevima, raznim ručnim alatima i pri radu sa životinjama. Na djecu kao članove poljoprivrednih kućanstava ne primjenjuju se mjere i pravila sigurnosti za osiguranje njihove zaštite zdravlja, ni nadzor nad njihovom primjenom temeljem postojećih zakona, jer nije zasnovan radni odnos. Prikazani podatci o stanju zaštite zdravlja djece upućuju na potrebu proširivanja istraživanja zdravstvenog statusa djece u ruralnim područjima Republike Hrvatske i utjecaja obavljanja poljoprivrednih poslova na pojavu ozljeda i bolesti, kao i pristupanju uređivanja i donošenja mjera kojima bi se djeci, kao članovima poljoprivrednih kućanstava, osigurali sigurniji uvjeti rada i zaštite zdravlja.Numerous health problems and injuries are connected with performing agricultural work. Children working on family estates perform various agricultural tasks that expose them to many hazards and health risks, which may eventually cause injuries. The aim of this study was to determine current health and safety conditions of children who live and work in farm households in Požega-Slavonia County and to detect hazards that occur while performing agricultural work, in order to introduce specifi c health and safety measures that could help in health protection, as well as in eliminating and reducing injuries. Data on agricultural activities performed by children, most common injuries and use of protective equipment were collected through a questionnaire. The study was conducted from September 2011 until May 2012. It showed 52.1% of 188 children followed to perform various agricultural activities on daily basis. While performing agricultural work, 30.6% of respondents suff ered injuries characterized as minor and severe. The greatest number of injuries was caused by mechanical force while working with agricultural machinery, various hand tools and during work with animals. In conclusion, safety measures and regulations do not apply to children who are members of agricultural households. The existing legislative cannot regulate this problem because children are not offi cially employed. The presented data on these children’s health condition point to the need of expanding the study to the health status of children in rural areas of Croatia, the impact of agricultural work on the occurrence of injuries and illness, as well as assessment and adoption of safety and health measures in order to ensure safer working environment and protection of their health

Breme bolesti stanovništva Hrvatske – izazovi za budućnost

Stanovništvo Hrvatske završilo je svoju “demografsku tranziciju“ i ubraja se u “stara stanovništva“ s visokim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina. Trendovi ukazuju na loše stanje “demografskog zdravlja“ što predstavlja značajan izazov za održivi razvoj društva u cjelini, ali i za sam zdravstveni sustav koji će morati odgovoriti na zdravstvene potrebe sve većeg broja starijeg stanovništva. Teret bolesti koje nosi stanovništvo Hrvatske govori da je ono prošlo kroz tzv. "epidemiološku tranziciju" iz vremena u kojima su najveći teret za stanovništvo bile zarazne bolesti, u vrijeme u kojem su to postale kronične nezarazne bolesti.