Strategija razvoja destinacije

The author studies the approach to the conception, strategy and aim of the long-termed tourism destination development and concludes that this expectations are based on historical data. These are so called "adaptive expectations" which are not applicative in the development approach, but they are covered with mathematics - econometric models present in numerous studies about the development of the city and the County towards the national level (as tourism destination).Autor izučava pristup koncepciji, strategiji i ciljevima dugoročna razvitka turističkih destinacija i zaključuje da očekivanja koja se baziraju isključivo na povijesnim podacima ma koliko ih pokrivali sa složenim matematičko-ekonometrijskim modelima prisutnim u brojnim studijama razvoja od grada i općine, preko županije do nacionalne razine (kao turističkih destinacija) jesu "adaptivna očekivanja" koja u suštini nisu upotrebljiva u pristupu razvoju

TOURISM AS FUNCTION OF STRATEGY OF ECONOMIC DEVELOPMENT IN CROATIA

Hrvatska nema gospodarske strategije, pa stoga niti izvoznu. Makroekonomska politika više otežava nego potiče izvoz. Kako Hrvatska nije stvorila pa čak niti definirala svoje strateške nacionalne proizvode, autor pokušava prezentirati i argumentirati što znači izvoz, a posebno turistički nacionalni proizvod kao strateški proizvod Hrvatske. Izvoz je temeljna pretpostavka ukupne stabilnosti i budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva. Tržište nam je premalo za bilo kakav ozbiljniji vlastiti razvoj bez izvoza, a osposobljavanje za širi prodor na međunarodno tržište, prije svega na područje EU-a, CEFTA-e ili SEI-a ne teče u pravcu koji bi to omogućavao. Osnovni instrumenti u vođenju takve ekonomske politike su politika realnog deviznog tečaja i vođenja odgovarajuće politike izvoznih poticaja. Politika tečaja i politika izvoznih poticaja je suštinska za provođenje izvozno orijentirane strategije razvoja. Autor vidi hrvatski turizam kao dobar model za otvorenu privredu, te pokušava taj model promatrati kao gospodarsku lokomotivu, o kojoj u Hrvatskoj, nažalost i nemamo prave predodžbe. To traži pokretanje mnogih mehanizama turističke politike, koji će konačno opravdati epitet "prioritetne djelatnosti" i tako toj odabranoj djelatnosti "dozvoliti" razvitak prema mogućnostima svih resursa. To traži znatno ambicioznije ciljeve i planove razvitka turizma, znatno sofisticiranije marketing aktivnosti, a posebno "državni intervencionizam" u poticajne mjere, jer bez implementacije ovih postavki turizam neće imati šanse za brži razvitak, što posebno na europska kretanja znači ogromno zaostajanje.Since Croatia does not have an economic strategy it follows that it has no export strategy. It can he said that the macroeconomic policy does more to hinder than to inherence exports. Croatia has not managed to create nor define its strategic national products. The author is trying to present and argue the meaning of export and specially the national tourist product as the strategic product of Croatia. Export is the basic supposition o f total stability and future development of Croatian economy. Croatian market, without export, is too small for any serious development of one\u27s own. Croatian economy should be adjusted for the global market, especially for the market of EU, CEFTA and CEI. The basic instruments for such economic policy are real exchange rate and corresponding export stimulating policy. The exchange rate policy and the export promoting policy are essential for the enforcement of export oriented strategy. The author is looking upon Croatian tourism as a good model for an open economy and is trying to contemplate this model as a economic locomotive, about which a considerable portion of Croatian economists unfortunately have not a right imagination. It makes demands for moving many of tourist policy mechanism, which will finally vindicate the epithet of “priority activities’’ and allow “to develop tourism resources". All this demands even more and ambitious goals and projects of tourism development, further sophisticated marketing activities and especially “state intervention’’ for stimulating measures. Without implementation of these propositions, tourism will never have any change for faster development. This will result in deeper lag from Europe and other developed countries

DEVELOPMENT OF CROATIA IN THE CONDITIONS OF INNER AND OUTER IMBALANCE

Dijagnoza stanja hrvatskog gospodarstva (zadnjih 7 godina 2008. - 2014.) vezana je na unutrašnju neravnotežu koju najbolje oslikava stanje recesije (a nikako inflacija) i vanjsku neravnotežu koju najbolje oslikava deficit tekućeg računa platne bilance (a nikako suficit), a to znači pojavu opće ekonomske neravnoteže što oslikava nezaposlenost i smanjen (usporen) rast proizvodnje i BDP-a. Nema stabilne unutrašnje ravnoteže uz visoku vanjsku neravnotežu. Stoga sve mjere ekonomske politike treba usmjeriti na problem vanjske neravnoteže a to znači stimulirati izvoz svim mogućim sredstvima i instrumentima (deprecijacija, ne i devalvacija, smanjenje apsorpcije, reprogramiranje i otpis dugova i dr.), uz podršku restrukturiranju nizom mjera, s osobitom zadaćom da se poveća konkurentnost i provodi aktivna politika tržišta i cijena putem smanjenja apsorpcije. U takvom okruženju izvoz, koji je po definiciji što se ekonomije tiče, važan segment finalne proizvodnje, kao i agregatne potražnje i potrošnje, djeluje upravo onako kako ekonomska struka nalaže, a to znači da ima protuciklično ili proturecesijsko djelovanje. Koristeći brojne sekundarne izvore, u radu se koriste i razne znanstvene metode kao što su, metoda apstrakcije, indukcije, dedukcije, analize, sinteze, generalizacije, deskripcije i dr. Sadašnju ekonomsku politiku nužno je promijeniti a to konkretno znači monetarnu politiku realnom deprecijacijom domaće valute uskladiti i sinkronizirati s fi skalnom politikom tj. sa smanjivanjem apsorpcije, koje zajedno u kombinaciji deprecijacije i smanjenje apsorpcije kao i reprogramiranja dugova, postaju efikasno oružje za postizanje unutrašnje i vanjske ravnoteže. Povezivanje finalne potrošnje i finalne proizvodnje zadatak je ekonomske politike koja mora stvarati preduvjete za razvoj domaće proizvodnje čiji troškovi moraju biti prilagođeni cijeni koja se formira na svjetskom tržištu. To je put da se iskoristi izvozna (integrirajuća) razvojna osnova vezana na finalnu proizvodnju i finalnu potrošnju i da se prevladaju nepovezanosti ukupne potrošnje i domaće agregatne proizvodnje.A diagnose of the Croatian economy (the last 7 years, 2008 – 2014) is focused on the inner imbalance, best represented by the recession (and not inflation), and outer imbalance which is best represented by a deficit in the current account balance of payments (and not surplus), which means that there is a general economic imbalance mirrored in unemployment and decreased (slow) growth of production and GDP. There is no stable inner balance with high outer imbalance: therefore all economic policy measures have to be directed to the problem of outer imbalance, which means stimulating export by all possible means and instruments (depreciation but not devaluation, reducing absorption, etc.), along with supporting the restructuring process with a number of measures that aim to increase competitiveness and maintain active market policies and prices by reducing absorption. In such an environment, tourism – which according to its economic definition is an important segment of final consumption as well as aggregate demand and expenditure – acts just as economics would dictate, which means it has a countercyclical and antirecessional effect. Numerous secondary sources are used, as well as various scientific methods such as abstraction, analysis, synthesis, induction, deduction, generalization, description, etc. The current economic policy has to be changed, or to be more specific, the monetary policy. A real depreciation of the domestic currency has to be coordinated and synchronized with the fiscal policy, i.e. reducing absorption, which when combined with depreciation and reduced absorption become an effective weapon for achieving inner and outer balance. Linking final expenditure and final production is the task of economic policy which has to create preconditions for the development of domestic production whose expenses have to be adjusted to the prices formed on the global market. This is the way to make use of the integrating development basis, tied to final production and final expenditure and to overcome a disconnected total consumption and domestic aggregate production

The hotel complex and its identity during Croatia\u27s transition

Posebnost postojeće hotelske turističke ponude u Hrvatskoj čine hotelski kompleksi, čija sudbina na neki način određuje sudbinu čitavog turističkog sektora. Uz to restrukturiranje hotelijerstva u tranzicijskom razdoblju podrazumijeva i obogaćivanje ponude uvođenjem obiteljskih hotela i drugih oblika alternativne hotelske ponude. To nameće i novi pristup u upravljanju turističkom destinacijom. Opravdanje za pristup u očuvanju identiteta hotelijersko-turističke ponude Hrvatske u daljnjem razvoju korporacija kao kompanija za hotelijerstvo i turizam koji će svoj razvoj nastaviti graditi na dosadašnjim iskustvima, obogaćenim novim sadržajima i izgradnjom svojega novog "trade mark", potvrđuje se na iskustvima Španjolske, Austrije i Italije. Oblikovanje se alternativne hotelske ponude temelji na iskustvima ustroja i vođenja obiteljskih hotela i pansiona u Austriji, Italiji, Francuskoj i Portugalu. Na temelju analize stanja i usporedbe s odgovarajućim uzorima oblikuje se model funkcioniranja hotelskih kompleksa u Hrvatskoj u novim uvjetima. Daje se i prijedlog sustavnog uvođenja novih oblika hotelske ponude, kao kvalitetne dopune asortimana i naglašava uloga institucija okruženja, kao značajnog segmenta u njihovu funkcioniranju i razvoju.The hotel complex is an important factor of Croatia’s existing tourism offer and in a way determines the fate of tourism in general. The restructure of existing hotel management during the period of transition means, among other things, an improved tourism offer (e.g. family hotels and other alternative types of hotels). The author advocates an approach by which the identity of Croatia’s hotel and tourism offer is preserved through the further development of hotel and tourism firms based on to-date achieved experience, to be improved by novel features, and a new "trade mark”, similar to the experiences of Spain, Austria and Italy. An introduction of alternative hotel forms is based on the management and structure of family hotels and lodging-houses in Austria, Italy, France and Portugal. Based on an analysis of existing states and a comparison of representative cases, a model is presented for the hotel industry under the new conditions of present day Croatia. A systematic introduction of new types of hotels as an additional offer of high quality tourism is also proposed. The indispensible role of outside institutions and bodies in the functioning and further development of the tourism offer is emphasised

TRENDOVI U TURIZMU EUROPSKE UNIJE I PERSPEKTIVA HRVATSKE

The European Union’s impact on tourism continues to grow daily. Serving as a moderator, the EU converges the differing interests of the southern tourism-receiving countries (primary tourism growth) and the northern generating tourist countries (preventing environmental damage, respect for cultural heritage, service quality) through common tourism policies. A community of countries applying specific tourism regulations and standards, the EU fosters tourism development according to modern demand defined through new forms of the tourism offer and tourism management trends. EU members, in positioning themselves in the minds of tourists and in creating an image, have a great advantage over non-member countries, such as Croatia, which are accepted as minor destinations on Europe’s fringes.Although not an EU member, Croatia is aimed at approximating the tourist trade of EU countries. To facilitate its integration to the European tourism offer, Croatia must apply the experiences, solutions and standards of Europe’s advanced tourism countries.Utjecaj EU na turizam svakim danom sve više raste. U ulozi moderatora približava različite interese južnih receptivnih zemalja (primarni rast turizma) s interesima sjevernih emitivnih zemalja (izbjegavanje štetnih posljedica po okoliš, poštivanje kulturnog naslijeđa, kvaliteta usluga) putem zajedničke turističke politike. EU je zajednica zemalja u kojoj vrijede određena pravila i standardi o turizmu kako bi se mogao razvijati u skladu sa željama suvremene turističke potražnje, koji danas definiraju nove oblike ponude i nove trendove u upravljanju turizmom. Članice EU imaju veliku prednost kod pozicioniranja u svijesti turista i kreiranju imidža, dok se zemlje nečlanice, pa tako i Hrvatska, prihvaćaju kao manje vrijedna odredišta na europskoj periferiji. Iako Hrvatska nije članica EU, zemlja je s velikim turističkim mogućnostima kojoj je cilj približiti se turističkom djelovanju koje je prisutno u zemljama EU, a da bi se što prije integrirala u europsku turističku ponudu, nameće se nužnost sagledavanja i primjene iskustava, rješenja i standarda turistički razvijenih zemlja Europe

Prilog istraživanju hotelijerstva na području Crikveničko-vinodolske rivijere

Autor se bavi povijesnim naslijeđem hotelijerstva (i turizma) na području kojega danas pokrivaju tri jedinice lokalne samouprave, Grad Crikvenica, Grad Novi Vinodolski i Vinodolska općina. U članku obuhvaća vremenski široko razdoblje od samih početaka nastanka hotelijerstva do konca 20. stoljeća. Posebno obrađuje ulogu hotelsko turističkog poduzeća „Jadran“ Crikvenica, ali i hotelskih poduzeća u Novom Vinodolskom, Selcu i Dramlju, koja su odigrala izuzetno važnu ulogu u razvitku čitavog kraja, a posebno u razdoblju od polovice šestdesetih pa sve do 1990-ih godina. U radu se ističe razdoblje organiziranja hotelijera tadašnje Crikveničko-vinodolske rivijere, od druge polovice 1970-ih godina pa do druge polovice 1980-ih godina, kada su se pokazale sve prednosti jednog relativno velikog organizacijskog sustava, koji je nastao integracijom samostalnih poduzeća Crikvenice (Hotelsko-turističko poduzeće „Jadran“), Novog Vinodolskog (Hotelsko-turističko poduzeće „Lišanj“), Selca (Hotelsko-turističko poduzeće „Slaven“) i Dramlja (Hotelsko-turističko poduzeće „Danica“). Te su prednosti najbolje vidljive u realizaciji razvojnih ciljeva, kada je ukupna materijalna i kadrovska snaga toga novog „Jadrana“ bila najveća garancija bankama, dobavljačima i turističkim agencijama. Ta je snaga osiguravala da „Jadran“ nesmetano provodi proces ne samo proste već posebno proširene reprodukcije, zapošljava veliki broj radnika te osigurava i značajne sinergijske učinke. Autor argumentirano navodi izuzetno dinamično razdoblje razvoja ne samo hotelijerskog sektora na području tadašnje Općine Crikvenica, nego i kompletan razvoj čitavog komunalnog pa i ukupnog gospodarskog i društvenog sustava. Riječ je, kako navodi, o jednom izuzetno dinamičnom razvojnom ciklusu u povijesti hotelijerstva i turizma Crikveničko-vinodolske rivijere. Autor se kritički osvrće na izuzetke, koje čini trajna nedosljednost odgovornih u provođenju odredaba Prostornog plana iz 1988. godine, kao i na proces pretvorbe i prve pokušaje privatizacije hotelskih poduzeća, što se sve događalo u atipičnim ratnim uvjetima, te iznosi ključne stavove vezane za razvojnu i poslovnu politiku u tim uvjetima. Kako je u naslovu rada istaknuto, riječ je o prilogu za istraživanje hotelijerstva na području Crikveničko-vinodolske rivijere, tako da ovaj rad doslovno treba i prihvatiti kao prilog. To znači da su neki drugi budući radovi, kao i oni koji su o ovoj tematici pisani do sada, samo dijelovi jednog mozaika koji govori o povijesti i povijesnom naslijeđu hotelijerstva (i turizma) na području današnjih triju jedinica lokalne samouprave tj. gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog te Vinodolske općine

SPATIAL DIVERSITIES AS STARTING POINTS IN REGIONAL DEVELOPMENT AND TOURISM REGIONALISATION

Autor u svom radu promatra prostorne različitosti kao ishodište regionalnog razvoja te kroz neophodan proces delokalizacije prostornih sadržaja, promatra regije bez čvrstih granica između njih. Isto tako na tom principu nastoji dati definiciju turističke regije kao podsustava regionalne ekonomike kao znanstvene discipline, što podrazumijeva neophodne i nužne interregionalne odnose i delokalizacijske procese, i turističku regiju čini samo podsustavom Hrvatske kao turističke regije i ujedno podsustavom hrvatskog gospodarskog sustava. Turistička regionalna politika traži u sklopu ekonomske politike specifičan pristup, a što čini, prema teoriji sustava, samo podsustav hrvatske turističke politike, odnosno podsustav regionalne ekonomske politike. Autor se kod turističkih regija priklanja teoriji ravnotežnog rasta u slučajevima gdje nema dobro razrađene koncepcije i strategije razvoja i jasno razrađene razvojne vizije i ciljeva. Isto tako se zalaže za teoriju velikog udara tamo gdje postoji razrađena i jasna vizija i neophodni razvojni dokumenti.In this paper the author examines spatial diversities as starting points in regional development. Through the vital process of delocalising spatial content, regions are viewed without their fixed boundaries. Using this same principle, the author seeks to define tourist regions in the sense of subsystems of regional economics as an academic discipline, implying crucial interregional relations and the process of delocalisation. The tourist region is considered a subsystem of Croatia as a tourist region, as well as a subsystem of the Croatian economic system. Regional tourism policies as part of the framework of economic policies call for a unique approach. According to the systems theory, this refers to the subsystem of Croatian tourism policies and to the subsystem of regional economic policies. In dealing with tourist regions, the authors favours the theory of balanced growth in all cases lacking appropriately elaborated development concepts and strategies, and clearly defined development visions and objectives. The author also speaks in favour of the theory of forceful strike wherever there is a clearly developed vision together with the essential development documents