The Necessity of Adoption of New National Regulations to Prevent the Pollution of Croatian Coastal Sea by Sewage from Various Vessels

This paper addresses international, Croatian and EU legislation on the prevention of sea water pollution by sewage from vessels. The paper also highlights the disadvantages of international legislation on the protection of coastal sea against pollution by vessel sewage. International legislation is enacted at the global level rather than for each individual coastal sea due to each sea having different exposure to pollution. Either the insufficiently comprehensive national legislation needs to be amended or, more suitably and effectively in the case of the Republic of Croatia, new rules regulating the prevention of coastal sea pollution at the national level and the prevention of negative influence on the marine eco-system, human health and economy established

SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE NA UNUTRAŠNJIM MORSKIM VODAMA I TERITORIJALNOM MORU U SVJETLU ODREDABA POMORSKOG ZAKONIKA REPUBLIKE HRVATSKE

U ovom radu obrađen je suverenitet Republike Hrvatske na njezinim unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Međutim, kako se ne radi o apsolutnom suverenitetu s obzirom na to da je utvrđeni suverenitet na neki način ograničen pravilima međunarodnog prava, u radu su posebno obrađena ta ograničenja i s aspekta međunarodnog i s aspekta unutarnjeg prava. Posebno je obrađen neškodljivi prolazak brodova kroz teritorijalno more i neke dijelove unutrašnjih morskih voda Hrvatske imajući na umu pravila međunarodnog prava i odredbe Pomorskog zakonika Hrvatske. U radu su također posebno obrađene i odredbe Pomorskog zakonika Republike Hrvatske koje reguliraju pravne režime unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora te odredbe nove Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora koje se odnose na tu materiju

PRAVNI POLOŽAJ TRGOVACKOG I RATNOG BRODA U UNUTRAŠNJIM MORSKIM VODAMA

Polazeći od činjenice da obalna država ima suverenost nad unutrašnjim morskim vodama te da je pravni režim tog dijela mora istovjetan s pravnim retimom kopnenog dijela državnog područja, u ovom radu obrađena su prava koja obalna država ima u tom dijelu mora te pravni položaj trgovačkog i ratnog broda u tim vodama. Posebno su obrađene razlike u pravnom polotaju ratnog broda u odnosu na pravni položaj trgovačkog broda

UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU S OSVRTOM NA ODREDBE POMORSKOG ZAKONIKA REPUBLIKE HRVATSKE

U radu je obrađen povijesni razvoj instituta pomorskog osiguranja. Posebno su obrađene odredbe Pomorskog zakonika Republike Hrvatske koje reguliraju ugovor o pomorskom osiguranju polazeći od tri osnovna načela kod osiguranja uopće tj. načela naknade, štete, načela dobre vjere i načela trajnosti. Konačno, obrađena je osiguranje broda kao specifičnog predmeta u pomorskom osiguranju

GOSPODARSKI POJAS I NJEGOVO PROGLAŠENJE

Unošenjem norma o gospodarskom pojasu u svezi s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, zapravo je izvršena kodifikacija važećega međunarodnog instituta. Taj pojas podvrgnut je posebnom pravnom režimu; po svojem pravnom statusu to je pojas sui generis. U ovom radu obrađen je gospodarski pojas imajući na umu odredbe Konvencije koje reguliraju prava i dužnosti obalne države te prava i dužnosti ostalih država u tom pojasu. Posebno je obrađena njegovo proglašenje, uzimajući u obzir specifičnosti uvjetovane okolnošću što se Jadransko more ubraja u poluokružena mora, i što su njegova osnovna obilježja izduženosti i uskoća - prosječna mu je širina svega 159,3 km, a tu su svakako i novi pravni odnosi nastali spostavljanjem novih međunarodnopravnih subjekata, država na Jadranu

UGOVOR O POMORSKOJ AGENCIJI S ASPEKTA MEĐUNARODNOG I UNUTARNJEG PRAVA

U radu je obrađen ugovor o pomorskoj agenciji, povijesni razvoj djelatnosti pomorskog agenta, kako s gledišta međunarodnog prava tako i s gledišta unutarnjeg prava. Posebno su obrađena ovlaštenja pomorskog agenta ovisno o opsegu ovlaštenja izraženih u punomoći koja može biti opća ili posebna. Obrađeni su pomorsko agencijski poslovi odnosno dužnosti i prava pomorskog agenta, njegova procesna legitimacija, odgovornost i način prestanka ugovora o pomorskoj agenciji

KAKO SU RASPAD JUGOSLAVIJE I STVARANJE NOVIH MEĐUNARODNIH PRAVNIH SUBJEKATA UTJECALI NA PRAVNE ODNOSE NA JADRANU

Polazeći od činjenice da u pravnom smislu more nije jedinstveno područje i da njegov pravni status zavisi od vlasti koju pojedine države ili međunarodna zajednica imaju nad njim, u ovom radu obrađeni su pravni odnosi na Jadranu kako s aspekta internog prava obalnih država tako i s aspekta međunarodnog prava. Prikazan je razvoj pravnih odnosa počevši od njihova nastanka do današnjih dana. Posebno su obrađeni pravni odnosi nakon drugog svjetskog rata s obzirom na to da je u to vrijeme došlo i do kodifikacije materije o pravu mora, pa su postojeće države svojim nacionalnim propisima regulirale iskorištavanje svoga morskog prostora tako da na tim prostorima osim međunarodnog prava sad vrijede i nacionalni propisi. Razdoblje nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i nastanka novih međunarodnopravnih subjekata, odnosno država na Jadranu, prikazano je u svjetlu reguliranja pravnih odnosa između novoformiranih država s posebnim osvrtom na propise koji ovu materiju reguliraju u našoj zemlji

NOVI MEĐUNARODNOPRAVNI SUBJEKTI NA JADRANU I PROBLEM RAZGRANIČENJA EPIKONTINENTALNOG POJASA

Međunarodnopravni institut epikontinentalnog pojasa počeo se formirati nakon drugoga svjetskog rata kad pojedine države jednostrano nad njim proširuju svoju jurisdikciju. Doduše, obalne države mnogo su prije iskorištavale područje daleko od kopna ovisno o dubini mora i njihovih mogućnosti, ali se do kodifikacije došlo tek 1958. U ovom radu obrađen je epikontinentalni pojas polazeći od odredaba Zenevske konvencije iz 1958. godine i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine s posebnim naglaskom na izmjene koje je Nova konvencija unijela u usporedbi s kodifikacijom iz 1958. godine. U radu je posebno obuhvaćen i problem utvrđivanja granica i razgraničenja epikontinentalnog pojasa, imajući na umu okolnost da se na Jadranu dopuštena širina tog pojasa ne može u cijelosti primjeniti s obzirom na njegovu širinu i nove pravne odnose nastale uspostavom novih međunarodno-pravnih subjekata, odnosno država na Jadranu