Model za podršku odlučivanju izbora sorte šljive zasnovan na fuzzy logici

The choice of the appropriate variety of fruit is one of the most important factors in establishing new orchards. It is necessary to choose the variety that will give the best results in meeting the investment goals. This paper offered an innovative decision support model for plum variety selection, based on expert decision making and fuzzy logic. The fuzzy MARCOS (Measurement Alternatives and Ranking according to COmpromise Solution) method was used. The research was conducted with the aim of improving plum production in Bosnia and Herzegovina (BiH). To achieve this, the knowledge of experts from the Republic of Serbia was used, because this country is currently the third in the world in plum production and have branded many plum varieties. The results obtained using this model showed that two plum varieties stand out - Čačanska rodna and Stanley. These results were also confirmed by the performed sensitivity analysis. The worst results were obtained by the Šumadijka variety. These results will help in the selection of plum varieties when establishing new orchards in BiH to achieve the best results in Bosnian plum production.Izbor odgovarajuće sorte voća je jedan od najvažnijih čimbenika kod podizanja novih voćnjaka. Potrebno je odabrati sortu koja će dati najbolje rezultate da bi se ispunili ciljevi ulaganja. Ovaj rad je ponudio inovativni model za podršku odlučivanju pri izboru sorti šljiva zasnovan na ekspertnom odlučivanju i fuzzy logici. Pri tome je korištena fuzzy MARCOS (Measurement Alternatives and Ranking according to COmpromise Solution) metoda. Istraživanje je provedeno s ciljem poboljšanja proizvodnje šljive u Bosni i Hercegovini (BiH). Za postizanje ovog cilja korištena su znanja stručnjaka iz Republike Srbije, jer je to trenutno treća zemlja u svijetu po proizvodnji šljive i brendirali su brojne sorte šljiva. Rezultati dobiveni korištenjem ovog modela pokazali su da se dvije sorte šljiva naročito izdvajaju od drugih, a to su sorte Čačanska rodna i Stanley. Rezultati su potvrđeni i provedenom analizom osjetljivosti. Najlošije rezultate je ostvarila sorta Šumadijka. Dobiveni rezultati će pomoći pri odabiru sorti šljiva za podizanje novih voćnjaka u BiH kojima bi se ostvarili najbolji nacionalni rezultati u proizvodnji šljive

Business and production performance of different types of agricultural holdings

Sustav poljoprivrednih računovodstvenih podataka (eng. Farm Accountancy Data Network-FADN), utemeljen je u EU 1965. godine, te je obavezan za sve države članice Europske unije. Sustav se temelji na godišnjem knjigovodstvenom prikupljanju proizvodnih, ekonomskih i financijskih podataka s reprezentativnog uzorka komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava, klasificiranih u skupine prema kriterijima ekonomske veličine gospodarstva, tipu poljoprivredne proizvodnje i regionalne pripadnosti. Istraživanja FADN sustava predstavljaju instrument Europske komisije za vrednovanje dohotka poljoprivrednih proizvođača te utvrđivanje utjecaja Zajedničke poljoprivredne politike EU na njihovo poslovanje. U ovom radu napravljena je usporedba pojedinih proizvodnih i ekonomskih pokazatelja različitih tipova poljoprivrednih gospodarstava (ratarstvo; povrćarstvo i cvjećarstvo; vinogradarstvo i vinarstvo; voćarstvo i maslinarstvo; mliječno govedarstvo; govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo; svinjogojstvo i peradarstvo te mješoviti tip proizvodnje). Na osnovu standardnih rezultata za 2014. godinu može se zaključiti da u Hrvatskoj površinom prednjače ratarska gospodarstava i gospodarstva koja se bave govedarstvom, ovčarstvom i kozarstvom. Najviše uvjetnih grla stoke ima tip svinjogojstvo i peradarstvo, dok se najviše radnih sati troši u uzgoju povrća i cvijeća. Najveću vrijednost proizvodnosti rada imaju gospodarstva koja se bave uzgojem povrća i cvijeća, dok najmanju proizvodnost rada imaju govedarska, ovčarska i kozarska gospodarstva. Ekonomičnost svih tipova poljoprivrednih gospodarstava prelazi vrijednost 1. Najveću vrijednost bruto prihoda postižu svinjogojska i peradarska gospodarstva, dok najmanju ima mješoviti tip gospodarstava. Prosječnom gospodarstvu u neto prihodu izravna plaćanja sudjeluju sa visokih 44%, a najveći udio izravnih plaćanja u neto prihodima ima ratarski tip gospodarstava.Farm Accountancy Data Network (FADN) was established in the EU in 1965 and now it is obligated for all member states of the EU. The system is based on an annual collection of production, economic and financial data from a representative sample of comercial farms, classified into groups according to the criteria of economic farm size, type of agricultural production and regional affiliation. Research made by FADN system represent the European Commission instrument for evaluating the income of agricultural producers and determining the impact of the Common Agricultural Policy of the EU on their business. In this paper the comparison is made between production and economic indicators of different types of agricultural holdings (field crops; horticulture crops; permanent crops, orchards and olive yards; dairy farms; grazing livestock; pig and poultry farms and mixed farms). On the basis of Standard Results for the year 2014 it is possible to conclude that in Croatia field crops and grazing livestock farms lead by their utilized agricultural area. Pig and poultry farming have the most livestock units, while the most working hours is spent in the cultivation of vegetables and flowers. The highest values of labor productivity have holdings that are engaged in the production of vegetables and flowers, while the lowest labor productivity have grazing livestock farms. Cost-effectiveness of all types of farms exceeding a value of 1. The highest value of the gross income is achieved at pig and poultry farms, while the smallest has a mixed type of farms. The average farm direct payments account for a high 44% in the net income, and the largest share of direct payments in the net income has field crop type of farms

MECHANIZATION COSTS IN FRUIT PRODUCTION

Suvremena voćarska proizvodnja zahtijeva ulaganja u specijalizirane strojeve koja se kreću od oko 327 do gotovo 397 tisuća kuna, što čini od 33,65 do 39,12% ukupnih ulaganja u preporučene, ekonomski održive modele voćarske proizvodnje u našim uvjetima (3-5 ha). Udio mehanizacije u ukupnim troškovima rada po voćnim vrstama je od 10,70 do 16,29%, a u ukupnim satima rada je udio mehanizacije od 8,17 do 14,23%. Cijene sata rada mehanizacije u voćnjacima od 1 ha su od 300,54 do 399,76 kuna, dok su cijene za voćnjak površine 5 ha od 101,04 do 120,89 kuna. Ukupni troškovi mehanizacije su za voćnjak od 1 ha od 24.784 do 37.289 kuna, dok su isti troškovi za voćnjak od 5 ha od 18.719 do 26.835 kuna. Kako se s porastom veličine voćnjaka značajno smanjuju troškovi rada mehanizacije, uočljivo je povećanje koeficijenta parcijalne ekonomičnosti mehanizacije za preko 3 puta (od 3,5 do 3,8 puta) kod površine od 5 ha u odnosu na voćnjake površine 1 ha. Pokazatelji proizvodnosti rada također su od 10,2 do 17,6% veći na većim površinama.The modern fruit-growing production requires investments in specialized mechanization varying from 327,000 to 397,000 kn, which makes from 33.65 to 39.12 % of total investments in recommended, economy sustainable models of fruit-growing production in our conditions (3-5 ha). Mechanization share in total work cost is from 10.70 to 16.29 %, and in the total working hours from 8.17 to 14.23 %. The prices of working hour for mechanization in 1 ha orchards are from 300.54 to 399.76 kn, while the same prices for the 5 ha orchards are from 101.04 to 120.89 kn. The total mechanization cost for 1 ha orchard is from 24,784 to 37,289 kn, while the cost for the 5 ha orchard is from 18,719 t0 26,835 kn. With increasing orchard size the mechanization costs decrease, and mechanization partial economy coefficient increases more than 3 times (from 3.5 to 3.8 times) for the 5 ha orchard in comparison with 1 ha orchard size. Work efficiency indicators are from 10.2 to 17.6 % higher for bigger areas

Ekonomska analiza specijaliziranih mliječnih gospodarstava u Hrvatskoj prema FADN-u

The Farm Accountancy Data Network (FADN) enables analysis and comparison of farms business data, and the dairy sector has been selected because of its great importance in the European Union (EU). This paper analyses the economic characteristics of Croatian dairy farms divided into three types (based on herd size), in the period from the year 2014 to 2018. While the number of smaller farms is declining, there is a slight increase in the largest farm type. The amount of milk produced per farm is also growing, but it is still significantly lower than the European average. According to the realized net value added per unit of labour, small and medium-sized dairy farms are below, while large ones are above the European average. The share of direct payments in net value added is higher for all farm types compared to the European average. Relatively low milk yield and selling price, with high operating costs results in lower net production margins and affects the lower competitiveness of smaller farms with lower yields. According to the results of the FADN analysis, the largest Croatian dairy farms Type 3 (with 50 or more cows in the herd) are fully competitive to European farms in terms of economic results. The problem of Croatian dairy farming is that there are only few competitive farms, so different agricultural and rural development measures should support the empowerment of smaller farms, as well as strengthen the competitiveness of the whole dairy sector.Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) omogućava poslovnu analizu i usporedbu poljoprivrednih gospodarstava, a sektor mlijeka i mliječnih proizvoda odabran je jer ima veliki značaj u Europskoj uniji. U ovom su radu analizirana ekonomska obilježja specijaliziranih mliječnih gospodarstava podijeljenih u tri tipa, u periodu od 2014. do 2018. godine. Dok broj manjih gospodarstava opada zapaža se lagani porast najvećih gospodarstava. Također raste proizvedena količina mlijeka po gospodarstvu, ali je još uvijek značajno niža u odnosu na europski prosjek. Prema ostvarenoj neto dodanoj vrijednosti po jedinici rada mala i srednja mliječna gospodarstva nalaze se ispod, dok su velika iznad europskog prosjeka. Udio izravnih plaćanja u neto dodanoj vrijednosti je viši kod svih tipova u odnosu na europski prosjek. Relativno niska muznost i prodajna cijena mlijeka, uz relativno visoke operativne troškove rezultira nižim neto maržama proizvodnje i utječe na slabiju konkurentnost jednog dijela, pogotovo manjih farmi s manjim prinosima. Prema rezultatima FADN analize najveća hrvatska mliječna gospodarstva Tipa 3 (s 50 i više grla u stadu) po ostvarenim ekonomskim rezultatima u potpunosti su konkurentna europskima. Problem hrvatskog mljekarstva je što takvih gospodarstava ima malo, pa različitim mjerama poljoprivrede i ruralnog razvoja treba poduprijeti osnaživanje manjih gospodarstava, kao i ojačati konkurentnost cijelog mljekarskog sektora

KOZARSKA PROIZVODNJA I GOSPODARSKI POLOŽAJ PROIZVOĐAČA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA PUTU PREMA EU

U Europi uzgoj koza nije toliko značajan koliko je to uzgoj ovaca. Europa drži tek nešto više od 2% od ukupnog broja koza Svijeta. Najveći europski proizvođači kozjih proizvoda su Grčka, Španjolska i Francuska, dok se najviše mesa u EU uvozi iz Novog Zelanda. Novi sustav potpora u EU (CAP Reform Agreement, 2003.) donio je proizvođačima u pravilu smanjenje novčanih potpora. Kozarska se proizvodnja pak, zbog svoje važnosti za korištenje resursa društva, nalazi izvan ekonomskih kriterija te je u situaciji da može koristiti i dodatne oblike potpore. Hrvatska ima oko 1,1 tisuću uzgajivača s nešto više od 50 000 grla koza i jarčeva. Prosječno svako gospodarstvo posjeduje 46 grla, što govori o ekstenzivnosti uzgoja. Gotovo 2/3 koza se nalazi na posjedima s manje od 3 ha, dok je svega 8% koza na posjedima većim od 10 ha. Svega nešto više od 10% gospodarstava s kozama imaju više od 10 ha, tj. spadaju u kategoriju “ vitalnih „ gospodarstava. Iznos poticaja po uzgojno valjanom grlu u Hrvatskoj iznosi 300 kn/godišnje, dok je udio poticaja za proizvodnju mlijeka od oko 600 l oko 19%. S poticajima koje gospodarstvo ostvaruje u biljnoj proizvodnji vrijednost poticaja se kreće preko 1/3 ukupnih prihoda gospodarstva. To je puno veći dio udjela u prihodu nego je to slučaj u zemljama EU, zbog čega će biti vrlo važno pratiti kako će se odvijati potpora kozarskoj proizvodnji unutar EU, da bi se ovaj sektor učinio čim stabilnijim i konkurentnijim prije pristupa Hrvatske EU

KOZARSKA PROIZVODNJA I GOSPODARSKI POLOŽAJ PROIZVOĐAČA U REPUBLICI HRVATSKOJ NA PUTU PREMA EU

U Europi uzgoj koza nije toliko značajan koliko je to uzgoj ovaca. Europa drži tek nešto više od 2% od ukupnog broja koza Svijeta. Najveći europski proizvođači kozjih proizvoda su Grčka, Španjolska i Francuska, dok se najviše mesa u EU uvozi iz Novog Zelanda. Novi sustav potpora u EU (CAP Reform Agreement, 2003.) donio je proizvođačima u pravilu smanjenje novčanih potpora. Kozarska se proizvodnja pak, zbog svoje važnosti za korištenje resursa društva, nalazi izvan ekonomskih kriterija te je u situaciji da može koristiti i dodatne oblike potpore. Hrvatska ima oko 1,1 tisuću uzgajivača s nešto više od 50 000 grla koza i jarčeva. Prosječno svako gospodarstvo posjeduje 46 grla, što govori o ekstenzivnosti uzgoja. Gotovo 2/3 koza se nalazi na posjedima s manje od 3 ha, dok je svega 8% koza na posjedima većim od 10 ha. Svega nešto više od 10% gospodarstava s kozama imaju više od 10 ha, tj. spadaju u kategoriju “ vitalnih „ gospodarstava. Iznos poticaja po uzgojno valjanom grlu u Hrvatskoj iznosi 300 kn/godišnje, dok je udio poticaja za proizvodnju mlijeka od oko 600 l oko 19%. S poticajima koje gospodarstvo ostvaruje u biljnoj proizvodnji vrijednost poticaja se kreće preko 1/3 ukupnih prihoda gospodarstva. To je puno veći dio udjela u prihodu nego je to slučaj u zemljama EU, zbog čega će biti vrlo važno pratiti kako će se odvijati potpora kozarskoj proizvodnji unutar EU, da bi se ovaj sektor učinio čim stabilnijim i konkurentnijim prije pristupa Hrvatske EU

UNAPRJEĐENJE KONKURENTNOSTI AGRO TURIZMA U BOSNI I HERCEGOVINI POMOĆU MODELA ZA PODRŠKU ODLUČIVANJA

Agroturizam kao pojam nije novijeg datuma, počeo se razvijati početkom 20. stoljeća. Glavni razlog uvođenja agroturizma je poboljšanje prihoda i životnog standarda ruralnog stanovništva. Cilj ovog rada je procijeniti održivu agroturističku ponudu u BiH i na temelju nje dati smjernice za poboljšanje konkurentnosti ove vrste turizma u BiH. U tu svrhu je provedeno istraživanje kroz dva koraka. Prvi korak je bio procijeniti trenutno stanje, a drugi korak je davanje smjernica za razvoj ove vrste turizma u BiH. Za ocjenu trenutnog stanja agroturizma je korištena DEX metoda (eng. Decision EXpert) i stručno odlučivanje uz pomoć modela odlučivanja s kriterijima održivosti. Nasumičnim uzorkom odabrano je šest objekata u BiH koje su ocjenjivali stručnjaci i dali trenutno stanje agroturizma u tim objektima. Dobiveni rezultati pokazali su da svaki od proučenih predmeta ima svoje prednosti i mane. Najveći nedostatak svih objekata je (ne) primjena ekoloških standarda, a prednosti su u obliku kulturnih i prirodnih resursa. Svaki od objekata mora otkloniti nedostatke i izgraditi konkurentnost na tržištu