Sociokulturni činitelji rodne ravnopravnosti u hrvatskim obiteljima

U radu se prezentiraju rezultati istraživanja provedenog u sklopu znanstvenog projekta Mladi i europski integracijski procesi Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (voditeljica: dr.sc. Vlasta Ilišin). Istraživanje je usmjereno utvrđivanju sociokulturnih činitelja rodne ravnopravnosti u hrvatskim obiteljima, radi spoznavanja sociokulturnih okolnosti koje mogu pridonijeti postizanju više razine rodne ravnopravnosti u hrvatskom društvu. Uzorak istraživanja se sastoji od 3000 reprezentativno izabranih hrvatskih građanki i građana u dobi od 15 i više godina. Podaci su prikupljeni početkom 2004. godine. Rezultati ukazuju da većina ispitanika izražava stavove kojima podržavaju tradicionalnu ulogu žene. Ti stavovi statistički značajno ovise o sociokulturnim obilježjima ispitanika. Rodnu ravnopravnost izrazitije zastupaju djevojke/žene mlađe dobi, višeg stupnja obrazovanja, zaposlene osobe urbanog rezidencijalnog statusa i manje religiozni ispitanici koji ne žive u bračnoj zajednici. Autorica rezultate ovog istraživanja uspoređuje s drugim srodnim istraživanjima (primjerice, Vrijednosni sustav mladih i društvene promjene u Hrvatskoj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Planiranje obitelji i uloga žene u obitelji Centra za istraživanje tržišta) te zaključuje da je znatnije promjene u stavovima o rodnoj ravnopravnosti moguće očekivati tek kada se značajno promjene brojni društveni uvjeti koji danas više ili manje posredno podržavaju neravnopravnost. Posebno se zalaže za osiguravanje kvalitetnije mogućnosti usaglašavanja poslovnih i obiteljskih obveza muškaraca i žena i to putem otvaranja raznovrsnih uslužnih centara za skrb o djeci i obitelji, te poticanjem očeva da značajnije participiraju u korištenju roditeljskog dopusta. (IN ENGLISH: This paper presents results of research which has been within the scope of the scientific project Youth and the European Integration Process, carried out by the Institute for Social Researches in Zagreb (manager: Vlasta Ilišin, Ph.D.). The aim of this research is to identify sociocultural factors of the gender equality in Croatian families in order to realize sociocultural circumstances which can contribute towards achieving of the higher level of the gender equality in the Croatian society. The sample of research consists of 3000 representatively chosen Croatian citizens, 15 and more years old. The data were gathered in early 2004. Results have indicated that the majority of examinees express attitudes which support the traditional role of women. These gender equality attitudes statistically significantly depend on the sociocultural characteristics of examinees. The gender equality is more distinctively represented by the younger girls/women which have highest level of the education, by the employed persons with the urban residential status and by the examinees who are less religious and who are not married. The author compares results of research with the other similar researches (for example: The Value System of Youth and Social Changes in Croatia, carried out by the Institute for Social Researches in Zagreb and Family Planning And Role of The Woman In The Family carried out by the Center for Market Research). She concludes that more extensive changes in the gender equality attitudes are possible to expect only when the numerous of social circumstances, which more or less indirectly support the inequality, are changed. She specially advocates for creating better possibilities for the conciliation of professional and family responsibilities of women and men, by opening of various child and family care centers and by the encouraging fathers to take part in the using of parental leave to the greater extent.

Slobodno vrijeme zagrebačkih studenata: prilika za hedonizam ili samoostvarenje

Ciljevi segmenta istraživanja koji je prikazan u ovom radu odnose se na stjecanje uvida u specifičnosti slobodnoga vremena studenata Sveučilišta u Zagrebu, na spoznavanje njihova odnosa prema konzumiranju sredstava ovisnosti i na analizu moguće povezanosti slobodnoga vremena i konzumiranja sredstava ovisnosti. Utvrđeno je da studenti uz slobodno vrijeme pretežno povezuju zabavne i opuštajuće aktivnosti, da u pravilu žele više slobodnoga vremena, da su razmjerno tolerantni prema legalnim sredstvima ovisnosti, te da konzumaciju sredstava ovisnosti uglavnom povezuju uz razonodu i “ uljepšavanje” stvarnosti. Određene razlike u poimanju slobodnoga vremena ustanovljene su s obzirom na spol i područje znanosti kojega studenti studiraju, a u odnosu na doživljaj konzumiranja sredstava ovisnosti s obzirom na stupanj obrazovanja oca i područje znanosti kojeg studiraju. Visoki udio ispitanika konzumiranje sredstava ovisnosti povezuje s opuštanjem, zabavom i relaksacijom (što su ujedno i najčešće zastupljeni obrasci provođenja slobodnoga vremena), što govori o uskoj povezanosti tih dvaju segmenata socijalnoga profila zagrebačkih studenata. Budući da se pokazalo kako bi u slobodno vrijeme širenju vlastitih spoznaja, kulturi i nekim hobijima više vremena posvetio izrazito mali udio ispitanika, u radu se ukazuje na potrebu detaljnijega istraživanja individualnih i socijalnih odrednica životnih stilova intelektualne elite mladih. (IN ENGLISH: The segment of research presented in this paper looks at the characteristics of free time of students at the University of Zagreb, their attitude to alcohol, tobacco and drug consumption and the possible connection between the two. It has been established that students associate free time with fun and relaxing activities, they generally want more free time, they show relative tolerance for legal addiction which they mostly connect with having a good time and “brightening up” reality. Certain differences regarding the perception of free time have been observed in relation to gender and the branch of study; regarding alcohol, tobacco or drug consumption, differences have been noted in relation to father’s education and the branch of study. A large number of respondents associate alcohol, tobacco and drug consumption with relaxation, fun and amusement (which are the most common ways of spending leisure time), thus showing a close connection between these two segments of the social profile of students in Zagreb. Seeing that a very small number of respondents would like to work on their self-awareness, ideas, hobbies or culture in their free time, the paper points to the need for further research into individual and social determination of the young intellectual elite’s lifestyle.

(Ne)uspješno studiranje: osobni izbor ili posljedica hrvatskoga sustava visokoga školstva

Ovaj je rad usmjeren analizi načina na koji studenti doživljavaju hrvatski sustav visokoga obrazovanja i činitelje (ne)uspješnoga studiranja, temeljem kvalitativnoga istraživanja provedenoga u kontekstu širega istraživanja obilježja hrvatskih studenata kao društvene elite u nastajanju. Svrha rada je sadržana u analizi načina na koji studenti doživljavaju hrvatski sustav visokoga obrazovanja i činitelje (ne) uspješnoga studiranja putem ispitivanja načina na koji studenti doživljavaju Bolonjski proces i utvrđivanja činitelja koje studenti smatraju odgovornima za uspješan, odnosno neuspješan završetak studija. Istraživanjem su provjerene tri hipoteze. Prvom se hipotezom pretpostavlja da studenti prema sustavu visokoga školstva izražavaju visoku razinu kritičnosti, pri čemu je njihovo nezadovoljstvo uvjetovano različitim činiteljima. Drugom se hipotezom pretpostavlja da studenti neuspješnost studiranja pretežno objašnjavaju individualnim obilježjima studenata u kombinaciji s nepovoljnim uvjetima studiranja. Trećom je hipotezom pretpostavljeno da su okolnosti vezane uz doživljaj sustava visokoga školstva i činitelje studiranja ovisni o socijalnim obilježjima studenata. Rezultati podržavaju prvu i drugu hipotezu, dok potvrda treće hipoteze iziskuje daljnja kvantitativna istraživanja. (IN ENGLISH: This paper is about how students look at the university education system in Croatia and the factors of (un)successful studying; it is based on the qualitative research conducted in the context of more extensive research about the characteristics of Croatian students as the emerging social elite. The goal of the paper is to analyse how students perceive the higher education system in Croatia and the factors of (un)successful studying by examining their views on the Bologna process and the factors they consider relevant to finishing their studies (un)successfully. The research checks out three hypotheses. The first hypothesis is that students are highly critical of the higher education system and dissatisfied for a variety of reasons. The second hypothesis is that students attribute failure to both individual characteristics of students and unfavourable conditions of studying. The third hypothesis is that students’ perception of the higher education system and relevant factors which cause success or failure depends on the social characteristics of students. The results of the research support the first two hypotheses; the third one needs further quantitative research.

Priručnik za nositelje produženog stručnog tretmana u osnovnim i srednjim školama

Ovaj je Priručnik u osnovi socijalno-pedagoški tekst koji učitelje/nastavnike i druge sudionike produženog stručnog postupka (produženog stručnog tretmana – PST) nastoji tek uvesti u složenu tematiku tretmana učenika društveno neprihvatljivog ponašanja. Namijenjen je prvenstveno učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola koji će biti u situaciji razmatrati mogućnost i predlagati da upravo poneki od njihovih učenika budu obuhvaćeni PST-om. Neki od njih, oni koji će proći dodatnu edukaciju, mogu i aktivno sudjelovati u organizaciji i provedbi makar dijela programa PST-a prema pojedinim učenicima. Priručnik omogućuje osnovni uvid u etiološke, fenomenološke i tretmanske aspekte neprihvatljivih ponašanja te u organizacijske, intervencijske i metodičke aspekte PST-a

Standardi u radu s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju

Prva procjena kvalitete programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih napravljena je 2002. godine, u sklopu aktivnosti Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju, s ciljem izrade standarda dobre prakse u radu s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju. Izrada standarda uključivala je tri vrste aktivnosti: analizu recentne literature, razgovore u fokus grupama sa stručnjacima koji nude programe intervencija i s onima koji takve programe naručuju, te usklađivanje i formiranje prijedloga standarda dobre prakse. Potom su po posebno osmišljenom protokolu prikupljeni podaci za 239 programa. Među njima je odabrano 14 potencijalnih model programa koji su udovoljavali većini (50% i više) definiranih standarda. 2002. godine ni jedan program nije u potpunosti udovoljio svim propisanim kriterijima. Pet godina kasnije (2007. godine), izvršena je njihova ponovna procjena. Time se željelo utvrditi jesu li „ opstali na tržišti“ , kako su se razvijali, odnosno je li njihova kvaliteta rasla ili opadala. Usporedba obje procjene pokazala je da su programi vrlo dinamični te da teže kontinuiranom napretku u svim analiziranim standardima. Programi obuhvaćeni dvijema procjenama nude brojne odgovore na potrebe populacije djece i mladih s poremećajima u ponašanju. Ipak, programe je potrebno i dalje usavršavati. Udovoljavanje mnogim standardima iziskuje kvalitetniju suradnju nositelja programa i formalnih institucija društva zaduženih za prevenciju i tretman poremećaja u ponašanju. Nositelji programa bi trebali biti usmjereniji na suvremene teorijske spoznaje i evaluacije postignuća. (IN ENGLISH: The first assessment of the quality of the programme for the prevention of the behavioural disorders of the children and young persons was made in 2002, within the activities of the Commission of the Government of the Republic of Croatia for the prevention of behavioural disorders, with the purpose of preparing the standards of good practice in the work with the children and young persons with behavioural disorders. The preparation of standards included three types of activities: the analysis of the recent literature, discussions in focus groups with the experts who offer intervention programmes and with those who order such programmes, and the adjustment and preparation of the proposals for good practice standards. According to the specially designed protocol, the data for 239 programmes were obtained. Among them, 14 potential model programmes that satisfied the majority (50% and above that) of defined standards were selected. In 2002, not a single programme satisfied all the prescribed criteria in full. Five years later (in 2007), their reassessment was made. The aim was to determine whether they have “survived on the market”, how have they developed i.e. has their quality increased or decreased. The comparison of both assessments has shown that the programmes are very dynamic, and that they aspire to continuous progress in all analysed standards. The programmes included in both assessments offer some answers to the needs of the population of the children and young persons with behavioural disorders. Nevertheless, some programmes need to be improved even further. Meeting numerous standards requires a better co-operation between programme organisers and the formal institutions in charge of the prevention and treatment of behavioural disorders. Programme organisers should be more focused on modern theoretical notions and evaluation of achievements.

Characteristics of educational sciences research activity in European post-socialist countries in the period 1996 to 2013: content analysis approach

IN ENGLISH: In European post-socialistic countries or more commonly known as Central and Eastern Europe (CEE) countries, regardless of their differences and specifics, the common communist and post-communist legacies in the field of educational sciences are still recognizable. The aim of this paper is to explore research activity in the educational sciences in 15 CEE countries: 11 EU member states and 4 former Yugoslav Republic in the period from 1996 to 2013. The purpose of this research is to recognize the specificity and dynamics of subject and content issues, and development of methodological approaches in the educational science research. The sample consists of abstracts 2,395 papers by CEE authors published in 265 journals indexed in Scopus between 1996 and 2013. Content analysis was applied, where the abstracts were grouped into specifically created categories describing the content and methods of the paper and analysed on the basis of two criterion variables —CEE and non-CEE or international journals. The χ2 test showed that the field of educational sciences in 15 European post-socialist countries changed over time in terms of quantity, content, and methods, becoming more expansive and diverse, which is recognisable both in papers published in international and in CEE journals. --------------- IN CROATIAN: U europskim post-socijalističkim zemljama ili poznatijim kao zemlje srednje i istočne Europe (CEE), bez obzira na njihove različitosti i specifičnosti, zajedničko socijalističko i post-socijalističko nasljeđe u polju obrazovnih znanosti još uvijek je prepoznatljivo. Cilj ovog rada je da istraži znanstvenu aktivnost u polju obrazovnih znanosti u 15 CEE zemalja: 11 zemalja članica Europske unije i četiri zemlje bivše Jugoslavije, u razodblju od 1996. do 2013. Svrha ovog rada je da se utvrde specifičnosti i dinamika istraživanja pojedinih tema, kao i razvoj metodoloških pirstupa u istraživanjima obrazovnih znanosti. Uzorak za istraživanje sastojao se od sažetaka 2.395 radova autora iz najmanje jedne od CEE zemalja, objavljenih u 265 časopisa indeksiranih u Scopus bazi podataka u razdoblju 1996-2013. Metodom sadržajne analize sažetci su grupirani u posebno kreirane kategorije ovisno o sadržaju i korištenim istraživačkim metodoma u radovima. Za usporedbu i utvrđivanje sličnosti i razlika uzorak je podijeljen na radove objavljene u nacionalim ili CEE časopisima i međunarodnim odnosno non-CEE časopisima. Rezultati X2 kvadrat testa pokazuju da se istraživanja u obrazovnim znanosima 15 europskih post-socijalističkih zemalja postupno mijenju u smislu kvantitete, sadržaja i korištenih metoda, odnosno postaju otvorenija i raznovrsnija, što je vidljivo i u radovima objavljenim u nacionalnim kao i radovima objavljenim u međunarodnim časopisima

ASSESSMENT AND SELF-ASSESSMENT OF BEHAVIOURAL PROBLEMS OF PRIMARY SCHOOL PUPILS: OPPORTUNITIES AND CHALLENGES

Ciljevi istraživanja koje je prikazano u ovom radu su: (1) utvrditi udio učenika razredne nastave s problemima u ponašanju u šest osnovnih škola iz pet hrvatskih županija; (2) analizirati povezanost učiteljskih procjena i učeničkih samoprocjena problema u ponašanju učenika mlađe školske dobi te (3) utvrditi procijenjene potencijale škola da zadovolje njihove posebne odgojno-obrazovne potrebe. Istraživanje se temelji na podacima koji su prikupljeni u sklopu projekta „Rane odgojno-obrazovne intervencije temeljene na pokazateljima uspješnosti“ kojeg od kolovoza 2013. godine do veljače 2015. godine provodi Forum za slobodu odgoja u suradnji sa šest hrvatskih osnovnih škola iz pet županija. Provedeno je na prigodnom uzorku 174 učitelja – članova učiteljskih vijeća 6 osnovnih škola i 921 učenika razredne nastave. Primijenjeni mjerni instrumenti (Upitnik za učitelje,Upitnik za učenike i Upitnik procjene usmjerenosti škole na prevenciju problema u ponašanju učenika) obrađeni su na deskriptivnoj razini, uz provjeru njihove faktorske strukture i utvrđivanje korelacija među faktorima. Hipoteza kojom je pretpostavljeno da postoji podudarnost procjena i samoprocjena problema u ponašanju učenika čija je pojavnost povezana s potencijalima škola da zadovolje posebne odgojno-obrazovnih potreba ovih učenika je potvrđena samo djelomično. Pokazalo se da postoji djelomična podudarnost u procjenama i samoprocjenama ponašanja učenika, ali procjene usmjerenosti škole na prevenciju problema u ponašanju nisu statistički značajno povezane s udjelom učenika koji u pojedinim školama manifestiraju probleme u ponašanju. Dobiveni rezultati ukazuju na nužnost bolje konceptualizacije odgojnih nastojanja osnovnih škola koji bi bili usmjereni selekcioniranoj skupini učenika s procijenjenim problemima u ponašanju u ranoj fazi njihova razvoja.The objectives of the research presented in this paper are: (1) to determine the proportion of primary school students with behavioural problems in six primary schools from fiveCroatian counties; (2) to analyse the association of teachers’assessment and pupils’ self-assessment of behavioural problems and (3) to establish estimated resources of schools that meet their specific educational needs. The researchis based on data collected in the frame of the "Evidence based early educational interventions" project that is being implemented from August 2013 to February 2015 by Forum for Freedom of Education in cooperation with six Croatian primary schools in five Croatian counties. It was conducted on a sample of 174 teachers and other teachers\u27 council members in six primary schools and 921 pupils from those schools. The applied measuring instruments (the Questionnaire for teachers, the Questionnaire for pupils and Questionnaire for the assessment of school’s focus on the prevention of pupils’ behaviour problems) were processed on a descriptive level, while checking their factor structure and determining the correlation between factors. The hypothesis which assumed that there is a correspondence of teachers’ assessment and pupils’ self-assessment of theirbehavioural problems whose incidence is associated with potential schools to meet special educational needs of these pupils is confirmed only partially. It turned out that there is apartial correspondence in the assessment of the pupil\u27s behaviour, but estimates that the school’s focus on the prevention of behaviour problems is not significantly associated with the proportion of pupils which manifest behavioural problemsin certain schools. The obtained results point out the necessity of better conceptualisation of educational efforts in primary schools that would be focusedon the selected group of pupils with assessed behavioural problems at an early stage of their development

Konzumiranje alkoholnih pića i doživljaj škole

Ovaj je rad dio znanstvenog projekta “Praćenje korištenja sredstava ovisnosti u populaciji srednjoškolaca Dubrovačkoneretvanske županije” kojeg u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od 2001. godine kontinuirano provodi i financira Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Uzorak istraživanja čine reprezentativno izabrani učenici svih srednjih škola Dubrovačko-neretvanske županije koji su anonimno popunjavali upitnik “Kako si?” (autor: Petar Bezinović) u proljeće 2006. godine (N = 1485). Cilj istraživanja je analiza načina na koje je pijenje alkoholnih pića povezano s doživljajem školskog okruženja, radi utvrđivanja moguće prediktorske vrijednosti školskog funkcioniranja mladih u procjeni rizičnosti njihova rasta i razvoja. Pokazalo se da su doživljaj školskih obveza i školskog okruženja statistički značajno povezani s konzumiranjem alkoholnih pića, pri čemu se uz ozbiljnije oblike pijenja alkoholnih pića vezuju nepovoljniji doživljaji školskog okruženja i manja angažiranost u izvršavanju školskih obveza. Utvrđeno je da je temeljem funkcioniranja mladih u školi moguće predvidjeti rizične činitelje odrastanja i tako posredno prevenirati ovisnost o alkoholu, što podrazumijeva znatnije promjene u ukupnom hrvatskom školstvu. (IN ENGLISH: This paper is part of scientific project named „Monitoring the abuse of addiction substances in the population of secondary school students in Dubrovačko-neretvanska county“. Since 2001 Dubrovačko-neretvanska County Institute for Public Health has implemented (conducted) and financed the above mentioned project. The research sample consists of representative sample of all secondary schools’ students in Dubrovačko-neretvanska county who anonymously filled in the questionnaire „How are you? “ (autor: Petar Bezinović) in spring 2006 (N = 1485). The research focus was to analyze the connection of alcohol abuse and the experience of school environment as well as school obligations. The research aim was to analyze the connection between alcohol abuse and school environment. (mozda suvisna recenica) This would help us detect possible predictor values of the young functioning in school, in order to estimate the risk of their growth and development. The findings suggest that the school environment and school obligations are statistically significantly related to alcohol abuse. The more serious forms of alcohol abuse are connected with less favorable experience of the school environment and with lower engagement in fulfilling the school obligations. In short, on the bases of the youth’s functioning in school, it is possible to foresee growing up risk factors and prevent the possible alcohol abuse. That, however, implies thorough changes in Croatian education system.

THE APPLICATION OF INTERNATIONAL STANDARDS AND RECOMMENDATIONS IN THE CROATIAN SOCIETY’S ACTION TOWARDS THE CHILDREN AND YOUNG PEOPLE WITH BEHAVIOURAL DISORDERS

Cilj ovoga rada je osvrt na mogućnosti ostvarivanja prava djece i mladih s poremećajima u ponašanju u hrvatskom društvu na ustavnoj, zakonskoj, institucionalnoj i praktičnoj razini. Osobito se analizira primjena međunarodnih standarda i preporuka za ovu skupinu djece i mladih, odnosno potreba razrade prevencije i zaštite djece i mladih od mogućeg odabira delinkventnog ponašanja, ustrojavanja progresivnog pravosuđa za maloljetne delinkvente, osiguravanja zaštite temeljnih prava za vrijeme boravka maloljetnika u socijalnim i pravosudnim institucijama i dr. Sadržaj rada ukazuje na necjelovitost mehanizama koji bi u Hrvatskoj osigurali potpunu zaštitu i korištenje postojećih prava djece i mladih s poremećajima u ponašanju. Stoga se predlaže dosljedna provedba postojećih zakona, zakonsko uređivanje sustava izvršenja sankcija prema maloljetnicima, zapošljavanje dovoljnog broja stručnjaka u svim institucijama namijenjenih djeci i mladima, maksimalna realizacija nacionalnih programa i strategija na lokalnim razinama, te poduzimanje svih mjera koje podržavaju obitelji u kvalitetnoj realizaciji njihove odgojne funkcije.The aim of this paper is to analyse the possibilities of realising the rights of the children and young people with behavioural disorders in the Croatian society on the constitutional, legal, institutional and practical levels. The application of international standards and recommendations for this group of children and young people is particularly analysed, i.e. the need to elaborate the prevention and protection of the children and young people from the possible choice of delinquent behaviour, the organisation of the progressive judiciary for juvenile delinquents, the insurance of the protection of fundamental rights during juveniles’ stay in social and judicial institutions and so on. The content of the paper points to incompleteness of the mechanisms that would ensure a full protection and realisation of the existing rights of the children and young people with behavioural disorders in Croatia. Therefore, the consistent application of the existing laws, the legal regulation of the system of implementation of sanctions for juveniles, the employment of a sufficient number of experts in all institutions intended for the children and young people, the maximum realisation of the national programmes and strategies on local levels and undertaking of all measures that support families in the quality realisation of their educational functions are proposed