76 research outputs found
FRA PETRU RUNJI (1938. – 2014.), povjesničaru franjevaštva i istraživaču hrvatskoga glagoljaštva in memoriam
Glagolitic Culture during the First Decades of the 20th Century in Ante Nižić’s Entries (Summary)
Uzorna objava poljičkih isprava u Sarajevu. Poljičke isprave I (iz zbirke Aleksandra Poljanića). Priredio, transkribirao i transliterirao Mehmed KARDAŠ. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (Editio Memoria Bosniaca), Sarajevo 2021., 283 str.
Na izvorima hrvatskoga zapadnoeuropskog identiteta. Mirjana Matijević Sokol - Vladimir Sokol (2005), Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira, Drugo dopunjeno izdanje, Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta, 114 str.
Contribution à l’étude de la première attestation ud nom ‘Valaque’ dans l’historiographie Croate
Sinteza europskoga srednjovjekovlja iz hrvatskoga pera. Ivo Goldstein – Borislav Grgin, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, (Historiae, knjiga 7), 2006, 535 str.
Stjepan Tomašević (1461.–1463.): slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenog 2011. godine u Jajcu, ur. Ante Birin, Hrvatski institut za povijest – Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, Zagreb 2013., 296 str.
Prikaz zbornika radova
IZ RIZNICE HRVATSKE ĆIRILIČNE BAŠTINE. Hrvatski ćirilički molitvenik 1512. (u povodu 500. obljetnice izlaska Molitvenika). 2 sveska. Uredila i komentar uz faksimil: Anica Nazor. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Matica hrvatska, Zagreb 2013., [278] + 122 str.
Franjevački samostan i crkva Sv. Marije u podgrađu Cetini pod Sinjem (primjer povijesnoga diskontinuiteta)
U radu se na temelju povijesnih vrela i lokalne historiografije potvrđuje postojanje srednjovjekovne Cetine, podgrađa podno južnih zidina grada Vsinja (Sinja) s franjevačkim samostanom i starijom crkvom Sv. Marije te mlađom crkvom Sv. Katarine. Time se otklanja u historiografiji uvriježeno mišljenje o postojanju franjevačkog samostana u vrličkome selu Cetini. Samostan su od njegova osnutka
1357. godine podupirali cetinski knezovi, osobito Nelipčići i Talovci. Tijekom 15. stoljeća bio je središtem Cetinske kustodije u Bosanskoj vikariji, a pripadali su joj svi ondašnji srednjodalmatinski kontinentalni samostani. Počeo je propadati s osmanskim upadima u cetinski kraj od druge polovice 15. stoljeća i ugasio se s padom Sinja pod Osmanlije. Samostan je u ranom novovjekovlju nestao iz kolektivnog sjećanja jer je franjevcima odobreno osnivanje novog samostana u istočnom dijelu grada ne zbog povijesnog naslijeđa, nego zbog zasluga u migracijama stanovništva i dušobrižničkoj službi
Uzorna objava poljičkih isprava u Sarajevu. Poljičke isprave I (iz zbirke Aleksandra Poljanića). Priredio, transkribirao i transliterirao Mehmed KARDAŠ. Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (Editio Memoria Bosniaca), Sarajevo 2021., 283 str.
- …