O nalazu rijetkog i manje poznatog puža golaća Piseinotecus sphaeriferus (Schmekel, 1965)(Gastropoda, Nudibranchia, Piseinotecidae) u Jadranskom moru

The paper is describing the record of a less known nudibranch Piseinotecus sphaeriferus (Schmekel, 1965) in the port of Koper in November 2012. The specimen was found in the environment of dense epifauna, dominated by polyps of Aurelia aurita. Taking into consideration the available published data on this species we report on the first record of this less known nudibranch species in the Adriatic Sea.U radu se iznose podaci o manje poznatom pužu golaću Piseinotecus sphaeriferus (Schmekel, 1965) pronađenom u luci Koper u studenom 2012. godine. Primjerak je pronađen u okruženju guste epifaune u kojoj dominira polip Aurelia aurita. Uzimajući u obzir raspoložive objavljene podatke o ovoj vrsti, želimo izvijestiti o ovom prvom pronalasku ove manje poznate vrste puža golaća u Jadranskom moru

Prvi nalaz Aplysiopsis elegans (Deshayes1853) (Gastropoda Opisthobranchia: Saccoglossa) u Jadranskom moru

A specimen of Aplysiopsis elegans (Deshayes, 1853) was found by snorkeling on a beach in Rovinj (Istria, Croatia) on a belt of the red algae Halopteris scoparia in the shallow rocky coast. This species was previously recorded only at few localities in northern western Mediterranean and at the Canary Archipelago.Primjerak Aplysiopsis elegans (Dshayes, 1853) je pronađen tijekom ronjenja na plaži u Rovinju (Istra, Hrvatska) u pojasu crvene alge Halopteris scoparia na plitkoj stjenovitoj obali. Prethodni nalazi ove vrste su zabilježeni na samo nekoliko lokaliteta u sjeverno-zapadnom Sredozemlju i Arhipelagu Kanarskog otočja

O pojavi psa tupana, Carcharhinus plumbeus (Chondrichthyes: Carcharhinidae) u slovenskim vodama (sjeverni Jadran)

The paper deals with a new record of the juvenile sandbar shark Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827) in the waters off Piran. This record confirms again the fact that the northern Adriatic Sea should be considered as a nursery area for this species. This fact, together with the general lack of knowledge on other shark species, show the need for systematic research of elasmobranch populations in the Slovenian part of the Gulf of Trieste.U ovom radu se iznosi podatak o novom nalazu juvenilnog primjerka psa tupana Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827) uhvaćenom u vodama Pirana. Ovaj nalaz potvrđuje činjenicu da se sjeverni Jadran može smatrati rastilištem ove vrste. S obzirom na pomanjkanje saznanja o drugim vrstama morskih pasa nužno je sustavno istražiti populaciju hrskavičnjača u slovenskom dijelu tršćanskog zaljeva

Neuobičajeno cvjetanje tetrasporofita nezavičajnih crvenih algi Asparagopsis armata na sjevernom Jadranu

The tetrasporophyte of the non-indigenous red alga Asparagopsis armata (the Falkenbergia stage) is considered to be established in Slovenian coastal waters. However, until 2016, it was found only in low coverage and in few localities with hard substrata. The paper reports a recent bloom of these tetrasporophytes in the mediolittoral belt of the Bay of Piran, where thalli of this red alga overgrew the articularted coralline alga Corallina officinalis. The sites affected by this large expansion of tetrasporophytes of A. armata should be regularly monitored in the future, in order to point out which environmental factors are responsible for such phenomenon, and to formulate proper conclusions on the status of this non-indigenous alga in the coastal area concerned.Tetrasporofite ne-autohtone crvene alge Asparagopsis armata (Falkenbergia faza) smatra se prisutnom u slovenskim obalnim vodama. Međutim, do 2016. godine, ustanovljena je isključivo mala pokrivenost i to na nekoliko lokaliteta s tvrdom podlogom (sediment). U ovom radu se navodi nedavni procvat tetrasoprofita u mezolitoralnom pojasu Piranskog zaljeva gdje je crvena alga A. armata nadjačala koraljnu algu Corallina officinalis. U budućnosti će se redovito nadzirati mjesta na koja utječe ova velika ekspanzija tetrasporofita, kako bi se istaknulo koji su ekološki čimbenici odgovorni za takav fenomen, te da bi se mogli formulirati odgovarajući zaključci o statusu ove ne-autohtone alge u tim obalnim područjima

Nalaz kučine, Lamna nasus (Bonnaterre, 1788), u tršćanskom zaljevu i rasprava o njegovu pojavljivanju u Jadranskom moru

A juvenile male of porbeagle (Lamna nasus) was caught in waters off Piran (Slovenia, northern Adriatic) on December 22, 2015. The specimen was accurately measured and weighed. Cephalopods and fish remains were found in its stomach contents. This is the first record of a porbeagle in the waters of Slovenia and in the Gulf of Trieste, and one of the few records up to date reported in the northern Adriatic Sea. The presence of this juvenile specimen arises a question whether the Adriatic Sea is a reproductive ground of this species. According to an older record from 1910, a female porbeagle with four embryos was caught on Ugljan Island, confirming the fact that porbeagles reproduced at least in the past in the Adriatic Sea.Nedorasla jedinka mužjaka kučine (Lamna nasus) uhvaćena je u vodama Piranskog zaljeva (Slovenija, sjeverni Jadran) 22. prosinca 2015. Primjerak je izmjeren i izvagan. U sadržaju želuca pronađeni su glavonošci i ostaci riba. Ovo je prvi zapis o kučini u tršćanskom zaljevu, i jedan od rijetkih zapisa prijavljenih u sjevernom Jadranskom moru. Prisutnost ovog nedoraslog mužjaka povlači pitanje da li je područje mrijesta ove vrste Jadransko more. Prema starijem zapisu iz 1910. kod otoka Ugljana je uhvaćena ženka psine kučine s četiri embrija. Time se potvrdila činjenica da se ova vrsta barem u prošlosti razmnožavala u Jadranskom moru

Stjenovita zajednica mediolitoralnog makrozoobentosa u Tršćanskom zaljevu (sjeverni Jadran) duž hidromorfološkog gradijenta

Despite the increasing urban and industrial development in coastal areas our knowledge on direct consequences of coastal modifications on benthic communities is still limited. The aim of the present study was to assess the response of rocky macrozoobenthos mediolittoral communities to human-induced hydromorphological pressures. Sampling was carried out by SCUBA diving and snorkeling in June 2008. Ten sites were selected along a gradient of hydromorphological alterations in the southern part of the Gulf of Trieste. Variables used to describe the stressor gradient were: water retention (from normal hydrology in unprotected coast to closed areas with only one opening), substrate composition, texture and rugosity. Despite natural differences between upper and lower mediolittoral subbelts, the present work showed that human-induced alterations of the coastal zone impact biological assemblages. There was a marked difference in biodiversity among sites with pristine conditions and stressed zones, mainly due to evenness of species distribution. Structural complexity of the substrate resulted to be the main factor influencing benthic diversity in the upper mediolittoral subbelt, while in the lower subbelt also the human-induced water retention seemed to play a key role. Anyhow, this response was complex, and the major human-induced alterations considered had different level of pressure within the two subbelts. The current study has a good potential to contribute to existing coastal assessment methods, since the impact of hydromorphological pressures on mediolittoral communities was almost neglected in the past. However, further work is needed to fully explain the impact of main human-induced threats on benthic communitiesUnatoč rastućem urbanom i industrijskom razvoju u obalnim područjima samo nekolicina istraživača je fokusirana na direktne posljedice obalnih modifikacija na bentičke zajednice. Cilj ovog istraživanja je procijeniti odgovore stjenovitih zajednica mediolitoralnog makrozoobentosa na hidromorfološke pritiske. Uzorkovanje je provedeno ronjenjem sa bocama i ronjenjem na dah u lipnju 2008. godine. Izabrano je deset postaja duž hidromorfološkog gradijenta u južnom dijelu Tršćanskog zaljeva. Upotrebljavane varijable za razvoj gradijenta stresora bile su: zadržavanje vode, sastav supstrata, tekstura i naboranost. Unatoč prirodnim razlikama između gornjih i donjih mediolitoralnih podpojaseva, sadašnji rad je pokazao da promjene krajolika povezane sa ljudskim djelovanjem u obalnoj zoni utječu na biološke cjeline. Postoji značajna razlika u bioraznolikosti između postaja s odličnim ekološkim stanjem i ostalih postaja, uglavnom zbog ravnomjerne rasprostranjenosti vrsta. Strukturna složenost supstrata rezultatirala je time da je bila glavni čimbenik koji utječe na raznolikost bentosa u gornjem mediolitoralnom podpojasu, dok je izgleda u donjem podpojasu ili podregiji također cirkulacija vode odigrala ključnu ulogu (CCA analiza). Odgovor bentičke zajednice bio je kompleksan i vjerojatno su također biotički čimbenici (pokrivenost algama, kompeticija) bili uključeni. Ovo istraživanje ima dobar potencijal da doprinese postojećim metodama procjene obale, iako se treba provesti daljnje istraživanje na području utjecaja kojeg imaju hidromorfološke promjene na obalne bentičke zajednice

Makrozoobentos mekanih dna južnog dijelg tršćanskog zaljeva: faunistička, biocenozna i ekološka istraživanja

A faunistic, biocoenotic and ecological survey of soft-bottom macrozoobenthic communities was carried out for the southern part of the Gulf of Trieste on the basis of samplings in 2005 and 2006. At 28 sampled stations a total of 14595 specimens belonging to 306 animal taxa were identified. The most abundant species were Capitella capitata, Lumbrineris gracilis, heteromastus filiformis, Corbula gibba and Tellina distorta. The highest relative species abundance in all water bodies was close to 15%. The dominant species confirmed that the environment of the Gulf of Trieste is unstable. This environmental instability could also explain the rather high values of AMBI. The MDS analysis and other applied indices indicated that there were no statistically significant differences between water bodies. The values for Shannon-Wiener diversity index (H’) and Pielou’s index (J’) were among the highest ever recorded for the soft-bottom assemblages of the Gulf of Trieste. The analysis of benthic biocoenoses revealed that the sampling area is a boundary between infra- and circalittoral belts, which could explain the very high species richness.Obavljen je faunistički, biocenozni i ekološki pregled zajednica makrozoobentosa mekih dna južnog dijela tršćanskog zaljeva na temelju uzorkovanja u 2005. i 2006. godini. Uzorci su prikupljani na 28 postaja, a ukupno je sakupljeno 14 595 primjeraka organizama odnosno određeno je 306 životinjskih svojti. Najbrojnije vrste su Capitella capitata, Lumbrineris gracilis, Heteromastus filiformis, Corbula gibba i Tellina distorta. Najveća relativna brojnost vrsta u svim vodenim tijelima iznosila je blizu 15%. Dominantna vrsta je potvrdila da je okruženje u tršćanskom zaljevu nestabilno. Ova nestabilnost okoliša također može objasniti prilično visoke AMBI vrijednosti. MDS analize i druge primjene indeksa ukazuju da nema statistički značajne razlike između vodenih tijela. Vrijednosti za Shannon-Wiener indeks raznolikosti (H‘) i Pielou indeks (J’) bile su prema sastavu među najvišim ikada zabilježenim za mekana dna u tršćanskom zaljevu. Analiza bentoske biocenoze je otkrila da je područje uzimanja uzoraka granica između infra-i cirkalitoralnog pojasa, što bi moglo objasniti izuzetno bogatstvo vrsta