Dozimetrijska verifikacija radioterapijskih planova intezitet-modulirajuće radioterapije u bolesnika s rakom prostate

Intensity modulated radiotherapy (IMRT) has become widely used as a standard radiation therapy technique for the treatment of localized prostate cancer. The transition from conformal radiotherapy (3D CRT) to a more complex IMRT technique triggered the need for more thorough verification of the accuracy in the dose delivery. In this work we present the clinical workflow and the results of patient specific quality assurance (PSQA) procedures for 40 prostate cancer patients who have been treated with step and shot IMRT ever since its implementation in our routine clinical practice. PSQA procedures include dosimetric verification of each treatment plan with dedicated rotational phantom and high-resolution matrix detector system Octavius 4D (PTW Freiburg) that allows three-dimensional comparison of the calculated and delivered radiation dose distribution. Our results proved the compliance with the universal tolerance limits recommended for those procedures (1), assuring the safety of the treatment and providing the possibility for the adoption of more stringent constraints in the future.Radioterapija moduliranog intenziteta (eng. intensity modulated radiotherapy –IMRT) u posljednjem desetljeću je postala uobičajena radioterapijska metoda za terapiju lokaliziranih karcinoma prostate. Prelazak s konformalne radioterapije na napredniju i tehnički složeniju IMRT tehniku, donio je i potrebu za detaljnijom i sveobuhvatnom provjerom točnosti isporuke doze zračenja. U ovom radu predstavljamo provođenje postupaka dozimetrijske verifikacije radioterapijskih planova poznatih pod engleskim nazivom patient specific QA (PSQA) te rezultate za 40 bolesnika s karcinomom prostate koji su primili IMRT terapiju. U tu svrhu koristimo posebni dozimetrijski sustav s rotacijskim fantomom i visoko razlučivom detektorskom matricom, Octavius 4D (PTW Freiburg). Pokazalo se kako su sva dobivena odstupanja između planirane i mjerene trodimenzionalne raspodjele doze bila unutar preporučenih tolerancija (1) što nam daje povjerenje u sigurnost provođenja ovakve terapije te otvara mogućnost za primjenu strožijih ograničenja u budućnosti

Imunoterapija karcinoma bubrega

Targeted therapy has been the standard of care for the treatment of metastatic renal cell carcinoma (mRCC). The current standard of care focuses on tyrosine kinase inhibitors (sunitinib, sorafenib, pazopanib, axitinib), antibodies to circulating VEGF receptor (bevacizumab) and m-TOR inhibitors (temsirolimus, everolimus). New immune-based therapies are emerging as a promising treatment for mRCC. Immune checkpoint blockade has shown clinically signifi cant antitumor response. Monoclonal antibodies against immune checkpoint blockade molecules including PD-1 (programmed cell death 1) and CTLA-4 (cytotoxic T lymphocyte antigen 4) have become a major focus in the immune-based therapy since it has been reported that they have impressive antitumor eff ects. The most studied inhibitors in the PD-1 pathway are: nivolumab, pembrolizumab and atezolizumab. Based on the results of the phase III clinical trial (CheckMate025) nivolumab, humanized monoclonal IgG4 antibody against PD-1, is the only agent that is approved by the FDA for the second-line treatment of mRCC. Ipilimumab is the fi rst-in-class immunotherapeutic for blockade of CTLA-4. The immunotherapy combinations have demonstrated promising results in a randomized trials. The use of cancer treatment vaccines is another approach to immunotherapy and will be systematically evaluated in the future. Immunotherapy has demonstrated great clinical potential and it represents crucial component of mRCC treatment. Developing immunotherapy to the point of clinical utility presents a number of issue and challenges, and more rigorous studies are needed.Ciljana terapija danas predstavlja osnovicu sistemskog liječenja metastatskog raka bubrega (mRB), a standard liječenja su tirozin-kinazni inhibitori (sunitinib, sorafenib, pazopanib, aksitinib), protutijela na cirkulirajući VEGF receptor (bevacizumab) i m-TOR inhibitori (temsirolimus, everolimus). Noviji imunoterapijski principi predstavljaju značajne iskorake u liječenju mRB. Jedna forma imunoterapije je inhibicija imunoloških kontrolnih točaka (eng. immune checkpoint). Blokiranjemjednog od dva najistraživanija imunološka receptora; antigen 4 povezan s aktivnošću citotoksičnih T-limfocita (CTLA-4) i receptor programirane stanične smrti (PD-1), potenciramo antitumorski imunološki odgovor. Među najistraživanije anti-PD-1 inhibitore ubrajamo: nivolumab, pembrolizumab i avelumab. Nivolumab je ljudsko monoklonalno antitijelo kojega je Američka agencija za hranu i lijekove odobrila u drugoj liniji liječenje mRB, a na osnovi rezultata kliničke studije faze III (CheckMate025). Ipilimumab je prvi registrirani checkpoint inhibitor koji blokira inhibitorni signal (CTLA-4 receptor) na površini citotoksičnih T limfocita. Veliki pomak u imunoterapiji mRB postigut je primjenom konkomitantnih protokola liječenja. Novija istraživanja primjene imunoterapije u liječenju raka bubrega uključuju i pronalaženje cjepiva koje bi prepoznavalo i uništavalo promijenjene tumorske stanice. Imunoterapija ima jasno mjesto i veliki potencijal u liječenju raka bubrega. Ipak, postoji još niz problema i pitanja te su potrebna brojna daljnja istraživanja kako bi se iskoristio njen puni potencijal

Inicijalno otkrivena simptomatska metastaza u hipofizu u bolesnika s karcinomom prostate pjenušavih stanica: određivanje sigurne i efikasne terapije

Metastases to pituitary gland are unusual and mostly asymptomatic, presenting with local symptoms in one of ten patients, and only 3%-5% of them are of prostate origin. Here we report and evaluate the effectiveness and safety of multimodal treatment in a patient with pituitary metastasis of a prostate foamy gland carcinoma. A 78-year-old male patient presented with blurred vision and headache without a previous history of malignancy. Magnetic resonance imaging scans revealed a large sellar mass, with infiltration of the surrounding structures. Maximal trans-sphenoidal reduction of pituitary metastasis was performed, with a histologic finding of metastatic prostate foamy gland adenocarcinoma. Evaluation of the prostate specific antigen revealed a very high level (1461 ng/mL) and foamy gland carcinoma was found on prostate needle biopsy. The patient received 3Dconformal external beam radiotherapy with 6 MV photons to the sellar and parasellar region with a tumor dose of 44 Gy, followed by androgen deprivation therapy. Follow up magnetic resonance imaging done after radiotherapy showed shrinkage of the tumor process, with rapid prostate specific antigen decline to 0.3 ng/mL. The visual function was fully established and headache resolved. On the last follow up 14 months after the diagnosis, the patient was alive and free from clinical signs of disease. Tailored treatment, including limited radiotherapy in a higher palliative dose, in a patient with foamy gland symptomatic pituitary metastatic disease resulted in good local and systemic control of the disease. In older male patients with clinical and/or radiologic characteristics suggestive of metastatic pituitary disease, the prostate specific antigen test should be included as part of the work-up.Metastaze u hipofizu su vrlo rijetke, a oko 3%-5% čine metastaze s ishodištem u prostati, u većini slučajeva su asimptomatske, dok su lokalni simptomi prisutni samo u jednog od deset bolesnika. Ovim slučajem prikazujemo i procjenjujemo učinkovitost i sigurnost multimodalnog liječenja u bolesnika s metastazama u hipofizu primarnog ishodišta u karcinomu prostate pjenušavih stanica. Prikazuje se 78-godišnji muškarac bez prethodne anamneze maligne bolesti kod kojega su se pojavili simptomi zamućenog vida i glavobolje. Magnetskom rezonancom je otkrivena velika selarna masa s infiltracijom okolnih struktura. Učinjena je maksimalna transfenoidna redukcija metastaze u hipofizi te je dobiven histološki nalaz metastatskog adenokarcinoma prostate pjenušavih stanica. Otkrivena je vrlo visoka vrijednost za prostatu specifičnog antigena (1461 ng/mL) te je biopsijom prostate tankom iglom dobiven nalaz karcinoma pjenušavih stanica. Bolesnik je primio 3D-konformalnu radioterapiju vanjskim snopom s fotonima energije 6 MV na selarnu i paraselarnu regiju s tumorskom dozom od 44 Gy te je nastavio primati androgenu deprivacijsku terapiju. Kontrolna snimka magnetske rezonance pokazala je smanjenje tumorskog procesa s brzim padom za prostatu specifičnog antigena na 0,3 ng/mL. Uspostavljena je potpuna vizualna funkcija s postupnim nestankom glavobolje. Na posljednjem kontrolnom pregledu 14 mjeseci nakon postavljene dijagnoze bolesnik je živ, bez kliničkih znakova bolesti. Prilagođeno liječenje bolesnika sa simptomatskom metastatskom bolesti od karcinoma pjenušavih stanica, koje uključuje ograničenu radioterapiju u višoj palijativnoj dozi, rezultiralo je dobrom lokalnom i sistemskom kontrolom bolesti. U starijih muških bolesnika s kliničkim i/ili radiološkim osobinama sa sumnjom za metastatsku bolest u hipofizu test za prostatu specifičnog antigena trebao bi biti uključen kao dio obrade