1 research outputs found
Prehrambena (r)evolucija Food (r)evolution
Unazad nekoliko desetljeÄa struÄnjaci iz podruÄja prehrane publiciraju velik broj studija o vrsti hrane i naÄinu prehrane koja je najbolja za populaciju. Posebice se istražuje problematika o epidemiji debljine koja je u stalnom porastu u zemljama s visokim bruto druÅ”tvenim proizvodom, a u velikom je obimu prisutna u populaciji mladih naraÅ”taja u Republici Hrvatskoj. Rasprave Å”to je zdravo jesti, a Å”to nije, sve su veÄeg obima i nikada nije bilo toliko neslaganja i razliÄitih miÅ”ljenja. Pojam āzdraveā prehrane nerijetko se povezuje s uporabom/konzumacijom nemasnih [engl. light] proizvoda i vegetarijanstvom, te poveÄanim unosom žitarica, voÄa i povrÄa, te se savjetuje ograniÄena konzumacija crvenog mesa, jaja i punomasnih mlijeÄnih proizvoda. UnatoÄ napretku medicine i farmacije u opÄoj populaciji ne verificira se poboljÅ”anje stupnja zdravlja. Å toviÅ”e, nikada u povijesti nije bilo veÄeg broja kroniÄnih bolesti, iako se na tržiÅ”tu lijekova kontinuirano pojavljuju novi, āpametnijiā lijekovi i njihova potroÅ”nja je u stalnom porastu. Svemu gore navedenom usprkos nema naznaka da se epidemija debljine, kao i drugih tzv. āmodernih bolestiā, zaustavlja ili barem usporava. Zadnjih desetljeÄa, otkako znanstvene institucije preporuÄuju nove prehrambene smjernice, a prehrambena industrija nametnula je uporabu procesuirane hrane i lijekova, poveÄao se obim raznih āmodernihā bolesti. Naime, poveÄana je uÄestalost probavnih tegoba i crijevnih bolesti, alergija i intolerancije hrane, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, a i autoimune bolesti znaÄajno su poveÄane incidencije te u nekim zemljama imaju razmjere epidemije. Mnogi ljudi, iako kod istih nije verificirano postojanje kroniÄne bolesti, osjeÄaju se kroniÄno loÅ”e i navode postojanje raznih tegoba koje im naruÅ”avaju kvalitetu života. Nadutost, težina i bolovi u trbuhu, neuredna stolica, ovisnost ili prekomjerna žudnja za hranom ili slatkiÅ”ima, kroniÄni umor, nesanica, nagle promjene raspoloženja, kožne promjene i borba sa smanjenjem tjelesne težine uÄestali su simptomi u opÄoj populaciji. Moramo li prihvatiti neugodne simptome kao naÅ”u svakodnevnicu? HoÄemo li zaista odmahnuti glavom i popiti joÅ” jedan novi farmaceutski proizvod jer baÅ” on umanjuje naÅ”e tegobe? Moramo li doista uzimati lijekove da bismo se održavali na životu? Jesmo li ikada osvijestili da nam je industrijski razvoj nametnuo vrstu hrane koja nikada ranije u povijesti nije postojala? Nova saznanja publicirana u recentnim studijama objaÅ”njavaju pozadinu opisanog paradoksa u kojem živimo. U radu se objaÅ”njavaju verificirane Äinjenice koje su publicirane od davnina, ali smo na njih zaboravili u danaÅ”njem ubrzanom životu s prevelikom koliÄinom informacija