Spektar infekcija uzrokovanih meticilin-rezistentnim sojevima bakterije Staphylococcus aureus

Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) is an important cause of nosocomial infections. Clinical presentation of infections is determined by the way of the acquisition of the pathogen then by virulence factors itself. In the intensive care units MRSA causes blood stream infections (BSI) associated with the use of venous lines as well as ventilator-associated pneumonia (VAP). MRSA is prone to form biofilm on implanted foreign materials like orthopaedic and other prostheses, catheters, artificial heart valves and cause persistent infections of surrounding tissues which are difficult to treat. It is difficult to eradicate infection without extraction of these materials. MRSA is weaker inductor of general inflammatory reaction then MSSA. Increase in patient’s mortality and morbidity is associated more with a delay of appropriate antibiotic treatment then severity of infection. New antibiotics like linezolid, daptomycin, tygecycline, ceftarolin, ceftobiprol are available nowadays for the treatment of these infections. Although glycopeptides are still the first line treatment of MRSA infections, increase of minimal inhibitory concentrations (MIC creep) is associated with poorer outcome.Spektar infekcija uzrokovanih meticilin-rezistentnim sojevima Staphylococcus aureus Infekcije MRSA-om važan su uzročnik bolničkih infekcija. Spektar bolesti koje MRSA izaziva određen je više načinom akvizicije tijekom raznih oblika medicinske skrbi nego patogenetskim značajkama samog organizma. Invazivni zahvati nose rizik infekcija MRSA-om. Glavni su način širenja ruke osoblja, pa su infekcije MRSA-om pokazatelj egzogenog akviriranja bolničke infekcije. Na kirurškim odjelima važan su uzročnik infekcija rana, tkiva i mekih česti. U jedinicama intenzivne medicine uzročnik su infekcija krvotoka povezanih s primjenom centralnih venskih katetera i pneumonija povezanih s provođenjem strojnog disanja, odnosno intubacije. Infekcije MRSA-om velik su problem kod ugradnje stranih materijala jer, zbog stvaranja biofilma, lako koloniziraju proteze, drenažne katetere ili umjetne zalistke te uzrokuju perzistentne infekcije okolnog tkiva koje je vrlo teško liječiti. Zbog toga je potrebno zamijeniti te materijale, što nije laka odluka niti je to uvijek moguće učiniti. Za razliku od infekcija MSSA-om, infekcije MRSA-om povezane su sa slabijom indukcijom opće upalne reakcije. Iako su povezane sa znatnim povećanjem morbiditeta i smrtnosti, ove posljedice infekcija MRSA-om više su posljedica neprepoznavanja ili kašnjenja ispravnog antibiotskog liječenja nego težine infekcije. Danas na raspolaganju imamo čitav spektar novijih antibiotika (linezolid, daptomicin, tigeciklin, ceftarolin, ceftobiprol) kojima se, uz glikopeptide, možemo uspješno suprotstaviti infekcijama MRSA-om, ali rastući je problem smanjenje osjetljivosti na vankomicin, što ima bitne kliničke posljedice

Uvodnik: COVID-19

Od početka godine svijet se suočio s pandemijom COVID-19, bolesti različite kliničke prezentacije uzrokovane SARSCoV-2 virusom. U početku nismo niti slutili koliko će nam se životi promijeniti, ali koliko će i svijet postati drugačiji. Mislim da možemo govoriti o eri „korone“ jer su uvelike drastične promjene svih vidova života. Zdravstveni sustavi širom svijeta postavljeni su pred ranije nezamislive zahtjeve i hrabro su podnijeli sudar s novom bolešću. Nitko kao zdravstveni djelatnici ne osjeća niti ne prepoznaje svu težinu novonastale situacije, a nemali broj dao je i svoj život u tom fatalnom srazu. U skladu s tim, pametovanja tzv. sveznajućih znanstvenika, pseudoznanstvenika ili „boraca“ za pravdu protiv kojekakvih zavjera, a koji nisu vidjeli niti pristupili niti jednom bolesniku, tragično su smiješna, da ne upotrijebim još gori izraz. Početni plimni val pandemije doveo je zdravstvene sustave u nekim zemljama u stanje krajnje iscrpljenosti. Mi smo u Hrvatskoj imali sreću da je pravovremeno provođenje preventivnih mjera spriječilo nagli porast broja oboljelih i pretrpavanje bolnica, posebno intenzivnih jedinica teškim bolesnicima. Formirane su u Zagrebu dvije „kovid“ bolnice što je dovelo do određenih promjena u funkcioniranju sustava, ali možemo reći da je on u velikoj mjeri ostao funkcionalan. Spriječeno je širenje bolesti unutar bolnica što je imalo presudno značenje za održavanje uglavnom „normalnog“ rada zdravstvenih ustanova. Međutim, pred nama je novo razdoblje prepuno možda i težih izazova. Sve struke morat će se prilagoditi funkcioniranju i obavljanju svoje osnovne djelatnosti pod stalnom prijetnjom širenja zaraze još mjesecima. Razni scenariji su mogući, ali i nepredvidivi. Radi se ipak o prirodnom tijeku koji ćemo možda moći modificirati masivnim cijepljenjem. Jednostavno u profesionalnom i osobnom životu moramo živjeti i postupati drugačije

Parenteralna primjena azitromicina

Već niz godina parenteralni oblik azitromicina (500 mg) rabi se u gotovo svakodnevnom liječenju niza infekcija. To se u prvom redu odnosi na primjenu kod teških pneumonija, posebno onih koje zahtijevaju intenzivno liječenje, u kombinaciji s beta-laktamskim antibioticima. Tako je još i danas parenteralni azitromicin lijek prve linije za liječenje domicilnih pneumonija u jedinicama intenzivne medicine

Latest Developments in the Use of Azithromycin beyond Common Clinical Indications

Uz već dokazane indikacije, azitromicin se može primijeniti u velikom broju neuobičajenih bolesti kod kojih do izražaja dolaze dva mehanizma djelovanja: klasična antibakterijska aktivnost i imunomodulatorno djelovanje. Ekstenzivna pretraga baza podataka i analiza literature s naglaskom na kliničkim ispitivanjima azitromicina izvan uobičajenih indikacija upućuju na djelotvornost ovog lijeka – ne samo u liječenju cijelog spektra bakterijskih bolesti nego i parazitoza te stanja bez dokazane infektivne etiologije. Vodimo li računa o takvim indikacijama, povećava se mogućnost uspješnog liječenja pacijenata kod kojih drugi modaliteti liječenja nisu pokazali zadovoljavajući učinak.Alongside already established medical indications, azithromycin can be used in a plethora of uncommon diseases with two salient mechanisms of action: classical antibacterial activity and immunomodulatory action. Extensive database search and literature analysis, with an emphasis on clinical trials where azithromycin was used beyond the classical indications, reveal the efficacy of this drug – not only in the treatment of the entire spectrum of bacterial diseases, but also for certain parasitoses and conditions without proven infectious etiology. Taking into account such indications increases the possibility of successfully managing patients when other treatment modalities fail to show a satisfactory effect

Uvodnik: COVID-19

Od početka godine svijet se suočio s pandemijom COVID-19, bolesti različite kliničke prezentacije uzrokovane SARSCoV-2 virusom. U početku nismo niti slutili koliko će nam se životi promijeniti, ali koliko će i svijet postati drugačiji. Mislim da možemo govoriti o eri „korone“ jer su uvelike drastične promjene svih vidova života. Zdravstveni sustavi širom svijeta postavljeni su pred ranije nezamislive zahtjeve i hrabro su podnijeli sudar s novom bolešću. Nitko kao zdravstveni djelatnici ne osjeća niti ne prepoznaje svu težinu novonastale situacije, a nemali broj dao je i svoj život u tom fatalnom srazu. U skladu s tim, pametovanja tzv. sveznajućih znanstvenika, pseudoznanstvenika ili „boraca“ za pravdu protiv kojekakvih zavjera, a koji nisu vidjeli niti pristupili niti jednom bolesniku, tragično su smiješna, da ne upotrijebim još gori izraz. Početni plimni val pandemije doveo je zdravstvene sustave u nekim zemljama u stanje krajnje iscrpljenosti. Mi smo u Hrvatskoj imali sreću da je pravovremeno provođenje preventivnih mjera spriječilo nagli porast broja oboljelih i pretrpavanje bolnica, posebno intenzivnih jedinica teškim bolesnicima. Formirane su u Zagrebu dvije „kovid“ bolnice što je dovelo do određenih promjena u funkcioniranju sustava, ali možemo reći da je on u velikoj mjeri ostao funkcionalan. Spriječeno je širenje bolesti unutar bolnica što je imalo presudno značenje za održavanje uglavnom „normalnog“ rada zdravstvenih ustanova. Međutim, pred nama je novo razdoblje prepuno možda i težih izazova. Sve struke morat će se prilagoditi funkcioniranju i obavljanju svoje osnovne djelatnosti pod stalnom prijetnjom širenja zaraze još mjesecima. Razni scenariji su mogući, ali i nepredvidivi. Radi se ipak o prirodnom tijeku koji ćemo možda moći modificirati masivnim cijepljenjem. Jednostavno u profesionalnom i osobnom životu moramo živjeti i postupati drugačije

Nosocomial Urinary Tract Infections and Urosepsis

Infekcije mokraćnog sustava najčešće su bolničke infekcije. Najvažniji rizični čimbenik za nastanak bolničkih infekcija mokraćnog sustava (BIMS) jest kateterizacija mokraćnog mjehura. Stoga je potrebno provoditi kontinuirano praćenje učestalosti BIMS. Praćenje se izražava kao broj epizoda BIMS-a na 1.000 dana kateterizacije. U jedinicama intenzivne medicine prevalencija BIMS-a iznosi 8–21%. Najčešći uzročnici su gram- -negativne bakterije. Najčešća je asimptomatska bakteriurija koja se uočava kod 30% bolesnika s BIMS-om. Cistitis se javlja kod 26% bolesnika, a pijelonefritis kod 20% bolesnika s BIMSom. Sepsa kojoj je ishodište u mokraćnom sustavu najčešće je izvanbolnički akvirirana. U članku su dane defi nicije i CDC kriteriji pojedinih kategorija bolničkih infekcija mokraćnog sustava te osnovne smjernice za liječenje i prevenciju.Urinary tract infections are the most common nosocomial infections. The most important risk factor for acquisition of nosocomial urinary tract infection (NUTI) is urinary bladder catheterization. Therefore, the incidence of NUTI should be continuously monitored. Monitoring is expressed as a number of NUTI episodes per 1000 days of catheterization. The prevalence of NUTI in intensive care units is 8-21%. The most common causative agents are gram-negative bacteria. The most common is asymptomatic bacteriuria, it develops in about 30% of patients. Cystitis develops in about 26% of patients, and pyelonephritis in about 20% of patients. Urosepsis is most often acquired in an outpatient setting. This article also provides defi nitions and CDC criteria with regard to individual categories of nosocomial urinary tract infections and basic guidelines for treatment and prevention

Treatment of Upper Respiratory Tract Infections

Unatoč tomu što je najveći dio infekcija gornjih dišnih putova uzrokovan virusima, one su druge po učestalosti kao razlog propisivanja antibiotika. Stoga antimikrobno liječenje u tih bolesnika nema nikakve koristi osim u tri klinička entiteta, tj. u bolesnika s dokazanim streptokoknim faringitisom, nekih s akutnim sinusitisom i nekih s akutnom upalom srednjeg uha. U članku su razmotrene prednosti i nedostaci pojedinih postupaka liječenja u ta tri entiteta.Although the majority of the infections of the upper respiratory tract are caused by viruses, they are in the second place regarding the frequency of prescribing antibiotics. Thus, antimicrobial treatment in such patients has no value, except in three clinical entities, i.e. in patients with proved streptococcus pharyngitis, in some with acute sinusitis and in some with acute inflammation of the middle ear. In the article are discussed advantages and drawbacks of some methods of treatment in the three mentioned entities

COVID-19 pandemic The need to treat a large number of patients with acute respiratory failure

Klinička bolnica Dubrava je kroz prva tri pandemijska vala bila Primarni respiratorni centar i zbrinjavala gotovo sve bolesnike iz zagrebačkog područja. Dobre strane centralnog zbrinjavanja su jednostavnija opskrba, lakše ostvarenje jedinstvenog terapijskog pristupa lakša izmjena iskustva, i ubrzano učenje i stjecanje iskustva, smanjenje rizika bolničkog prijenosa virusa. Manjkavosti sustava: gubitak bolnice za druge bolesnike koji postaju kolateralne žrtve pandemije, postavljena mreža plinova lako postane nedostatna zbog tehničkih problema, češće zamaranje osoblja i „burnout“ zbog osjećaja bezizglednosti. Rezultati rada Primarnog respiratorni centra: Do siječnja 2022. mehanički je ventilirano 1110, NIV (non invasive ventilation) 610, HF (high flow) 1860 bolesnika. Intenzivniju aparaturnu respiratornu potporu trebalo je 32% bolesnika. Dnevna potrošnja kisika penjala se do 360 000 litara tekućeg kisika, formirano je šest intenzivnih jedinica s 84 respiratora, HF odjel s 40 kreveta. HF se provodio i na odjelima kod kojih se mogao postići dovoljni tlak kisika. Pandemija COVID-19 dovela nas je u situaciju potrebe zbrinjavanja velikog broja respiratorno ugroženih bolesnika. Potrebno je dugoročno planiranje i razrađivanje mjera kako bi se osigurali što bolji uvjeti zbrinjavanje tih bolesnika poboljšavanjem medicinskih, tehničkih i kadrovskih preduvjeta za uspješno nošenje s tim problemom.Through the first three pandemic waves, Clinical Hospital Dubrava was the Primary Respiratory Center and cared for almost all patients from the Zagreb area. The advantages of central care are simpler supply, easier implementation of a unique therapeutic approach, easier change of experience, and accelerated learning and acquisition of experience, reducing the risk of hospital transmission of the virus. Weaknesses of the system: the loss of the hospital facilities for other patients who become collateral victims of the pandemic, the established gas network easily becomes insufficient due to technical problems, more frequent staff fatigue and “burnout” due to the feeling of hopelessness. Until January 2022 results of the work of the Primary Respiratory Center: mechanically ventilated:1 110, NIV (non invasive ventilation) 610, HF(high flow) 1,860 patients and 32% of patients needed more intensive respiratory support. The daily consumption of oxygen rose to 360,000 liters of liquid oxygen, six intensive care units with 84 ventilators, an High flow department with 40 beds were formed. HF was also performed in wards where sufficient oxygen pressure could be achieved. The COVID-19 pandemic has put us in a situation where we need to take care of a large number of patients with respiratory problems. Long-term planning and development of measures are needed to ensure the best possible conditions for the care of these patients by improving the medical, technical and personnel prerequisites for successfully dealing with this problem

Latest Developments in the Use of Azithromycin beyond Common Clinical Indications

Uz već dokazane indikacije, azitromicin se može primijeniti u velikom broju neuobičajenih bolesti kod kojih do izražaja dolaze dva mehanizma djelovanja: klasična antibakterijska aktivnost i imunomodulatorno djelovanje. Ekstenzivna pretraga baza podataka i analiza literature s naglaskom na kliničkim ispitivanjima azitromicina izvan uobičajenih indikacija upućuju na djelotvornost ovog lijeka – ne samo u liječenju cijelog spektra bakterijskih bolesti nego i parazitoza te stanja bez dokazane infektivne etiologije. Vodimo li računa o takvim indikacijama, povećava se mogućnost uspješnog liječenja pacijenata kod kojih drugi modaliteti liječenja nisu pokazali zadovoljavajući učinak.Alongside already established medical indications, azithromycin can be used in a plethora of uncommon diseases with two salient mechanisms of action: classical antibacterial activity and immunomodulatory action. Extensive database search and literature analysis, with an emphasis on clinical trials where azithromycin was used beyond the classical indications, reveal the efficacy of this drug – not only in the treatment of the entire spectrum of bacterial diseases, but also for certain parasitoses and conditions without proven infectious etiology. Taking into account such indications increases the possibility of successfully managing patients when other treatment modalities fail to show a satisfactory effect