PATHOPHYSIOLOGICAL MECHANISMS OF ALLERGIC DISEASE OCCURRENCE AND TREATMENT

Zašto izloženost bezazlenim i široko rasprostranjenim tvarima iz okoliša u nekih osoba izaziva neprimjereno jake reakcije imunološkog sustava klinički prepoznatljive kao alergijske bolesti te na koji način ponavljana izloženost istim tim tvarima u obliku specifične imunoterapije preusmjerava imunološku reaktivnost, za sada su samo djelomično razjašnjena pitanja. Zbivanja tijekom alergijskog upalnog odgovora relativno su dobro poznata, kao i glavni mehanizmi kojima specifična imunoterapija, kao jedina uzročna metoda liječenja, mijenja taj odgovor. Ipak, svakodnevne nove spoznaje dopunjavaju slagalicu i naše razumijevanje ovih složenih zbivanja. Cilj je ovoga rada prikazati do danas upoznate mehanizme nastanka i liječenja alergijskih bolesti, uz poseban osvrt na ključnu ulogu T-limfocita u tim procesima.Why the exposure to the harmless and ubiquitous environmental substances causes inappropriately strong reactions of the immune system clinically manifested as allergies in some people, and how repeated exposures to the same substances during the specific immunotherapy divert immunologic reactivity, are so far only partially answered questions. The events that occur during the allergic inflammatory response are relatively well-known, as are the major operative mechanisms through which the specific immunotherapy, the only causative treatment method, change that response. Nevertheless, everyday new findings are completing the puzzle and our understanding of these complex processes. The aim of this paper was to review the up-to-date known mechanisms of allergic disease occurrence and treatment, with regard to the key role of T cells in these processes

THE HIGH-AFFINITY IgE-RECEPTOR SIGNALING PATHWAY IN THE TREATMENT OF ALLERGIES

Višegodišnji trend porasta prevalencije alergijskih bolesti u industrijaliziranim zemljama, kao i općenito sve veći broj oboljelih, zahtijeva stalno pronalaženje novijih i boljih načina liječenja. U nastanku alergijske upalne reakcije središnju ulogu ima aktivacija mastocita i bazofila, posredovana signaliziranjem putem visokoafinitetnog IgE-receptora, FcRI. Signaliziranje započinje vezanjem alergena za IgE-protutijela vezana na receptor. posljedično, unutar stanice nastaje signalna kaskada, koja dovodi do njene aktivacije i otpuštanja niza medijatora odgovornih za nastanak alergijske reakcije. Glavni nedostatak lijekova koji se tradicionalno koriste u liječenju alergijskih bolesti je njihova usmjerenost na pojedinačne medijatore, a ne na cjelokupan složeni niz zbivanja koji dovodi do pojave ranih i kasnih simptoma. Cilj je ovoga rada prikazati složeni niz zbivanja od vezanja alergena do pojave simptoma bolesti ukazujući pritom na važnost signalnog puta IgE-receptora u istraživanjima novih terapijskih modaliteta.The rise in a prevalence of allergic diseases observed in industrialized countries over many years, and generally a rising number of the patients, require constant searching for newer and better ways of treatment. The central event in the formation of the allergic inflammation, the activation of mast cells and basophils, is mediated by signaling through the high-affinity IgE receptor, FcRI. The signaling starts by cross-linking of receptor-bound IgE with an allergen. This initiates a cascade of signaling events that activates the cell and ultimately causes the release of mediators responsible for allergic responses. The major flaw of medications traditionally used for the treatment of allergies is their orientation to single mediators, and not to the whole sequence of complex events leading to the onset of early and late symptoms. The aim of this paper was to review a complex sequence of events from the allergen binding to the onset of symptoms, highlighting the importance of the IgE-receptor signaling pathway in searching for new therapeutic modalities

Povećana incidencija alergija u Hrvatskoj

Allergology in Croatia is faced with technological and civilization challenges at the time of approaching full membership to European Union. Continuous, 55 year long tradition, of successful, scientific and clinic work, several generations of organ-based specialists in allergy, is the cornerstone for the constructive integration of Croatian allergology in the Europe. The incidence of allergy is increasing, according to the epidemiological data collected from 1978 till 2004 year. Current prevalence of children asthma, allergic rhinoconjunctivitis and eczema symptoms, in the continental region is 6 %, 12.1% and 7.8%, respectivelly. Children prevalence in the costal region of Croatia is 8.4% , 17.50% and 3.4%, at the same order. The incidence of positive skin test to inhalant allergens in children of the continental region is 52,34%. High percentage of 51.74% subjects has skin sensitivity to three or more allergens, 29.35% to one and 18.90% to two allergens. House dust mite is the most dominant allergen, equally to most of the European countries. Second rates of sensitization were observed for grasses, followed by dog and cat epithelium, Ambrosia and tree pollens. In Croatian adults, results of prevalence of atopy markers (IgE, skin test to aeroallergens and symptoms), collected for the period of 15-years ( 1985-1999 ), showed increasing trend in elevated total IgE and atopic symptoms in male, but not in the female population. In Croatian population of adult, allergic patients, pyroglyphid mites could be considered work-related allergens for fishermen. Non-pyroglyphid mites are occupational risk factors in various rural environments of Croatia. The most common and relevant contact allergens in Croatia, are nickel sulfate, cobalt chloride and carba mix, according to the results in 3293 patients from Clinic for Dermatovenerology, Clinical Hospital Centre, Zagreb.Suvremena alergološka znanost i praksa u Republici Hrvatskoj nalazi se pred izazovima koje donosi civilizacijski i tehnološki razvoj a jedan od vidljivih znakova tih izazova je predstojeći ulazak države Hrvatske u zajednicu Europskih naroda. Zahvaljujući dugom, 55-godišnjem znanstvenom i stručnom radu alergologa iz svih specijalističkih područja medicine, hrvatska alergologija integrirat će se u Europu kao njen ravnopravni dio. Radna grupa za izradu plana i programa specijalizacije iz alergologije i kliničke imunologije izradila je prijedlog koji je u potpunosti usklađen sa preporukama Udruženja medicinskih specijalnosti Europe. Važnost suvremene kliničke alergologije u Hrvatskoj proizlazi iz zadataka koje joj nameće trend porasta prevalencije svih oblika bolesti preosjetljivosti. Prema rezultatima epidemioloških studija učinjenih po međunarodno dogovorenoj metodologiji prevalencija simptoma astme, alergijskog rinitisa i ekcema u populaciji školske djece kontinentalnog dijela zemlje iznosi redom 6%, 12.1% i 7.8%. Prevalencije u primorskoj Hrvatskoj dio iznose 8,4%, 17,5% i 3,4%, istim redom. Prevalencija pozitivnog kožnog testa u «kontinentalnoj» studiji je 52,3%. Zapažen je visoki postotak kožne reaktivnosti na tri i više alergena (51,74%). Dominantni alergeni su grinje kućne prašine a slijede ih alergeni trava, epitel mačke i psa, korov Ambrozije te poleni stabala. U populaciji odraslih, rezultati ispitivanja trenda prevalencije markera atopije u 15-godišnjem razdoblju ( 1985-1999), pokazuju uzlaznu krivulju razine IgE i simptoma alergijskih bolesti, za muškarce ali ne i za žene. Mjerenje koncentracije grinja u uzorcima prašine, dokazane i razlike u vrstama grinja, kontinentalnog i priobalnog područja, što upućuje na potrebu različitog odabira alergena za testiranje u pojedinim regijama. Specifično za našu alergologiju je, dokaz da se piroglifidne grinje mogu smatrati profesio-nalnim alergenom u ribara, a nepiroglifidne grinje, profesionalni rizični čimbenik u ruralnim područjima Hrvatske. Najčešči kontaktni alergeni našeg područja su nikal sulfat, kobalt klorid i mješavina mirisa, prema rezlutatima istraživanja provedenih na 3293 pacijenta Klinike za dermatovenerologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb

HOUSE DUST MITE ALLERGY - LIVING WITH THE INVISIBLE ROOMMATES

Grinje kućne prašine su najčešći izvori alergijske senzibilizacije, ponajprije odgovorne za pojavu različitih kliničkih oblika alergijskih bolesti dišnog sustava i kože, ali i određenih oblika preosjetljivosti na hranu. Poznato je mnogo različitih vrsta grinja, od kojih se samo mali broj stalno ili povremeno pojavljuje u uzorcima kućne prašine. Za senzibilizaciju preosjetljivih osoba najčešće su odgovorne grinje iz porodice Pyroglyphidae, Dermatophagoides pteronyssinus i Dermatophagoides farinae. Druge, rjeđe prisutne vrste, mogu biti zasebni primarni izvori senzibilizacije ili pak mogu izazivati simptome bolesti zbog križne reaktivnosti. Izloženost raznim vrstama grinja u različitim zemljopisnim područjima odgovorna je za stvaranje različitih profila senzibilizacije. Poznavanje tih profila važno je za planiranje racionalne specifične imunoterapije, o čemu uvelike ovisi njena uspješnost. Ciljevi su ovog rada prikazati uvjete okoliša koji utje u na pojavnost grinja te kako se njihovim promjenama može kontrolirati količina alergena u domovima bolesnika, prikazati alergenski sastav i značenje križne reaktivnosti me u pojedinim alergenima grinja i konačno, objasniti čimbenike koji omogućavaju stvaranje različitih profila senzibilizacijeHouse dust mites are the most common sources of allergic sensitization, primarily responsible for the occurrence of various clinical forms of respiratory and skin allergies, but also of certain forms of food allergy. There are many various mite species, of which only a small number are constantly or occasionally found in house dust samples. Mites from Pyroglyphidae family, Dermatophagoides pteronyssinus and Dermatophagoides farinae are most frequently responsible for sensitization of susceptible persons. Other less commonly found species may represent individual primary sources of sensitization, or may cause disease symptoms due to cross-reactivity. The exposure to various mite species within different geographical regions accounts for the generation of various sensitization proiles. Knowing these proiles is important for planning rational speciic immunotherapy, which greatly determines its eficacy. The aims of this paper are to review the environment conditions that inluence mite incidence and the ways their changes can control allergen amounts in patient homes, to review the allergenic content and the signiicance of cross-reactivity among mite allergens, and inally, to explain the factors that enable the generation of various sensitization proiles

HOUSE DUST MITE ALLERGY - HOW TO WIN?

Manifestacije preosjetljivosti na grinje kućne prašine obuhvaćaju cjelogodišnji alergijski rinitis često pra en o nim simptomima, alergijsku astmu te nešto rjeđi atopijski dermatitis. Senzibilizacija na tropomiozin grinja može se manifestirati preosjetljivošću na određene namirnice. Alergijska senzibilizacija i razvoj bolesti vezani su uz količinu alergena kojoj je osoba izložena te je poznavanje izloženosti alergenima grinja u kućnim uvjetima koristan pokazatelj rizika za bolesnike. Budu i da je mogućnost izbjegavanja alergena ograničena, a raspoloživo farmakološko liječenje ima isključivo simptomatske učinke, jedina metoda uzročnog liječenja preosjetljivosti na grinje jest specifična imunoterapija. Njeni dobro dokumentirani klinički učinci obuhvaćaju smanjenje simptoma, sprječavanje napredovanja bolesti prema težim oblicima te sprječavanje senzibilizacije na nove alergene. Imunološki parametri tijekom liječenja pokazuju karakterističnu dinamiku koja se odražava i postupnim smanjenjem kožne reaktivnosti prema alergenu. Unatoč brojnim dokazima i stogodišnjoj primjeni u kliničkoj praksi, učinkovitost specifične imunoterapije se ponekad dovodi u pitanje. Cilj je ovog rada prikazati da se pri dobro postavljenoj indikaciji, uzimaju i u obzir profil senzibilizacije, radi o veoma uspješnoj metodi liječenja.Manifestations of house dust mite allergy include perennial allergic rhinitis often accompanied by ocular symptoms, allergic asthma, and somewhat rarer atopic dermatitis. Sensitization to mite tropomyosin may lead to hypersensitivity to certain foodstuffs. Allergic sensitization and development of the disease are connected to the level of allergen exposure, indicating that the patients’ home exposure to mite allergens is a useful indicator of their risk. Since the possibility of allergen avoidance is limited, and available pharmacological treatments have just symptomatic effects, the only causative treatment for mite allergy is speciic immunotherapy. Its well-documented clinical effects include reduction of symptoms, prevention of the disease severity progression, and prevention of sensitization to new allergens. Immunological parameters show characteristic dynamics during treatment, which is also relected in gradual reduction of the skin reactivity towards the allergen. Despite ample evidence and a hundred-year use in clinical practice, the eficacy of speciic immunotherapy is sometimes still questioned. The aim of this paper is to show that, when properly indicated with due consideration of the person’s sensitization proile, it is a very successful treatment method

Utjecaj čimbenika okoliša na pojavu alergijskih bolesti u populaciji školske djece u Zagrebu

Most scientists believe that increasing number of people with allergic diseases may be connected with some aspects of the “Western lifestyle”. This paper discusses data obtained from questionnaires originally designed by the International Study of Asthma and Allergies in Childhood (ISAAC) Steering Committee concerning exposure to different environmental factors. The study included 1047 children. Allergic and non-allergic groups showed statistically significant differences in the attendance of kindergarten, vaccination against pertussis, pertussis infection, and parasite infestation. Exposure to tobacco smoke during pregnancy and exposure to dampness and moulds also entailed a risk for allergy. We speculate that changing some conditions, such as use of carpets and use of feather pillows, were connected with the expression of allergic diseases. Some correlations were consistent with earlier observations of other authors, while others differed and need further confirmation on a larger sample.Većina istraživača smatra da je sve veći broj ljudi s alergijskim bolestima povezan s pojedinim aspektima “zapadnjačkog načina života”. Cilj je ovog članka razmotriti podatke dobivene iz originalnih upitnika koje je razradio ISAAC-ov tim stručnjaka, a koji se odnose na izloženost različitim čimbenicima iz okoliša. U istraživanje je uključeno ukupno 1047-ero djece u dobi od 10 godina 0 mjeseci do 10 godina 11 mjeseci iz zagrebačkih osnovnih škola. Prirodna izloženost različitim mikroorganizmima, vakcinacije te izloženost drugim čimbenicima okoliša, kao što su duhanski dim, vlaga, plijesni itd. analizirani su kao potencijalni rizični čimbenici za pojavu alergijske bolesti. U skupini ispitanika koji su išli u vrtić između treće i šeste godine života bio je statistički značajno viši postotak djece sa simptomima alergijske bolesti. Među ispitanicima koji su primili pertusisnu vakcinu opažen je značajno niži postotak alergične djece, dok je kod djece koja su preboljela pertusis taj postotak bio značajno viši. Također je dobiven značajno viši postotak alergične djece među ispitanicima koji su preboljeli infestacije crijevnim parazitima. Djeca majki koje su pušile za vrijeme trudnoće i tijekom prve godine života djeteta, bila su pod većim rizikom za pojavu alergijske bolesti, za razliku od djece koja su duhanskom dimu izložena u sadašnjosti. Ekspozicija vlazi i plijesnima predstavlja rizik za alergijsku bolest. Među ispitanicima koji imaju tepih u spavaćoj sobi, kao i kod onih koji rabe pernati jastuk, bio je značajno niži postotak alergične djece, dok je kod djece koja imaju goli pod taj postotak bio značajno viši. Neki naši rezultati u skladu su s prethodnim opažanjima drugih autora, dok se neki razlikuju. Najzanimljiviji rezultat je potencijalni zaštitni učinak pertusisne vakcine protiv razvoja alergijskih bolesti. Ove će rezultate svakako biti potrebno provjeriti na većem uzorku

THE HIGH-AFFINITY IgE-RECEPTOR SIGNALING PATHWAY IN THE TREATMENT OF ALLERGIES

Višegodišnji trend porasta prevalencije alergijskih bolesti u industrijaliziranim zemljama, kao i općenito sve veći broj oboljelih, zahtijeva stalno pronalaženje novijih i boljih načina liječenja. U nastanku alergijske upalne reakcije središnju ulogu ima aktivacija mastocita i bazofila, posredovana signaliziranjem putem visokoafinitetnog IgE-receptora, FcRI. Signaliziranje započinje vezanjem alergena za IgE-protutijela vezana na receptor. posljedično, unutar stanice nastaje signalna kaskada, koja dovodi do njene aktivacije i otpuštanja niza medijatora odgovornih za nastanak alergijske reakcije. Glavni nedostatak lijekova koji se tradicionalno koriste u liječenju alergijskih bolesti je njihova usmjerenost na pojedinačne medijatore, a ne na cjelokupan složeni niz zbivanja koji dovodi do pojave ranih i kasnih simptoma. Cilj je ovoga rada prikazati složeni niz zbivanja od vezanja alergena do pojave simptoma bolesti ukazujući pritom na važnost signalnog puta IgE-receptora u istraživanjima novih terapijskih modaliteta.The rise in a prevalence of allergic diseases observed in industrialized countries over many years, and generally a rising number of the patients, require constant searching for newer and better ways of treatment. The central event in the formation of the allergic inflammation, the activation of mast cells and basophils, is mediated by signaling through the high-affinity IgE receptor, FcRI. The signaling starts by cross-linking of receptor-bound IgE with an allergen. This initiates a cascade of signaling events that activates the cell and ultimately causes the release of mediators responsible for allergic responses. The major flaw of medications traditionally used for the treatment of allergies is their orientation to single mediators, and not to the whole sequence of complex events leading to the onset of early and late symptoms. The aim of this paper was to review a complex sequence of events from the allergen binding to the onset of symptoms, highlighting the importance of the IgE-receptor signaling pathway in searching for new therapeutic modalities