Informatizacija u djelatnosti patronaže

Proces integracije zdravstvenog sustava u jedinstvenu cjelinu s ciljem protoka informacija radi planiranja i provođenju te dostupnosti zdravstvene usluge završava formiranjem elektronskog zdravstvenog zapisa (EZZ) kao zamjene za zdravstveni karton korisnika zdravstvene skrbi. Fokus interesa integrativnih   procesa su korisnici zdravstvene zaštite (pojedinci, obitelji i zajednica), a cilj je unapređenje kvalitete zdravstvene usluge uz racionalizaciju potrošnje. Horizontalna   i vertikalna integracija sustava provedena je korištenjem novih tehnoloških postignuća s mogućnošću generiranja podataka u različite baze. Tako postoje odvojene baze s administrativnim podacima od baza u kojima su pohranjeni podaci o zdravstvenom stanju osigurane osobe. Dostupnost uvida u  podatke pohranjene u EZZ omogućena je u svakom trenutku ovlaštenom subjektu u sustavu zdravstva uz maksimalno osiguravanje zaštite identiteta i privatnosti.

Iskustva u provođenju Hrvatske zdravstvene ankete (HZA 08) u Domu zdravlja Zagreb – zapad - 2. dio

ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA U ZAVRŠNOJ FAZI PROJEKTA Uvidom u jednogodišnje praćenje dogovorenih intervencija evaluiraju se usvojene promjene koje se upisuje u zdravstvenu knjižicu. Za svakog ispitanika patronažna sestra upisuje individualne rezultate dajući kratki osvrt planiranih intervencija i postavljenih ciljeva. Kada niti jednu planiranu intervenciju ispitanik nije prihvatio bez obzira na rizičnost ostaje pri istom životnom stilu govorimo o neuspjehu. Kod ispitanika koji su prijavili konzumiranje alkohola nije se moglo utjecati na promjene, a također i kod pojedinaca koji su se u pri prvom kontaktu sa patronažnom sestrom protivili promjenama sa obrazloženjem da nemaju vremena , ne vjeruju u promjene, nemaju financijske mogućnosti i sl. Djelomičan uspjeh postiže se promjenom barem jednog postavljenog cilja. Najčešće su usvojene promjene prehrambenih navika i prihvaćanja fizičke aktivnosti u svakodnevnom životu. Minimalni napredak postiže se u smanjenju popušenih cigareta, no prihvaća se pušenje na otvorenom prostoru. Također se usvaja potreba za redovitim uzimanjem ordinirane terapije, kontroli ili samokontroli krvnog tlaka i šečera u krvi. Potpuni uspjeh ispitanici postižu prihvaćanjem ciljeva za promjenu i ustrajnošću u njihovoj provedbi

Iskustva u provođenju Hrvatske zdravstvene ankete (HZA 08) u Domu zdravlja Zagreb – zapad - 1. dio

Znanstveni projekt „Regionalizam kardiovaskularnih faktora rizika - model intervencije“ u koji su uključeni domovi zdravlja na području Hrvatske krajem 2009. godine ulazi u završnu fazu. Specifičnost ovog projekta je njegov početak 2003. godine pod nazivom „Hrvatska zdravstvena anketa (HZA)“ koja je obuhvatila 9070 ispitanika izabranih slučajnim uzorkom te nastavak istraživanja na istom uzorku tijekom 2008/2009. godine. Akcija projekta usmjerena je na ispitivanje zastupljenosti i prevenciju svih stanja kardiovaskularne rizičnosti koje mogu uzrokovati posljedice za zdravlje. Projekt su provodile medicinske sestre u patronaži. Na području Doma zdravlja Zagreb-Zapad bilo je uključeno 495 ispitanika. Kod njih je načinjena samoprocjena rizika i stupanj motiviranosti za promjenu ponašanja i usvajanje zdravijeg načina života, a kao kriterij za određivanje faktora rizika izvršeno je mjerenje visine, težine, ITM, opseg bokova, opseg struka, krvnog tlaka, glukoze u krvi, kolesterola i triglicerida, te ocjenjivanje socioekonomskog statusa i procjene navika ponašanja. Dobiveni podaci upisivani su u zdravstvenu knjižicu koja se koristi kao dokument kardiovaskularne rizičnosti ispitanika. Nakon ocjene slijedile su posjete patronažnih sestara ispitanicima radi evaluacije postignutih promjena, pružanjem podrške, osnaživanja i procjene poštivanja dogovorene intervencije. Krajem 2009. godine izvršeno je vrednovanje preventivnih postupaka i postignuća. Projekt HZA 2008/09. otvara novu spoznaju o specifičnosti KV rizika u području skrbi patronažne sestre. Upravo model intervencije primijenjen u ovom projektu daje mogućnost zajedničkog prepoznavanja najrizičnijih čimbenika, omogućuje partnerstvo korisnika i medicinske sestre u planiranju, praćenju i evaluaciji rezultata

PREVALENCE OF DEPRESSION SYMPTOMS AND ASSOCIATED SOCIO-DEMOGRAPHIC FACTORS IN PRIMARY HEALTH CARE PATIENTS

Background: Depression is a growing public health problem still under-recognised in primary care settings. By focusing primarily on somatic complaints and diseases, general practitioners often fail to identify an underlying mental disorder. The aim of this study was to assess the prevalence of patients with unrecognised depression symptoms in general practice and identify associated socio-demographic factors. Subjects and methods: The study included 769 patients without previous psychiatric disorder who attended their primary care physicians in the Health Centre Zagreb - Zapad in January 2011. Data on patients’ age, sex, level of education, marital and employment status were collected. All participants completed The Zung Self-Rating Depression Scale. Results: Among the 25.5% of participants whose Zung score was outside the normal range, 19.38% were mildly, 4.64% moderately, and 0.91% severely depressed. Statistically significant differences were observed among groups defined according to level of education, employment and marital status (p<0.001). Lower Zung scores were found in individuals with a higher level of education, who were unmarried, employed or still undergoing education. Multivariate logistic regression model revealed that older age (p<0.001), unemployment (p=0.001) or unmarried status (p=0.025) were significant predictors of depression symptoms. Conclusions: The study revealed a high prevalence of depression symptoms among primary care patients who had not been previously suspected to have any psychiatric co-morbidity. Awareness of depression symptoms and disorders should be raised among general practitioners, focusing on older, unemployed and unmarried people

Mentalno zdravlje - poslijeporodna depresija

Suvremeni pristup zaštiti duševnog zdravlja, prema preporukama SZO, potiče razvoj izvanbolničkih psihijatrijskih djelatnosti te nastoji ujediniti sve oblike psihijatrijske zaštite i povezati cjelokupnu mrežu psihijatrijskih ustanova. Smjernice upućuju na prevenciju, rano otkrivanje i pojačanu skrb za sve vulnerabilne skupine stanovništva u zajednici, s ciljem da se i liječenje provodi na razini primarne zdravstvene zaštite.Za sada jedini u Hrvatskoj, Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zagreb-Zapad upravo je i osnovan s ciljem razvoja modela primjene suvremenih metoda zaštite mentalnog zdravlja u zajednici integriran s postojećim sustavom primarne zdravstvene zaštite.Multidisciplinarni tim zdravstvenih profesionalaca omogućava vertikalni i horizontalni kontinuitet usluge jer pojedini specijalisti rade u sustavu institucionalne skrbi te na taj omogućuju mobilnost u korištenju zdravstvene zaštite. Centar je dobro integriran sa svim djelatnostima doma zdravlja, a sa patronažnom službom razvio je Projekt „ Rodilje sa duševnim smetnjama, probir, rana intervencija i psihološka podrška obitelji

Specifičnosti rada s kroničnim bolesnicima oboljelih od šećerne bolesti-primjer dobre prakse

Kronične bolesti imaju dugotrajan i doživotan tijek, mogu dovesti do invalidnosti, prijevremene smrtnosti i bolesniku je smanjena kvaliteta života. Najučestalije kronične nezarazne bolesti su kardiovaskularne bolesti, maligne bolesti, mentalne bolesti, šećerna bolest, kronične respiratorne bolesti i bolesti mišićno-koštanog sustava. Zbog pojave bolesti u sve ranijoj životnoj dobi i sve većeg broja oboljelih poduzimaju se različite mjere prevencije bolesti i promocije zdravlja s ciljem ranog otkrivanja i sprječavanja njihovog nastanka. Patronažne sestre te mjere provode individualnim zdravstvenim savjetovanjem kroz kućne posjete i radom s grupama bolesnika oboljelih od pojedinih specifičnih bolesti, kao što su hipertenzija, dijabetes, KOPB, alkoholizam i druge bolesti. Patronažne sestre također pomažu u uspostavi komunikacije i suradnje s drugim službama i udrugama važnim za rješavanje zdravstvenog i socijalnog stanja pacijenta na razini primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. S tim ciljem unaprijeđena je suradnja patronažne službe grada Zagreba i medicinskih sestara Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničke bolnice Merkur za bolesnike oboljele od šećerne bolesti pokretanjem pilot projekta kao primjera dobre prakse. Cilj ovog projekta je sustavno i kontinuirano zbrinjavanje pacijenata sustavnim informatičkim povezivanjem sestrinstva na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštite.

Nutritivni problemi i nutritivna potpora u bolesnika starije dobi na kućnoj njezi u gradu Zagrebu

Population aging is a global demographic trend showing continuous growth and among its consequences is a rise in malnutrition that is characteristic for the elderly. The objective of this study was to evaluate nutritional status of elderly home care patients immediately after hospital discharge and to determine factors that affect nutritional status using questionnaires based on validated tools (NRS-2002, DETERMINE checklist) and basic medical history data. The study involved 76 elderly individuals (51.3% of them older than 70) living in the City of Zagreb. The nutritional status assessment using the NRS-2002 tool showed that 57.6% of the subjects were at nutritional risk. The findings of the assessment by use of the DETERMINE tool were also unfavorable, indicating that 82.1% of persons older than 70 were categorized as being at a high nutritional risk, while 17.9% were at moderate risk. The DETERMINE checklist elements (illness; reduced intake of fruits, vegetables or dairy products; alcohol consumption; oral health problems; and weight loss) were linked to a higher NRS score. The mean number of hospital days in subjects at nutritional risk was 14.27 (the mean number in the Republic of Croatia is 8.56 days). Although the study involved a small number of subjects, the results showed a substantial presence of malnutrition among the elderly. A timely ­intervention by the healthcare system and training of healthcare personnel can be a step towards achieving a better nutritional status.Starenje stanovništva je globalni demografski trend u stalnom porastu, a time je u porastu i malnutricija karakteristična za osobe starije životne dobi. Cilj ovoga rada bio je procijeniti nutritivni status osoba starije životne dobi na kućnoj njezi neposredno nakon otpusta iz bolnice te utvrditi čimbenike koji utječu na nutritivni status. Korišten je upitnik sastavljen na temelju validiranih instrumenata (NRS-2002, upitnik DETERMINE) i osnovnih anamnestičkih podataka. Istraživanjem je obuhvaćeno 76 osoba starije životne dobi (51,3% stariji od 70 godina) na području grada Zagreba. Procjenom nutritivnog statusa upitnikom NRS-2002 u 57,6% ispitanika utvrđen je nutritivni rizik. Rezultati utvrđeni procjenom pomoću upitnika DETERMINE također su bili nepovoljni: 82,1% osoba starijih od 70 godina imalo je visok nutritivni rizik, dok ih je 17,9% imalo umjeren rizik. Elementi upitnika DETERMINE (prisutnost bolesti, smanjen unos voća, povrća ili mliječnih proizvoda, konzumacija alkoholnih pića, problemi s oralnim zdravljem i gubitak tjelesne mase) povezani su s višim rezultatom NRS. Prosječan broj dana hospitalizacije u ispitanika s nutritivnim rizikom bio je 14,27 dana (prosjek u Republici Hrvatskoj je 8,56 dana). Iako je istraživanjem obuhvaćen mali broj ispitanika, već i ovakvi rezultati ukazuju na to da je problem mal-nutricije u velikoj mjeri prisutan među osobama starije životne dobi. Pravodobna intervencija sustava zdravstvene zaštite i izobrazba zdravstvenog osoblja može biti korak prema postizanju boljeg nutritivnog statusa