Sveučilišna nastavna djelatnost Zavoda za javno zdravstvo Split na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Višedecenijska nastavna djelatnost Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (Zavoda) u dodiplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Split,   tek je 2004. godine dobila svoj formalni status potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zavoda.Javno iskazana otvorenost gosp. prof.dr.sc. Stipana Jankovića kao dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, potpori    plodonosne    suradnje sa Zavodom, kao i bržeg znanstveno-stručnog razvoja Zavoda u statusu Nastavnog zavoda, bili su poticaj za ovaj razgovor s njim

Sveučilišna nastavna djelatnost Zavoda za javno zdravstvo Split na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Višedecenijska nastavna djelatnost Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (Zavoda) u dodiplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Split,   tek je 2004. godine dobila svoj formalni status potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zavoda.Javno iskazana otvorenost gosp. prof.dr.sc. Stipana Jankovića kao dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, potpori    plodonosne    suradnje sa Zavodom, kao i bržeg znanstveno-stručnog razvoja Zavoda u statusu Nastavnog zavoda, bili su poticaj za ovaj razgovor s njim

Demografsko zdravlje

Stanovništvo / populacija je temeljna vrijednost socijalno-medicinskog, odnosno javno-zdravstvenog interesa i zauzimanja, jer se dinamika i postignuti stupanj socijalno-gospodarskog razvoja stanovništva očituje u vitalnim događajima i biološkoj strukturi a i jedna je od osnovnih odrednica zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba.Prema relevantnim demografskim pokazateljima Hrvatska demografski umire.Naime, Hrvatska je u prvoj polovici 1990.-ih prvi put nakon Drugog svjetskog rata zabilježila prirodno smanjenje stanovništva. Krajem 1990.-ih Hrvatska bilježi strmi pad nataliteta, koji 2002. godine rezultira prirodnim smanjenjem stanovništva s više umrlih (10 475) nego rođenih, odnosno stopom negativnog prirodnog prirasta od -2.4 na 1000 stanovnika.  Ovako dramatičan trend depopulacije Hrvatske upozorava hrvatsku javnost da se“Primjenom zastarjelih metoda postižu zastarjeli rezultatiâ

Razgovor sa gosp. županom Antom Sanaderom o javnozdravstvenoj djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije

Javno zdravstvo prati, proučava i ocjenjuje zdravstveno stanje definiranog područja i daje prijedloge za njegovo unapređenje.Shodno odlukama mjerodavnih vlasti sudjeluje u provedbi i nadzoru    mjera i ocjenjuje njihovu učinkovitost.Sukladno saznanjima predlaže izmjene i dopune planova i programa mjera zaštite.To opće načelo na različite načine primjenjuje se u pojedinim područjima Europe.U suvremenim zemljama razvijene demokracije, sukladno zakonima o ljudskim pravima i slobodama,  javno zdravstvo je obvezno osigurati pravovremeno izvještavanje    javnosti, sveobuhvatnost i svedostupnost zdravstvene zaštite, kontinuirano sudjelovati u promicanju zdravlja, zdravstvenom odgoju, promjeni nepoželjnog stila života, a posebnu potporu davati ugroženim skupinama (stari-nemoćni, trudnice/trudnoće, djeca, invalidi, nezaposleni, neosigurani i dr).Javno zdravstvo mora poznavati stanje u svojoj zemlji, osigurati međunarodnu izmjenu informacija o kretanjima iz svoga područja odgovornosti i mjerodavnosti, procijeniti mogućnost utjecaja nepovoljnih zbivanja iz svijeta na svom području, te predložiti vlastima najučinkovitije mjere zaštite.Iz iznijetog nesporno je da je djelatnost javnog zdravstva od vitalnog državnog interesa, zbog čega mu razvijene zemlje daju poseban značaj. Praktički se to očituje npr. u obliku financiranja javnog zdravstva – pretežito ili u potpunosti iz državnog proračuna, minimalno ili ništa iz blagajni zdravstvenog osiguranja

Demografsko zdravlje

Stanovništvo / populacija je temeljna vrijednost socijalno-medicinskog, odnosno javno-zdravstvenog interesa i zauzimanja, jer se dinamika i postignuti stupanj socijalno-gospodarskog razvoja stanovništva očituje u vitalnim događajima i biološkoj strukturi a i jedna je od osnovnih odrednica zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba.Prema relevantnim demografskim pokazateljima Hrvatska demografski umire.Naime, Hrvatska je u prvoj polovici 1990.-ih prvi put nakon Drugog svjetskog rata zabilježila prirodno smanjenje stanovništva. Krajem 1990.-ih Hrvatska bilježi strmi pad nataliteta, koji 2002. godine rezultira prirodnim smanjenjem stanovništva s više umrlih (10 475) nego rođenih, odnosno stopom negativnog prirodnog prirasta od -2.4 na 1000 stanovnika.  Ovako dramatičan trend depopulacije Hrvatske upozorava hrvatsku javnost da se“Primjenom zastarjelih metoda postižu zastarjeli rezultatiâ

Razgovor sa gosp. županom Antom Sanaderom o javnozdravstvenoj djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije

Javno zdravstvo prati, proučava i ocjenjuje zdravstveno stanje definiranog područja i daje prijedloge za njegovo unapređenje.Shodno odlukama mjerodavnih vlasti sudjeluje u provedbi i nadzoru    mjera i ocjenjuje njihovu učinkovitost.Sukladno saznanjima predlaže izmjene i dopune planova i programa mjera zaštite.To opće načelo na različite načine primjenjuje se u pojedinim područjima Europe.U suvremenim zemljama razvijene demokracije, sukladno zakonima o ljudskim pravima i slobodama,  javno zdravstvo je obvezno osigurati pravovremeno izvještavanje    javnosti, sveobuhvatnost i svedostupnost zdravstvene zaštite, kontinuirano sudjelovati u promicanju zdravlja, zdravstvenom odgoju, promjeni nepoželjnog stila života, a posebnu potporu davati ugroženim skupinama (stari-nemoćni, trudnice/trudnoće, djeca, invalidi, nezaposleni, neosigurani i dr).Javno zdravstvo mora poznavati stanje u svojoj zemlji, osigurati međunarodnu izmjenu informacija o kretanjima iz svoga područja odgovornosti i mjerodavnosti, procijeniti mogućnost utjecaja nepovoljnih zbivanja iz svijeta na svom području, te predložiti vlastima najučinkovitije mjere zaštite.Iz iznijetog nesporno je da je djelatnost javnog zdravstva od vitalnog državnog interesa, zbog čega mu razvijene zemlje daju poseban značaj. Praktički se to očituje npr. u obliku financiranja javnog zdravstva – pretežito ili u potpunosti iz državnog proračuna, minimalno ili ništa iz blagajni zdravstvenog osiguranja

Specijalisti javnog zdravstva Hrvatske - što s njima?

U radu „Kakve specijaliste javnog zdravstva trebamo?“ (Vol 5, Broj 20, 7. listopada 2009.) autora Dražen Jurković i Danijela Štimac Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, promišlja se kako „ ... specijalist javnog zdravstva se mora preobraziti iz pukog promatrača i bilježnika pojava, u aktivnog sudionika zdravstvenog sustava koji svojim djelovanjem mijenja svijet u kojem živimo u smislu promicanja i unapređenja zdravlja, prevencije bolesti, kvalitetnije i dostupnije zdravstvene zaštite svim građanima Republike Hrvatske te ekonomičnog i racionalnog zdravstvenog sustava koji je fleksibilan i prilagodljiv potrebama stanovništva. Iz administratora, specijalist javnog zdravstva mora se preobraziti u poduzetnika“

DOES CROATIA HAVE HOSPITAL SURPLUS?

S ukupno 79 bolnica i izvanbolničkih stacionara/rodilišta Hrvatska je 2007. godine bila na 35. mjestu od 44 europske zemlje (1,7 bolnica/100.000 stanovnika; Europa 3,4/100.000). Bez 10 izvanbolničkih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilišta Hrvatska je na 41. mjestu (1,4/100.000). Po broju akutnih bolnica, bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta, Hrvatska je sa 36 akutnih bolnica na pretposljednjem 43. mjestu (0,8/100.000 stanovnika; Europa 2,6/100.000). Prema ukupnom broju kreveta, Hrvatska je na 23. Mjestu (352/100.000 stanovnika; Europa: 489 kreveta/100.000). Prosječnim brojem kreveta na jednu akutnu bolnicu, Hrvatska je bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta (446) na 2. mjestu iza Nizozemske (541). Prema broju akutnih bolnica na 1.000 km2 površine, bez izvanbolničkih stacionara/rodilišta, Hrvatska je na 39. mjestu (0,6/1.000 km2; Europski prosjek bez Rusije: 2,3/1.000 km2). Najviše akutnih bolnica u Hrvatskoj ima Požeško-slavonska županija (2,3/100.000), a najmanje Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija (0,2/100.000) ili 7 puta manje od prosjeka Hrvatske, a 13 puta manje od europskog prosjeka. Unatoč dostatnom broju akutnih kreveta, Hrvatska ima nedostatak i neravnomjernu raspodjelu akutnih bolnica. Izrazita nejednakost raspodjele bolnica u Hrvatskoj rješiva je zamjenom postojećih izvanbolničkih stacionara/rodilišta u Dalmaciji, Kvarneru, Istri, Lici te istočnoj Slavoniji samostalnim komunalnim/gradskim bolnicama s dogovorenim specijalističkim sadržajima, što bi znatno poboljšalo dostupnost pravovremene specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite.Background: In addition to human resources in health care, hospitals are unavoidable factor in international deliberations of development level of health systems. Besides education of health workers, equipped devices and efficiency of work in hospitals, it is important to compare the number of hospitals, their size, type of hospitals, their distribution and availability to users. These elements are essential to the overall quality and efficiency of health work of an area. Aim: To identify and analyze the hospital by the number, type and size, number and type of beds in them, and the disposition in relation to population and unit area (km2) in Croatia, County of Split-Dalmatia and other European countries in total and by groups of European countries by the gross national product per capita (GDP pc), in 2007. Based on the analysis, to answer the question whether Croatia has a sufficient number of hospitals, particularly in County of Split-Dalmatia and Dalmatia. Method: In this article are used methods of descriptive epidemiology based on available electronic data of the WHO Office for Europe. Results: Of the 44 European countries, Croatia is in the 35th place with a total of 79 hospitals (1.7 hospitals/100,000 population; Europe 3.4/100,000). Without 10 hospital wards, and 6-of-hospital maternity, Croatian average is 1.4/100,000 which places Croatia in 41st place. By the number of acute hospitals with no out-patient clinic and maternity wards, Croatia is in the penultimate 43rd place with 36 hospitals (0.8/100,000; Europe 2.6/100,000). According to the average number of beds/100,000 population, Croatia is at the 23rd place (Europe: 489 beds/100,000 population; Croatia: 352 beds/100,000). By the size of the hospitals per average number of hospital beds per one acute hospital Croatia has no clinic and outpatient hospitals (446) which puts Croatia in the second place behind the Netherlands (541). According to the number of acute hospitals/1,000 km2 with no out-patient clinic and maternity wards, Croatia is at the 39th place (0.6/1,000 km2; European average without Russia: 2.3/1,000 km2). In Croatia, most hospitals/100,000 population has County of Pozega-Slavonia (3,5/100,000), while the least are in Split-Dalmatia County (0.4/100,000). The most acute hospitals are in County of Pozega-Slavonia (2.3/100,000), and the least in County of Split-Dalmatia (0,2/100,000) or 7 times less than the Croatian average, and 13 times less than the European average. By the number of acute hospitals with no out-patient clinic and maternity ards/1,000 km2 in Croatia, there are most hospitals together, in City of Zagreb and County of Zagreb (3/1000 km2), and the least in County of Lika-Senj and County of Split-Dalmatia (0.2/1,000 km2). Discussion: Croatia is getting behind by the number of hospitals, compared to Europe, especially concerning acute hospitals. Given the density and area unit in the Southern Croatia there is a striking lack of acute hospitals, causing a disparity in the availability of hospital and specialist health care. To make hospital and specialist health care available to the 170,000 inhabitants of Dalmatia, who are more than an hour away from the hospital, it is necessary to replace outpatient-clinics and maternity hospitals with the general hospitals. Conclusion: Given the fact that Croatia is at the top of Europe by the size of the hospitals by the number of beds for acute patients, and there is the sufficient number of beds to population, but also a lack of spatial coverage of acute hospitals and therefore poor availability of hospital and specialist care for the advisory large population of south and east of the state and Istria. Croatia should achieve further necessary hospital facilities by planning and building small municipal/town/local hospitals for acute patients with the necessary agreed facilities at the headquarters of the former health centers where already exists specialist diagnostic and therapeutic activities of secondary level health care

Prikaz mortaliteta stanovništva Splitsko-dalmatinske županije od ozljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskih uzroka u razdoblju 2000.-2004. (Mortality among residents of Split-dalmatian county from injuries, poisoning and certain other consequences

Cilj: Prikazati smrtnost stanovništva Splitsko-dalmatinske županije (Županije) od ozljeda, otrovanja i ostalih posljedica vanjskih uzroka (S00-T98, MKB-10) u razdoblju 2000. –2004.Metode: Primijenjene su metode deskriptivne epidemiologije. Ispitanike su predstavljali svi umrli stanovnici Županije s osnovnim uzrokom smrti iz skupine S00-T98 u navedenom razdoblju. Kao izvor podataka poslužili su izvorni podatci Državnog zavoda za statistiku. Raspodjele pokazatelja smrtnosti od uzroka iz skupine S00-T98 prikazane su prema uzroku smrti, dobi i spolu kao apsolutni brojevi, udjeli i nestandardizirane specifične stope na 100 000 stanovnika.Rezultati: Tijekom petogodišnjeg razdoblja u Županiji je od uzroka smrti iz skupine S00-T98 umiralo prosječno 265 osoba godišnje (278 umrlih u 2000., 283 u 2001., 261 u 2002., 258 u 2003., te 244 u 2004.), a prevladavali su muški (71.2 % u 2000., 61.5 u 2001., 59.0 u 2002., 59.3 u 2003., 60.7 u 2004.). Kretanje nestandardizirane specifične stope smrtnosti od ozljeda ukazuje na trend stagnacije (60.1/100 000 stanovnika u 2000., 61.2 u 2001., 56.3 stanovnika u 2002., 55.6 u 2003. godini, te 52.6 u 2004.). Među umrlima od ozljeda prevladavala je dobna skupina 65 i više godina, osim 2000. godine. Unutar skupine S00-T98 prevladavale su četiri kategorije bolesti-stanja: ozljede koje zahvaćaju više dijelova tijela (T00-T07); ozljede kuka i bedra (S70-S79) ozljede glave(S00-S09); te ostali i nespecifični učinci vanjskih uzroka (T66-T78). Pri tome su kod muških prevladavale ozljede koje zahvaćaju više dijelova tijela i ozljede glave, a kod žena ozljede kuka i bedra.Zaključak: Rastući problem ozljeđivanja predstavlja jedan od prioritetnih područja za javnozdravstveno djelovanje

Stanovništvo u dobi 65 i više godina Splitsko - dalmatinske županije (Splitsko Dalmatinska County\u27s population aged 65 years and above)

U određivanju ostarjelosti stanovništva prema veličini udjela   stanovnika u dobi od 65 i više godina u ukupnom stanovništvu koristi se klasifikacija Ujedinjenih naroda. Prema njoj, ukoliko na nekom području živi više od 10% stanovnika te dobi, smatra se područjem s vrlo starim stanovništvom.  Starenje naroda ili određene populacijske skupine, demografsko starenje, ne smije se poistovjetiti sa starenjem pojedinca. Klasifikacija osoba po dobi, s biološkog stanovišta, nije lako prihvatljiva zbog velikih varijacija u sposobnostima koje pojedinci pokazuju kad su kronološki jednako stari (Pirc B.-Milat D, 1975).Porast udjela starog stanovništva jedno je od glavnih obilježja suvremenog demografskog kretanja u razvijenim zemljama, a zbog niskog nataliteta i prirodnog smanjenja stanovništva s više umrlih nego rođenih te produženog životnog vijeka očekuje se daljnji porast starog stanovništva (Akrap A, 1995.).Posljednjih desetljeća i u Hrvatskoj bilježe se isti demografski procesi, koji hrvatsko stanovništvo stavljaju u skupinu vrlo starog stanovništva (15,62% stanovnika u dobi 65 i više godina, Popis 2001.).Splitsko-dalmatinska županija je druga po ukupnom broju stanovnika među županijama Hrvatske i suočava se sa sličnim demografskim procesima. Svi demografski pokazatelji starosti stanovništva   pokazuju da stanovništvo Županije sve više stari