Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Minstarstvo zdravstva Republike Hrvatske pokrenulo je u listopadu 2007. godine Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, koji je u skladu s odrednicama Nacionalne strategije razvitka zdravstva 2006. – 2011., koja, među ostalim sadržava i odrednice o prevenciji i ranom otkrivanju raka. Rak debelog crijeva je najčešći malignom probavnog sustava i nalazi se na  drugom mjestu  po broju novooboljelih iza raka pluća kod muškaraca i raka dojke kod žena.   Osim povećanja broja novooboljelih, iz godine u godinu kontinuirano raste i smrtnost   od ovog raka, a jedan od razloga je i   otkrivanje raka u podmakloj fazi (u trenutku dijagnosticiranja – manje od 10% svih karcinoma debelog crijeva lokalizirano je samo na stijenki crijeva). Aktivni program traženja raka debelog crijeva može biti djelotvoran u prevenciji razvoja raka debelog crijeva zbog toga što se on najčešće razvija iz predhodno benignih adenoma, a vrijeme prelaska iz benigne u malignu formu traje od 10 do 35 godina. Ranim otkrivanjem raka poboljšavaju se mogućnosti izlječenja, kvaliteta života i preživljenje oboljelih. Jedan od ciljeva Programa je   da se u  sljedećih 5 godina smanji smrtnost za 15%.      Programom su obuhvaćeni svi stanovnici Hrvatske   u dobi od 50 – 74 godine, a   uključuje testiranje stolice na okultno krvarenje kao probir, te kod pozitivnih nalaza kolonoskopski pregled s istodobnom endoskopskom terapijom

Antirabična zaštita u Vukovarsko-srijemskoj županiji u razdoblju 2000.-2007.

Bjesnoća je jedna od najstarijih poznatih zoonoza. Radi se o virusnoj bolesti središnjeg živčanog sustava gdje do infekcije dolazi prilikom ugriza bijesne životinje. Bolest je prisutna u gotovo cijelom svijetu osim u nekoliko otočnih zemalja (Irska, Island, Japan, Novi Zeland). I dan danas predstavlja veliki svjetski javnozdravstveni problem posebno u ruralnim područjim Azije, Afrike i Latinske Amerike gdje godišnje, prema procjenama od bjesnoće umire preko 55 000 ljudi.Razlikujemo silvatičnu bjesnoću kod koje su glavni izvor zaraze divlje životinje (lisica, vuk, jazavac, medvjed…) te urbanu bjesnoću kod koje su glavni čimbenici prijenosa domaće životinje (domaći pas i mačka). U pojedinim dijelovima svijeta vrlo važan izvor zaraze predstavljaju i šišmiši poglavito u Americi te u posljednje vrijeme i Australiji. Bilo koji sisavac može imati bjesnoću.U Hrvatskoj je prvenstveno prisutan silvatični oblik bjesnoće i to na području cijele države osim na otocima.Glavni rezervoar čini lisica. Bjesnoća domaćih životinja je vrlo rijetka, posebno kod domaćih pasa s obzirom da je kod njih po Zakonu obvezno cijepljenje protiv bjesnoće

Diseases and early deaths of 200 young composers (Pergolesi, Schubert, Bellini, Mozart, Purcell, Bizet, Mendelssohn, Gershwin, Weber, Chopin, etc.)

As the opposite of long living composers’ majority (more than 60 years) we stressed here the impressive amount of composers who died young (younger than 40) focusing on 10 most eminent ones and their death causes, as well as other 200, accentuating the youngest ones who died by the age of 20

Relations of the vital lung capacity and anthropometric dimensions in young adult men

U okviru ispitivanja funkcionalne efikasnosti respiratornog sistema, između ostalog, najčešće se vrši ispitivanje i vitalnog kapaciteta pluća. Pri tom, za procenu izmerene vrednosti vitalnog kapaciteta pluća obično se koriste različite formule i indeksi, pomoću kojih se njegova veličina iskazuje u funkciji uzrasta i pola, kao i nekih antropometrijskih dimenzija na osnovu njihove povezanosti sa vitalnim kapacitetom pluća (V. Smodlaka, 1951; R. Medved, 1964;N Vandervael, 1964; S. Sekulić, V Stanković, V. Veljković, J. Vučo, 1964 i dr.). U nekim radovima izvršena je i procena prediktivne vrednosti takvih formula (B. Todorović, R. Mihailović, Z. Stojanović, 1968). Ispitivanje međusobne povezanosti vitalnog kapaciteta pluća i antropometrijskih dimenzija najčešće je vršeno sa obuhvatanjem samo manjeg broja osnovnih antropometrijskih mjera (Anderson, Brown, Hall, Shephard, 1968; Amrein, Keller, joos, Hercog, 1969; Bühlemann, eherrer, 1973; Brantschen, Gysi, Scherer, 1974). Stoga je cilj ovog rada da se prouče relacije vitalnog kapaciteta plućai jednog većeg sistema antropometrijskih mera među kojima je i više neposrednih mera grudnog koša.The relations of anthropometric variables with the vital lung capacity studied by regression analysis, suggest that the anthropometric variables have a significant influence on its value, so that the average error of prediction of the vital lung capacity value on the basis of the applied system of anthropometric variables is very small. At the same time, the magnitude of the vital lung capacity depends to greater extent of the longitudinal dimensionality of the skeleton and body volume and body mass than on the direct variables of the chest cage from which the approximative estimation of the chest cage volume can be derived. From the practical point of view, the vital lang capacity of healthy persons behave as a morphological rather than functional characteristics, in spite of the functional nature of its essence