EVALUATION OF THE FACTOR STRUCTURE AND METRIC CHARACTERISTICS OF PSYCHOLOGICAL INVENTORY OF CRIMINAL THINKING STYLES

Teorijsko ishodište na kojemu se temelji ovaj rad je teorija kriminalnog životnog stila (Walters, 1990) koja pretpostavlja postojanje osam kriminalnih stilova razmišljanja koji podupiru kriminalno ponašanje i omogućuju egzistiranje u kriminalnom životnom stilu. U svrhu procjenjivanja kriminalnih stilova razmišljanja kreiran je Psihološki upitnik kriminalnih stilova razmišljanja (PICTS) (Walters, 1995) koji se sastoji od 80 varijabli organiziranih na10 skala. Cilj rada je provjera faktorske strukture i metrijskih karakteristika skala PICTS-a. Rezultati ukazuju na postojanje 2 faktora. Prvi faktor obuhvaća 8 skala kriminalnih stilova razmišljanja, a drugi faktor čine dvije validacijske skale Upitnika. Metrijske karakteristike skala kriminalnih stilova razmišljanja su zadovoljavajuće, dok je pouzdanost validacijskih skala vrlo niska. Ovi rezultati poklapaju se s rezultatima brojnih svjetskih istraživanja.Theoretical background of research in this paper is The Criminal Lifestyle Theory (Walters, 1998). Theory assumes that criminal behaviour is connected with eight related criminal thinking styles: mollification, cutoff, entitlement, power orientation, sentimentality, superoptimism, cognitive indolence and discontinuity. The formulation of these thinking styles was developed through clinical observations and the Psychological Inventory of Criminal Thinking Styles (PICTS) was formulated as an assessment tool and contains 10 scales (8 criminal thinking scales and 2 validity scales). The first objective of the paper is an assessment of the factor structure of the PICTS and the second objective is to examine the psychometric properties of the PICTS. The findings suggested that from a psychometric perspective the PICTS scales were performing well. The factor analysis performed on all 10 scales has extracted two factors and factor analysis performed only on 8 scales of criminal thinking styles has extracted one factor – a factor of general criminal thinking style

Differences in Criminal Thinking Styles Considering the Involvement in Criminal Lifestyle

Teorijsko polazište na kojemu se temelji istraživanje u ovome radu je teorija kriminalnog životnog stila (Walters, 1998). Spomenuta teorija, između ostaloga, naglašava kako životni stil kriminaliteta karakteriziraju četiri bihevioralna stila (neodgovornost, samo-udovoljavanje, interpersonalna nasilnost, kršenje socijalnih pravila) kroz koje je moguće procijeniti dubinu uključenosti u životni stil. Naime, što je veća uključenost u spomenute bihevioralne stilove, to je dublja i uključenost u kriminalni životni stil. Dubinu uključenosti u kriminalni životni stil mjeri Upitnik dubine uključenosti u kriminalni životni stil (LCSF). Teorija kriminalnog životnog stila također pretpostavlja postojanje osam kriminalnih stilova razmišljanja. To su: opravdavanje, rezanje, ovlaštenje, orijentacija ka moći, sentimentalnost, superoptimizam, kognitivna indolencija i diskontinuitet. Pretpostavka je da osobe koje su dublje u kriminalnom životnom stilu imaju jače izražene kriminalne stilove razmišljanja. Glavni cilj rada je utvrditi postoje li razlike u kriminalnim stilovima razmišljanja s obzirom na dubinu uključenosti u kriminalni životni stil. Osim toga, cilj rada je i utvrditi prirodu povezanosti između bihevioralnih stilova koje pretpostavlja teorija kriminalnog životnog stila i kriminalnih stilova razmišljanja. Uzorak ispitanika čini 415 muških pravomoćno osuđenih punoljetnih počinitelja kaznenih djela koji su u razdoblju od prosinca 2007. godine do veljače 2009. godine prošli kroz Odjel za dijagnostiku i programiranje tretmana u Zatvoru u Zagrebu. U radu se polazi od hipoteze o postojanju razlika u kriminalnim stilovima razmišljanja s obzirom na dubinu uključenosti u kriminalni životni stil te od hipoteze o postojanju povezanosti između bihevioralnih karakteristika koje definiraju kriminalni životni stil i kriminalnih stilova razmišljanja. Hipoteze su testirane metodom diskriminacijske i kanoničko-korelacijske analize. Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje razlika u kriminalnim stilovima razmišljanja s obzirom na dubinu uključenosti u kriminalni životni stil i to na način da osuđenici koji su dublje u kriminalnom životnom stilu (umjerena i duboka uključenost) imaju i jače izraženih svih osam kriminalnih stilova razmišljanja.Theoretical background of research in this paper is The Criminal Lifestyle Theory (Walters, 1998). This theory consist of four behavioral styles: irresponsibility, self-indulgence, interpersonal violence and breaking of social rules. Involvement in criminal lifestyle is assessed through participation in those behavioural styles. A questionnaire for measurement lifestyle involvement is called Lifestyle Criminality Screening Form (LCSF) and it consists of four subscales which describe four behavioral styles, mentioned above. Walters (1998) proposed that the cognition aspect of his theory is evident in eight related thinking styles: mollification, cutoff, entitlement, power orientation, sentimentality, superoptimism, cognitive indolence and discontinuity. The mail goal of this paper is to find out the differences beetween criminal thinking styles considering the involvement in criminal lifestyle. The goal of this paper is also to determent the connection between four behavioral styles and eight thinking styles. The sample consists of 415 male prisoners, placed in the State Centre for Psychosocial Diagnostics in Zagreb between December 2007. and February 2009. The data were processed by the discriminant analysis and by the canonical-correlation analysis. The results showed differences in criminal thinking styles between prisoners who are deeply involved in criminal activities and the prisoners that don’t show much activities in criminal lifestyle

AN OVERVIEW OF THE RESEARCH INTO THE EFFECTIVENESS OF ELECTRONIC MONITORING AS AN ALTERNATIVE SANCTION

The aim of this article is to offer an overview of the most recent scholarly advances concerning electronic monitoring as a measure and/or sanction, as it has appeared in criminal justice practice since the 1980s. Furthermore, the article offers guidelines for the development and further implementation of this measure in the Republic of Croatia. Electronic monitoring has been implemented in numerous countries worldwide. The general acceptance of electronic monitoring is the result of striving to reduce the prison population and reduce the high costs associated with it. Based on the extant literature, we notice a lack of interest in the matters related to electronic monitoring in the Republic of Croatia. Both the scholars\u27 and the professionals\u27 interest is directed towards the functioning of the probation service, while the topic of electronic monitoring is mentioned rarely, and predominantly in the context of problematizing the entire probation system. We thus note a lack of scientific and applied written work on this very important topic, particularly in the Croatian context, where this particular alternative sanction is about to be introduced. Planning and implementation of electronic monitoring in the Republic of Croatia form part of the reform of Croatian criminal justice system and it is thus of great importance, based on the knowledge and experience of international practice, to gain insight into the conditions necessary for the planning and introduction of electronic monitoring in the Croatian criminal justice syste

Iskustvo boravka u zatvoru iz perspektive počiniteljica kaznenih djela u Republici Hrvatskoj

Scientific studies in criminology mainly neglect the criminality of women, especially the perspective of women prisoners. The aim of qualitative research was to examine the experience of imprisonment and institutional treatment for female prisoners. Data were collected using a semi-structured interview with 10 female prisoners in female penitentiary in Croatia. Research questions focused on the experience of stay in prison, treatment, perceived changes, suggestions for treatment improvement. Data were processed with inductive thematic analysis. Five topics have been separated: Expectations before coming to penitentiary, Experience of stay in penitentiary, Experience of treatment, Perception of personal changes, and Suggestions to improve the institutional treatment. It is necessary to continuously evaluate the treatment programs implemented in correctional institutions to determine their effectiveness, therefore the perspective of female prisoners can be an important criterion for the the creation of measures and policies pursued by the state regarding correctional institutions.Znanstvena istraživanja u području kriminologije uglavnom zanemaruju kriminalitet žena, naročito perspektivu zatvorenica. Cilj kvalitativnog istraživanja bio je ispitati doživljaj boravka u kaznionici i institucionalnog tretmana zatvorenica. Podaci su prikupljeni koristeći metodu polustrukturiranog intervjua provedenog s deset zatvorenica u Kaznionici za žene u Požegi. Istraživačka pitanja usmjerena su na doživljaj boravka u kaznionici, tretmana, percipiranih osobnih promjena i prijedloga za unaprjeđenje tretmana. Podaci su obrađeni induktivnom tematskom analizom. Izdvojeno je pet tema: očekivanja prije dolaska u kaznionicu, doživljaj boravka u kaznionici, doživljaj tretmana, percepcija osobnih promjena i prijedlozi za unaprjeđenje institucionalnog tretmana. Nužno je kontinuirano provoditi evaluacije tretmanskih programa u kaznionicama da bi se utvrdila njihova efikasnost, a perspektiva zatvorenica pri tome može biti značajan kriterij za osmišljavanje mjera i politika koje provodi država u zatvorskome sustavu

Reintegracija zatvorenika u društvo – možemo li bolje?

Izricanjem i izvršavanjem zatvorskih kazni nastoji se postići opća i specijalna prevencija. Međutim, s obzirom na uvijek prisutnu mogućnost ponavljanja kaznenog djela, povratak zatvorenika u zajednicu dovodi do zabrinutosti javnosti, ali jednako tako predstavlja izazov za praktičare i zakonodavce. Kriminalni je povrat svakako odgovornost pojedinca, no postavlja se i pitanje, koliko društvo može doprinijeti prevenciji tog fenomena. Ovim se radom analizira potreba rada na smanjivanju kriminalnog povrata sa stajališta jačanja odgovornosti u pojedincu i njegovoj motivaciji za promjenom načina života, ali i s aspekta odgovornosti društva i ključnih dionika za aktivnosti i sadržaje kojima je potrebno odgovoriti na kriminogene potrebe zatvorenika i otpuštenih zatvorenika. Za učinkovito izvršavanje kazne zatvora i socijalnu reintegraciju otpuštenih zatvorenika u Republici Hrvatskoj ključna su tri sustava – zatvorski, probacijski i sustav socijalne skrbi, a posljednjih godina sve se važnijim čimbenikom u ovom procesu javlja i nevladin sektor. Stoga će ovaj rad, vezan za područja djelovanja spomenutih dionika, analizirati suvremene inozemne spoznaje kao i postignuća i izazove u Republici Hrvatskoj sa stajališta smjernica za postizanje učinkovitije poslijepenalne zaštite i potrebe novih istraživanja domaće prakse. Zaključnim osvrtom sumiraju se pozitivni pomaci i inicijative u poslijepenalnoj zaštiti u našoj zemlji u skladu sa suvremenim smjernicama, uz naglasak na potrebi daljnjeg unapređivanja i istraživanja domaće prakse u pojedinim segmentima

Relationship between Alcohol Consumption and Violent Offending: Personality as a Contributing Factor

Strong evidence exists that alcohol consumption and violent offending are linked, and the “common cause” model suggests that this link results from shared risk factors. To test this model and further explore the connection between alcohol consumption and violent offending, the present study used regression analysis to examine possible relationships among alcohol consumption, violent offending and personality characteristics (extraversion, neuroticism and psychoticism) in 1464 male prisoners aged 17 to 79 years who entered in Croatian prison system in 2013. and were evaluated in the Center for Diagnostics in Zagreb. The results suggest that alcohol consumption and violent offending share some personality risk factors, and that alcohol consumption mediates the relationship between personality and violent offending. These results are discussed within the framework of the common cause model, providing more detailed insights into the complex relationship among personality, alcohol consumption, and violent offending

The specifics of the relationship between age and drug crime viewed through a criminal career concept

Kriminalitet povezan s ilegalnim drogama odavno je predmetom različitih vrsta istraživanja - ponajprije usmjerenih na iznalaženje mogućnosti za njegovu prevenciju. Jedan od koncepata kroz koji se može promatrati ova povezanost jest i koncept kriminalne karijere. Ovaj se rad bavi povezanošću dobi i činjenja kaznenih djela povezanih s ilegalnim drogama kroz koncept kriminalne karijere. Glavni rezultati pokazuju kako ispitanici najčešće čine kazneno djelo krađe s ciljem pribavljanja sredstava za kupovanje ilegalnih droga te kako sudionici pod utjecajem droge najčešće čine kaznena djela krađe, odnosno razbojništva, neovisno o promatranoj dobi. U radu se nadalje prikazuje i povezanost drugih aspekata povezanosti kriminaliteta droga i određenih dobnih skupina, što je od važnosti prilikom izučavanja ovoga fenomena u svrhu prevencije, ali i penološkog tretmana počinitelja spomenutih kaznenih djela.Drug-related crime has long been the subject of various types of research, primarily aimed at finding ways to prevent it. One of the concepts through which this connection can be viewed is the criminal career concept. This paper aimed to explore the relationship between age and the commission of criminal offences related to illegal drugs through the concept of a criminal career. The main results show that respondents most often commit theft in order to obtain funds for purchasing illegal drugs, and most often commit crimes of theft or robbery under the influence of illegal drugs, regardless of age. The paper also explores the connection between other aspects of the correlation between drug crime and certain age groups, which is essential for studying this phenomenon to prevent and rehabilitate the perpetrators of these crimes

Juveniles in the drug market

Uloga maloljetnika na tržištu droga zasigurno je fenomen koji zaslužuje puno veću pozornost znanstvenika koji se bave istraživanjem strukture i dinamike tržišta droga, ali i problematikom suzbijanja zlouporabe droga budući da njihovo sudjelovanje na tržištu droga u znatnome dijelu doprinosi razvoju i dinamici tržišta, ali predstavlja i značajan sociopatološki problem. Vrijeme adolescencije smatra se razdobljem intenzivnijeg upuštanja u rizična ponašanja - što u konačnici može rezultirati i dugoročnim neželjenim posljedicama. Istraživanja koja se bave tržištem droga uglavnom su epidemiološkog karaktera te je malo studija koje u središte pozornosti stavljaju maloljetnike kao aktivne sudionike ovakva tržišta. Cilj je rada dati odgovor na pitanje koja je uloga i način sudjelovanja maloljetnika na tržištu droga a sa svrhom osmišljavanja preventivnih aktivnosti. Rezultati analize znanstvene i stručne literature ukazuju na sve veću konzumaciju novih psihoaktivnih tvari među maloljetnicima te značajnu ulogu koju maloljetnici imaju na tržištu droga u okvirima preprodaje droga na virtualnim, online, tržištima. Otvara se i pitanje učinkovitosti politika suzbijanja zlouporabe droga u odnosu na djecu i mlade kao i pitanje učinkovitosti preventivnih programa i intervencija namijenjenih ovoj skupini.The role of juveniles in the drug market is certainly a phenomenon that deserves much more attention of scientists who study the structure and dynamics of the drug market, since their participation in the drug market significantly contributes to market development and dynamics and becomes a great sociopathological problem. Adolescence is considered a period of more intense engagement in risky behaviors, which can ultimately result in long-term side effects. The main focus of this scientific research on the drug market is on the prevalence of drug use among children and juveniles, but there are only a few studies that focus on children and young people as active participants in this market. The aim of this paper is to investigate the role and ways of participation of young people in the drug market in order to design preventive activities at different levels and taking into account the importance of an interdisciplinary approach to this issue. The results of the analysis of scientific and professional literature indicate the increasing consumption of new psychoactive substances among juveniles and the significant role that they have in the drug market in the context of drug traffickingin virtual/online markets. The question of the effectiveness of policies to combat drug abuse in relation to children and youth is also raised, as well as the question of the effectiveness of prevention programs and interventions intended for this group

PREGLED ISTRAŽIVANJA UČINKOVITOSTI ELEKTRONIČKOG NADZORA KAO ALTERNATIVNE SANKCIJE

Cilj rada je ponuditi pregled znanstvenih saznanja o elektroničkom nadzoru kao mjeri i/ili sankciji poznatoj u svijetu od osamdesetih godina prošlog stoljeća, te kreirati smjernice za razvoj i provođenje ove sankcije u Republici Hrvatskoj. Elektronički nadzor je naišao na široku primjenu u praksi zemalja diljem svijeta. Opća prihvaćenost elektroničkog nadzora je rezultat nastojanja reduciranja zatvorske populacije i smanjenja visokih troškova vezanih uz iste. U Republici Hrvatskoj, prema dostupnoj literaturi, uočen je nedostatak interesa za ovu problematiku. Znanstveni i stručni interes usmjeren je na funkcioniranje sustava probacije, ali se tema elektroničkog nadzora u sklopu navedenog sustava spominje iznimno i uglavnom u kontekstu problematiziranja cjelokupnog sustava probacije. Nedostatni su znanstveni i stručni radovi o ovoj, vrlo važnoj temi, osobito za područje Republike Hrvatske koja je na pragu uvođenja ove alternativne sankcije. Planiranje i uvođenje elektroničkog nadzora u RH čini dio reforme hrvatskog kaznenopravnog sustava pa je od velike važnosti, temeljem saznanja i iskustava strane prakse, stjecanje uvida u preduvjete nužne za planiranje i uvođenje elektroničkog nadzora u hrvatski kaznenopravni sustav