Tribanska jama u Istri

Gornja Bujština u Istri poznata je kao speleološka destinacija, koju speleolozi rado posjećuju radi brojnih i raznovrsnih speleoloških pojava na relativno malom području. Nadomak naselja Triban kod Buja, nalazi se Tribanska jama. Jama koja je zbog lakog pristupa, i ulazne vertikale od 4 metara na koju su mještani postavili ljestve, postala poznata ne samo speleolozima, već i široj javnosti. Zbog podzemnih geomorfoloških oblika, motivi iz Tribanske jame često krase razne fotografske izložbe speleološke tematike. Iako redovito posjećena od strane speleologa, do 2018. godine nitko nije izradio njen kompletan nacrt. Nakon istraživanja nepoznatih dijelova i izrade kompletnog nacrta saznalo se da Tribanska jama ima ukupnu dubinu od -102 metra i duljinu od 579 metara. Zbog svojih geomorfoloških, biospeleoloških i arheoloških obilježja, Tribanska jama trebala bi uživati određeni stupanj zaštite

Groundwater quality in selected caves in Ravni kotari (Croatia)

Složeni mehanizam transporta zagađenja u krškom podzemlju, kao i činjenica da kontaminirana spiljska voda može predstavljati opasnost po zdravlje ljudi ukoliko se koristi u vodoopskrbi, nameće potrebu praćenja (monitoringa) stanja kakvoće spiljske vode. Na uzorcima vode iz četiri speleološka objekta u Ravnim kotarima provedene su analize mikrobioloških i kemijskih parametara radi utvrđivanja kakvoće podzemne vode. Mikrobiološkim analizama utvrđene su povišene koncentracije različitih koliformnih bakterija u sva četiri objekta. Vjerojatan izvor tog zagađenja su neadekvatno izgrađene septičke jame u obližnjim selima te izmet šišmiša (guano) u spiljama u kojima postoje njihove kolonije. Kemijske analize podzemne vode pokazale su da su vrijednosti potencijalnih onečišćivala znatno ispod zakonski dopuštene granice što se može povezati s činjenicom da poljoprivreda, kao čest izvor kemijskog zagađenja u ruralnim područjima, nije više toliko razvijena da bi predstavljala ozbiljnu prijetnju za kvalitetu podzemnih voda.Complex mechanisms of pollution transport in karst underground and the fact that contaminated cave water can be a health hazard if used for human consumption, imposes the need for monitoring the cave water quality. In order to determine groundwater quality, water samples were collected in four caves in Ravni kotari (Croatia) and analyzed for microbiological and chemical indicators of pollution. Microbiological analyses showed increased concentration of various coliform bacteria at all four locations. Probable sources of pollution are inadequately built septic tanks in nearby villages and bat guano in caves with bat colonies. Chemical analyses indicated values of possible pollutants to be much lower than the permitted values, which reflects the fact that agriculture, as a frequent source of chemical pollution in rural regions, is not as developed as it used to be, thus posing no serious threat to the groundwater quality