Osiguranje kvalitete i akreditacija medicinsko biokemijskih laboratorija

Zdravstveni sustavi, medicisko osoblje i ostali zaposleni u zdravstvenim ustanovama u Europi te mnogim drugim dijelovima svijeta suočavaju se poslijednjih deset godina sa zahtjevima društva i pojedinaca-korisnika zdravstvenih usluga za većom kvalitetom i manjim rizicima od nepovoljnih ishoda pojedinih postupaka dijagnoze i liječenja. Premda se kvaliteta podrazumijeva u zdravstvenoj intervenciji koja se temelji na principima najbolje stručne prakse ipak se i u tehnološki najrazvijenijim zemljama registrira veći broj nepovoljnih ishoda liječenja koje zato daju za pravo građanima da zahtjevaju višu kvalitetu zdravstvenog sustava

Vizija zdravstvene politike kroz odgovore na 10 pitanja

1) Obiteljska medicini do 2012: privatnici, zakupci ili javna služba; Obiteljska medicina je u transformaciji prema privatizaciji već više od 10 godina. Projekt je započeo prema modelu koji nije imao uzor kao uspješni model u drugim zemljama, a narušio je dobar sustav javnog ustroja Doma zdravlja. Danas nije realno vraćati se s obiteljskom medicinom na ustroj od prije 10 godine, već je treba privatizirati, ali ne i privatizirati prostore domova zdravlja

Sekcija 11: Unapređenje zdravlja I (kanadski projekt)

U tijeku je HRVATSKO-KANADSKI PROJEKT (CROCAN PROJEKT) PROMICANJA ZDRAVLJA, čiji je nositelj RH, Ministarstvo zdravstva, a financiran je iz zajma Svjetske banke, a čiji je cilj snimiti stanje zdravlja, osigurati adekvatnu edukaciju liječnika-preventivaca pri zavodima za javno zdravstvo i Š koli narodnog zdravlja o promicanju zdravlja, pomoći svojim iskustvima u organizaciji mreže jedinica promicanja zdravlja u RH

Kvaliteta integrirane skrbi za osobe starije dobi

Istraživanje kvalitete integrirane socijalne i zdravstvene skrbi u domovima za osobe starije dobi provedeno je u domovima za starije u Zagrebu u suradnji Libertas međunarodnog sveučilišta i Referentnog centra za gerontologiju MZ u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr Andrija Štampar” s ciljem provjere primjene normi Zakona o kvaliteti u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi (NN 157/13). Multidimenzionalni karakter života osoba starije dobi u institucijskom smještaju odnosi se na procjenu fizičkih funkcija, emocionalnog psihološkog stanja, socijalne i somatske komponente života. Koristeći kao alat valorizirani upitnik koji su ispunjavale odgovorne osobe ustanova dobiveni su podaci o osnovnim pokazateljima kvalitete prvenstveno zdravstvene skrbi o starijim osobama korisnicima doma. Rezultati ovog istraživanja ukazali su na dva područja integrirane skrbi u kojima treba bolja koordinacija između zdravstvenog osoblja domova i obiteljske medicine kao što je područje bolje kontrole dijabetesa i farmakoterapije. Istraživanje nije obuhvatilo niz drugih usluga koje pružaju domovi za starije kao ni analizu implementacije kvalitete u privatnim domovima ili udomiteljskim obiteljima što će slijediti u nastavku istraživanja

Sigurnost bolesnika kao standard kvalitete u zdravstvu

Sigurnost bolesnika je važan element djelotvornog i učinkovitog zdravstvenog sustava u kojem prevladava kvaliteta. U kliničko bolničkim institucijama te ostalim ustavnovama koje pružaju neki oblik zdravstvene skrbi, sigurnost bolesnika predstavlja način na koji se bolesnici i osoblje štite od pogrešaka, ozlijeda, nesreća i infekcija. Od svih navedenih neželjenih događaja većinu čine padovi bolesnika, očekivano, uzimajući u obzir veliki broj intrinzičnih i ekstrinzičnih čimbenika rizika, a povezanih s bolesnikom i bolničkim okruženjem. Predvidivost i procjenjivost tih rizika te osjetljivost mjernih instrumenata kao što su Morse FallScale, The St. Thomas Risk Assesment Tool in falling elderyin patient i Hendrich II Risk Fall model, omogućuju zdravstvenim djelatnicima kontrolu nad pojavom padova, čime pridonose sigurnijoj, a samim time i kvalitetnijoj praksi

Quantity of Salivary Immunoglobulin A, Lysozyme and Magnesium in Patients with Burning Mouth Syndrome and Xerostomia

Nedavne studije izvješćuju o povezanosti između sindroma pečenja usta te količine i sastava sline. Svrha našeg ispitivanja bila je ustanoviti količinu salivarnog imunoglobulina A, lizozima i magnezija u nestimuliranoj i stimuliranoj ukupnoj slini bolesnika sa sindromom pečenja usta (SPU) i kserostomijom. Uzorci sline dobiveni su sijalometrijom. Salivarni IgA je određen radijalnom imunodifuzijom po Manziniju, količina lizozima po metodi Osserman i Lowlor, a magnezij je određen atomskom apsorpcijskom spektrofotometrijom. Količina sIgA i lizozima bila je znatno snižena u stimuliranoj ukupnoj slini bolesnika sa SPU i kserostomijom u usporedbi s nestimuliranom (p<0,001). Količina magnezija nije se mijenjala s obzirom na stimulaciju sline. Rezultati našeg ispitivanja pokazuju da količina sline ima utjecaja na sastav sline te da zajedno mogu biti jedan od mnogobrojnih etioloških čimbenika u nastanku simptoma sindroma pečenja usta.Recent studies suggest a connection between burning mouth syndrome (BMS) and the quantitiy and quality of saliva. The aim of our study was to determine quantities of salivary immunoglobulin A (sIgA), lysozyme and magnesium in unstimulated and stimulated saliva of patients with burning mouth syndrome and xerostomia. Salivary samples were obtained by sialometry. Salivary immunoglobulin A was determined by radial immunodiffusion according to Manzini, lysozyme levels were obtained according to Osserman and Lowlor, and magnesium was determined using atomic absorbance spectrophotometry. Levels of sIgA were decreased in stimulated whole saliva of patients with BMS and xerostomia when compared to those in unstimulated saliva (p<0.001). Lysozyme levels were also lower in stimulated whole saliva in such patients when compared to the levels in unstimulated saliva (p<0.001). Magnesium levels remain unchanged with regard to the salivary stimulation. The results of our study indicate that the quantity and quality of saliva could have an impact on symptoms of burning mouth syndrome