Socijalno okruženje i kvaliteta socijalnih interakcija: perspektiva budućih odgojitelja

Initial education of future preschool teachers is discussed in the context of them being researchers of their own educational practice, who, on a daily basis, think about and discuss their work. Even at university level, students should be encouraged to develop competencies that will help them build their professional knowledge in interaction with other students. We will present the results of research on practical exercises for students as part of the course Integrated Curriculum of Early and Preschool Education within university undergraduate study Early and Preschool Education. The purpose of this research is to carry out an analysis of the frequency of situations from the social environment that influence the quality and direction of children\u27s interactions. The instrument for data collection consisted of video recordings of children’s and students’ activities. The total material consisted of 660 video recordings, 174 reflections and self-reflections of students. After their analysis, we designed a written protocol (a posteriori), which formed the basis of the content analysis. The research results show that, during their initial education, students perform exercises in kindergarten as a form of reflexive practice, and in that way they develop the skills of reflexive practitioners who continuously evaluate the effects of their own achievements.O inicijalnom obrazovanju studenata budućih odgojitelja raspravlja se kao o istraživačima odgojno-obrazovne prakse koji svakodnevno razmišljaju i raspravljaju o svome radu. Već na fakultetima studente treba poticati na razvoj kompetencija kojima će moći graditi svoje profesionalno znanje u interakciji s drugim studentima. Predstavit će se rezultati istraživanja o praktičnim vježbama studenata, odnosno refleksivnom praktikumu unutar kolegija Integrirani kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na sveučilišnom preddiplomskom studiju Rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Svrha istraživanja je sadržajna analiza učestalosti situacija iz socijalnog okruženja koje su utjecale na kvalitetu i smjer dječjih interakcija. Instrument za prikupljanje podataka činile su videosnimke aktivnosti djece i studenata. Ukupan materijal sastojao se od 660 videozapisa i 174 refleksije i samorefleksije studenata. Nakon njihove analize, pristupilo se izradi pisanog protokola (a posteriori) koji je činio temelj sadržajne analize. Rezultati istraživanja pokazuju da studentice tijekom svoga inicijalnog obrazovanja, provedbom vježbi u dječjem vrtiću kao refleksivnih praktikuma, razvijaju sposobnost refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća

Forms of Parental Musical Cultural Capital and Musical Socialisation of Early and Preschool Age Children

Od devedesetih godina 20. stoljeća učestala su sociološka istraživanja međugeneracijske transmisije kulturnog kapitala potaknuta Bourdieuovom teorijom kulturne reprodukcije. U njihovu je fokusu uglavnom bila analiza utjecaja roditeljskoga kulturnog kapitala na djecu školske dobi. Ovaj je rad problematizirao vezu roditeljskoga glazbenog kulturnog kapitala i glazbene socijalizacije dobne skupine koja je u dosadašnjim istraživanjima bila zanemarena – djece rane i predškolske dobi. Bourdieuova teza o trima oblicima kulturnog kapitala operacionalizirana je u području glazbe. Kao indikatori institucionaliziranoga glazbenog kulturnog kapitala roditelja korišteni su opće i glazbeno obrazovanje, utjelovljenoga glazbeni angažman roditelja i djece i roditeljske glazbene odgojne prakse, a objektiviranoga materijalni glazbeni resursi koje obitelj posjeduje i kojim se koriste u procesu glazbene socijalizacije. Istraživanje je provedeno 2013. godine metodom ankete na uzorku roditelja čija djeca pohađaju vrtić na području grada Rijeke (N = 342). Kod većine obitelji učestalo je prakticiranje glazbenih aktivnosti s djecom, posjedovanje glazbenih resursa koji te aktivnosti omogućuju, ali i vrlo ograničeno uključivanje djece u izvanvrtićke glazbene aktivnosti. Pronađene su razmjerno slabe veze roditeljskoga općeg i glazbenog obrazovanja s oblicima glazbenih odgojnih praksi i posjedovanja glazbenih materijalnih resursa. Na transmisiju glazbenog kapitala snažnije, ali još uvijek relativno slabo, utječu glazbeno obrazovanje roditelja i prošli ili sadašnji roditeljski glazbeni angažman od njihova općeg obrazovanja. Zaključno, glazbena socijalizacija djece te dobi nema, u burdijeovskom smislu, distinktivnu funkciju transmisije kulturnog kapitala, nego se zbiva u sklopu rodnog obrasca roditeljske brige za dijete rane i predškolske dobi, prema kojem je majka u svim dimenzijama (glazbene) socijalizacije angažiranija od oca.Sociological research of the intergenerational transmission of cultural capital, inspired by Bourdieuʼs theory of cultural reproduction, has been frequent since the 1990s. The focus was typically put on the analyses of the influence of parental cultural capital on school-age children. This article examined the relationship between parental musical cultural capital and musical socialisation of the age group which has been overlooked in the previous research – children of early and preschool age. Bourdieuʼs thesis of three forms of cultural capital is operationalised in the field of music. While parents’ general and musical education were used as indicators of parents’ institutionalised musical cultural capital, parents’ and children’s musical engagement and parental musical education practice served as indicators of the embodied musical cultural capital. Family material musical resources used in the process of musical socialisation were utilised as indicators of the objectified musical cultural capital. The survey was conducted in 2013 on a sample of parents whose children attended kindergartens in the Croatian city of Rijeka (N = 342). In most families, the practice of performing musical activities with children and the possession of musical resources that enable these activities were frequent, but the children’s involvement in extracurricular music activities outside the kindergarten was very limited. Weak associations were found between parental education (general and musical), forms of parental musical educational practices and the possession of material musical resources. The transmission of the musical cultural capital was somewhat more strongly associated with the musical education of parents and the past or current parental musical engagement than with parental general education. In conclusion, musical socialisation of the children of that age does not have, in Bourdieuʼs sense, a distinctive function in the transmission of cultural capital. Instead, it takes place within the gendered pattern of care for the children of early and preschool age, where the mother is more engaged in all dimensions of (musical) socialisation than the father

PROMEHS Kurikul za promicanje mentalnoga zdravlja u vrtićima i školama: Priručnik za odgajatelje i učitelje u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja djece u dobi od 3. do 10. godine

Svrha ovog priručnika je primjena PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje djece u vrtićima i školama, konkretno za rad odgajatelja I učitelja s djecom i učenicima u dobi od 3. do 10. godine. Sadržajno obuhvaća metodičko- didaktički prikaz aktivnosti koje odgajatelji i učitelji razredne nastave mogu provoditi s ciljem osnaživanja mentalnoga zdravlja, otpornosti i socijalno-emocionalnih kompetencija djece i učenika. Aktivnosti prikazane u priručniku provode se u sklopu postojećih kurikula dječjih vrtića i osnovnih škola kao suvremeni program za promociju i prevenciju teškoća iz područja mentalno zdravlja djece I učenika, a sadržajno i metodički su povezani s priručnikom za djecu I učenike

PROMEHS Kurikul za promicanje mentalnoga zdravlja u vrtićima i školama: Priručnik za nastavnike u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole i srednjoškolskih učenika

Svrha ovog priručnika je primjena PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje djece u osnovnim I srednjim školama, konkretno za rad nastavnika s učenicima u dobi od 11. do 18. godine. Sadržajno obuhvaća metodičko-didaktički prikaz aktivnosti koje nastavnici od 5. do 8. razreda osnovne škole i srednjoškolski nastavnici mogu provoditi s ciljem osnaživanja mentalnoga zdravlja, otpornosti i socijalno-emocionalnih kompetencija učenika. Aktivnosti prikazane u priručniku provode se u sklopu postojećih kurikula dječjih osnovnih i srednjih škola kao suvremeni program za promociju i prevenciju teškoća iz područja mentalno zdravlja učenika, a sadržajno i metodički su povezani s priručnikom za učenike

PROMEHS kurikul za promicanje mentalnoga zdravlja u vrtićima i školama: Rječnik osnovnih pojmova iz Priručnika za odgajatelje i učitelje u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja djece u dobi od 3. do 10. godine

Osnovna svrha ovog rječnika jest kvalitetnije i jasnije razumijevanje ključnih pojmova koji su vezani uz primjenu Priručnika za odgajatelje i učitelje u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja djece u dobi od 3. do 10. godine. Rječnik na suvremeni način pruža temeljne definicije pojmova iz tri područja koja su obuhvaćena spomenuim priručnikom: socijalno-emocionanog učenja, otpornosti i prevencije poteškoća u ponašanju kod djece i učenika od 3. do 10. godine. Kao i Priručnik, i ovaj rječnik se primijenjuje u okviru provedbe PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje djece u vrtićima i osnovnim školama, a nastao je u okviru Erasmus+ KA3 projekta PROMEHS (Promocija mentalnog zdravlja u školama) koji se provodio od 2019. do 2022. godine u Primorsko-goranskoj županiji

PROMEHS Kurikul za promicanje mentalnoga zdravlja u vrtićima i školama: Rječnik osnovnih pojmova iz Priručnika za nastavnike u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole i srednjoškolskih učenika

Osnovna svrha ovog rječnika jest kvalitetnije i jasnije razumijevanje ključnih pojmova koji su vezani uz primjenu Priručnika za nastavnike u svrhu promicanja mentalnoga zdravlja učenika od 5. do 8. razreda osnovne škola isrednjoškolskih učenika. Rječnik na suvremeni način pruža temeljne definicije pojmova iz tri područja koja su obuhvaćena spomenuim priručnikom: socijalno-emocionanog učenja, otpornosti i prevencije poteškoća u ponašanju kod učenika od 5. do 8. razreda i srednjoškolskih učenika. Kao i Priručnik, i ovaj rječnik se primijenjuje u okviru provedbe PROMEHS kurikula za mentalno zdravlje djece u osnovnim I srednjim školama, a nastao je u okviru Erasmus+ KA3 projekta PROMEHS (Promocija mentalnog zdravlja u školama) koji se provodio od 2019. do 2022. godine u Primorsko-goranskoj županiji