Uloga testova otpuštanja interferona gama u nadzoru nad tuberkulozom

Tuberculosis is still one of the major global public health threats. Countries with low incidence must focus on exhausting the reservoir of future cases by preventing reactivation. Therefore, it is important to identify and effectively treat those individuals who have latent tuberculosis infection and who may develop active disease. The tuberculin skin test has been the standard for detection of immune response against M. tuberculosis since the beginning of the 20th century. The new millennium has brought advancement in the diagnosis of latent tuberculosis infection. The name of the new blood test is interferon-gamma release assay (IGRA). Croatia is a middle-incidence country with a long decreasing trend and developed tuberculosis control. To reach low incidence and finally eliminate tuberculosis, its tuberculosis programme needs a more aggressive approach that would include intensive contact investigation and treatment of persons with latent tuberculosis infection. This article discusses the current uses of IGRA and its role in tuberculosis control.Tuberkuloza je i danas jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Zemlje s niskom incidencijom fokusiraju se na iscrpljivanje rezervoara budućih slučajeva sprječavanjem reaktivacije bolesti. To se odnosi na traženje i učinkovito liječenje infi ciranih osoba, primarno onih koje su u riziku od obolijevanja nakon infekcije. Tuberkulinski test je od početka 20. stoljeća bio standard u otkrivanju imunosnog odgovora na kontakt s Mycobacterium tuberculosis. Novo tisućljeće donijelo je određeni napredak u obliku novih testova za dijagnozu latentne tuberkulozne infekcije, krvne testove otpuštanja interferona gama. Hrvatska je zemlja srednje incidencije tuberkuloze s dugogodišnjim silaznim trendom i razvijenim protutuberkuloznim aktivnostima. U težnji prema niskoj incidenciji i u konačnici eliminaciji tuberkuloze potrebne su opsežnije aktivnosti unutar državnog programa nadzora nad tuberkulozom, uključujući intenzivnu obradu kontakata i probir na postojanje latentne tuberkulozne infekcije. Ovaj rad razmatra trenutačnu uporabu IGRE (engl. interferon - gamma release assay) i njezinu ulogu u nadzoru nad tuberkulozom

Nedijagnosticirani AIDS u bolesnika s progresivnom dispnejom: profesionalni rizik za zdravstvene djelatnike u Hrvatskoj

Pulmonary diseases are well documented and diverse in many patients with HIV in clinical stages 3 and 4. It is not unusual that these patients, most of whom do not know that they are already HIV-infected, are fi rst examined and hospitalised by respiratory medicine specialists. While HIV-infection is relatively simple to diagnose if accompanied by advanced clinical manifestations and is regularly checked in patients with increased risk, this is not the case in low-risk patients, particularly in countries with low-level HIV epidemic and therefore low index of suspicion. Regular examination involves a series of tests, often including bronchoscopy with transbronchal lung biopsy in order to identify an interstitial lung disease and/or progressive dyspnoea. It is not uncommon that patients provide false or incomplete information about their lifestyle, which can mislead the clinician. At this point, HIV-infection is usually not suspected and healthcare workers may not strictly be following the safety principles which are otherwise applied when HIV-infection is known or suspect, although universal precautions are routine practice. At this point, the risk of exposure is the highest and HIV-transmission to healthcare workers is the most likely to occur. The cases presented here indicate that patients with progressive dyspnoea, which is typical of interstitial lung diseases, should undergo HIV-testing as a part of good clinical practice, even in a country with low-level HIV epidemic.Različiti oblici plućnih bolesti detaljno su opisani u mnogih pacijenata infi ciranih HIV-om te značajno pridonose kliničkoj slici AIDS-a. Stoga takve pacijente, koji obično i ne znaju da su HIV-pozitivni, najčešće obrađuju i hospitaliziraju specijalisti za plućne bolesti. Posumnjati na AIDS i tu pretpostavku potvrditi nije problem kod pacijenata s razvijenim kliničkim manifestacijama AIDS-a, a ni u pacijenata s poznatim rizičnim čimbenicima. Teškoće u postavljanju prave dijagnoze nastaju obično u pacijenata u kojih rizični čimbenici nisu poznati ili ih pacijenti namjerno skrivaju, posebno u zemlji niske incidencije HIV-infekcije u kojoj se na AIDS ne pomišlja dovoljno u diferencijalnoj dijagnozi. Tijekom dijagnostičkog procesa pacijent prolazi niz testova i pretraga, koji često uključuje bronhoskopiju i transbronhalnu biopsiju pluća s ciljem identifi ciranja patologije plućnog intersticija i/ili progresivne dispneje. S obzirom na to da pacijenti često taje podatke o svojim navikama i životnom stilu, kliničar može biti zavaran glede pravog smjera u postavljanju dijagnoze. Upravo u tom razdoblju, dok se ne pomišlja na mogući AIDS, mjere opreza zbog prijenosa infekcije, kojih se liječnik inače pridržava kad je takva dijagnoza poznata, nisu uvijek strogo poštivane, premda to mora biti dijelom uobičajene prakse. Stoga je u takvim okolnostima rizik od izloženosti i moguće HIV-transmisije na zdravstvene djelatnike velik. Ovdje prikazani slučajevi upućuju na potrebu da se pacijenti s progresivnom dispnejom, tipičnom za bolesti plućnog intersticija, testiraju na prisutnost HIV-a kao dio dobre kliničke prakse, čak i u zemlji niske razine HIV-infekcije