CROATIAN PERINATOLOGY Past, today and future

SAŽETAK. Prikazana je prošlost, sadašnje stanje i gledanje na budućnost hrvatske perinatologije. Pod prošlošću su spomenuti zabilježeni podatci o primaljstvu, zatim od početka 20. stoljeća specijalizacija iz ginekologije i opstetricije. Suvremena perinatologija, kao zbir znanstvene i stručne djelatnosti materno-fetalne medicine i neonatologije, potpomognutih drugim strukama medicine, započinje šezdesetih godina 20. stoljeća, formalno 1968. prvim Njemačkim kongresom, te 1969. godine u Berlinu prvim Europskim kongresom perinatalne medicine, od kada su začetci Europske udruge perinatalne medicine. U Hrvatskoj je Sekcija za perinatalnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora utemeljena 1972. godine (od 1992. godine Društvo). Znanstvena i stručna djelatnost započeta je i poticana u Centru (kasnije Zavodu) za perinatalnu medicinu Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a u Zagrebu, što je ubrzo prošireno na ostale klinike u zemlji te veća rodilišta. Perinatološka djelatnost se očitovala u brojnim domaćim (Perinatalni dani, Savjetovanja o perinatalnom mortalitetu) i međunarodnim u nas organiziranim skupovima (Alpe-Adria meetings, Organization Gestosis meetings, Ian Donald Inter-University School of Medical Ultrasound, Erich Saling School of Perinatal Medicine, European School of Perinatal Medicine & Recent Advances in Perinatal Medicine). Spomenuti su postdiplomski studiji: Perinatologija i neonatologija, Ultrazvuk u kliničkoj medicini, Zaštita majke i djeteta; tečajevi usavršavanja: iz ginekologije i perinatologije, iz neonatologije, iz ultrazvučne dijagnostike. Prikazan je osnutak i razvojni put časopisa »Gynaecologia et Perinatologia«. Glede budućnosti date su neposredno potrebne mjere te sugerirane mogućnosti razvojne biologije u dijagnostici i liječenju patoloških stanja trudnoće, koje bi mogle biti prevencija kasnijih bolesti u čovjeka

First Midwives in the Town of Bjelovar, Croatia 1756-1856

Prve izučene (aprobirane) primalje dolaze u novoosnovani Bjelovar, jako vojno središte Vojne krajine početkom druge polovice XVIII. stoljeća zajedno s vojnim liječnicima, kirurzima i ljekarnicima, a većina njih je germanskoga podrijetla. U do sada neistraženom arhivskom materijalu za razdoblje 1756.-1856. pronađeni su podaci o 23 izučene primalje, od kojih je 14 bilo pukovnijskih i 9 gradskih primalja. Visok perinatalni pomor djece i majki i kriminalni pobačaji karakteristike su toga razdoblja. Uz model domicilnoga primaljstva: skrb za trudnice, rodilje, babinjače, novorođenčad i dojenčad, primalje u teškim porodima obavljaju krštenje iz nužde ugroženoj novorođenčadi ili su pak krsne kume zdravoj dojenčadi. Premda je u samom gradu Bjelovaru ustrojeno stručno primaljstvo, u okolici grada i dalje se porodi obavljaju bez stručne pomoći. Za razliku od većine tadašnjih gradova kontinentalne Hrvatske, pa i Dalmacije, u Bjelovaru postoji kontinuirano izučeno primaljstvo i zaštita materinstva od polovice XVIII. stoljeća.The first trained (certified) midwives came to the newly founded town of Bjelovar, a strong military centre of Vojna Krajina (Croatian province bordering Ottoman Empire), at the beginning of the 1750s, along with army physicians, surgeons, and pharmacists. Most were of German origin. The archival material investigated for the period 1756-1856 speaks of 23 certified midwives, of whom 14 were regimental and nine municipal. This period was characterised by high neonatal and maternal mortality rates and criminal abortions. Within the scope of the domiciliary midwifery model that included care for pregnant women, parturient women, neonates, and infants, midwives used to act as godmothers to newborns at risk, in periculo, or to healthy newborns. Although Bjelovar had professional midwifery service, the practice of unassisted childbirths continued in the town surroundings. Unlike other inland and coastal (Dalmatian) towns of the time, Bjelovar has had a continuous tradition of training midwives and maternal health care since the 1750s