Morfometrijske osobitosti spermija jarčeva francuske alpine

Cilj ovog istraživanja bio je odrediti morfometrijske osobitosti glave i repa spermija jarčeva francuske alpine i dobivene vrijednosti usporediti s onima u dostupnoj literaturi. Uzorci ejakulata uzimani su pomoću umjetne vagine jednom tjedno u jarčeva (n = 12) starosti 1 – 4 godine tijekom 3 mjeseca. Na obojenim razmazima sjemena Bloomovom metodom (n = 144) provedena je morfometrijska analiza na 7289 spermija. Morfometrija spermija određena je pomoću kompjutorski potpomognutog programa za analizu slika, SFORM (VAMSTEC, Zagreb, Croatia). Vrijednosti morfometrijskih pokazatelja glave i repa spermija jarčeva francuska alpina uglavnom se nisu razlikovale od vrijednosti istih pokazatelja drugih pasmina jarčeva dostupnih u literaturi, osim kod Barbari pasmine jarčeva. Morfometrijska analiza ejakulata jarčeva mogla bi postati pouzdana standardna metoda procjene kakvoće ejakulata, no potrebno je standardizirati morfometrijske vrijednosti pokazatelja glave i repa spermija i povezati ih s kvalitetom ejakulata i plodnošću jarčeva

Koncentracija bjelančevina i bjelančevinskih frakcija u krvnoj plazmi pilića izleženih iz jaja ozračenih malom dozom gamazračenja.

This study was performed to investigate the effect of egg irradiation by low dose gamma rays on the concentration of total proteins and protein fractions in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs. The eggs of heavy breed chickens were irradiated with a dose of 0.15 Gy gamma-rays (60Co) before incubation. Blood samples were taken from the right jugular vein on the 1st and 3rd days, or from the wing vein on day 7 after hatching. The total protein concentrations in the blood plasma was determined by the biuret method using Boehringer Mannheim GmbH optimized kits. The protein fractions (albumin, α1-globulin, α2- globulin, β- and γ- globulins) were estimated electrophoretically on cellulose acetate strips. The total protein concentration was significantly decreased in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs on days 3 (P<0.05) and 7 (P<0.001). The albumin concentration in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs was significantly decreased on the 7th day (P<0.001), and the concentration of α2-globulin was decreased on days 1 (P<0.05) and 7 (P<0.001). β- and γ-globulins concentration was significantly decreased on the 7th day of life (P<0.05). The obtained results indicate that a low dose of gamma radiation has an inhibitory effect upon the concentration of total proteins and protein fractions in the blood plasma of chickens hatched from irradiated eggs before incubation, during the first week of their life.U našem prethodnome radu pokazano je da se u krvnoj plazmi pilića, izleženih iz jaja ozračenih dozom od 0,15 Gy gama-zračenja prije inkubacije, povećava aktivnost aspartat-aminotransferaze i alanin-aminotransferaze tj. dvaju enzima koji imaju važnu ulogu u metabolizmu bjelančevina. Stoga je u ovom radu istražen učinak ozračivanja jaja dozom od 0,15 Gy gama-zračenja prije inkubacije na koncentraciju ukupnih bjelančevina i bjelančevinskih frakcija u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja. Jaja teške pasmine pilića ozračena su dozom od 0,15 Gy gama-zračenja iz radioaktivnog izvora kobalt-60 (60Co) prije inkubacije. Krv za analizu vađena je iz desne jugularne vene u dobi od prvog i trećeg dana, te iz krilne vene 7. dana. Koncentracija ukupnih bjelančevina određivana je u skupnom uzorku krvne plazme od 10 pilića uzetim slučajnim odabirom, biuretmetodom na spektrofotometru rabeći gotove komplete reagencija proizvođača Boehringer Mannheim GmbH. Bjelančevinske frakcije (albumini, α1-globulini, α2-globulini te β- i γ-globulini) određivane su elektroforezom na trakicama geliranog celuloznog acetata. Koncentracija ukupnih bjelančevina u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja bila je statistički značajno smanjena trećeg (P<0,05) i 7. dana života (P<0,001). Koncentracija albumina u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja bila je značajno smanjena 7. dana (P<0,001), a koncentracija α2-globulina bila je smanjena prvog (P<0,05) i 7. dana starosti (P<0,001). Koncentracija β- i γ-globulina u krvnoj plazmi pilića izleženih iz ozračenih jaja bila je značajno smanjena 7. dana života (P<0,05). Dobiveni rezultati pokazuju da male doze gama-zračenja imaju inhibicijski učinak na koncentraciju ukupnih bjelančevina i bjelančevinskih frakcija u krvnoj plazmi pilića, izleženih iz ozračenih jaja prije inkubacije, tijekom prvih sedam dana života

Indukcija ovipozicije u bradate agame (Pogona vitticeps) s postoovulacijskom retencijom jaja (distocija) - prikaz slučaja

A 2-year-old bearded dragon (Pogona vitticeps), was admitted to the Clinic due to interrupted oviposition. The lizard had laid 1 egg with an insufficiently calcified eggshell 4 days before admission. The lizard was lethargic, without appetite and had been digging the substrate inside the terrarium. During the clinical examination, hard consistency formations were palpable in the coelom. Ultrasound and X-ray findings confirmed the presence of 14 calcified eggs in the coelom cavity. The diagnosis suggested postovulatory dystocia. Therapy included rehydration of the patient and induction of oviposition. Two doses of calcium borogluconate were administrated i/m (35 mg/kg and 50 mg/kg after 30 minutes) and oxytocin (5 IU) was also given intramuscularly. Within the next 20 hours the patient laid 14 calcified eggs. On X-ray follow up 24 hours after therapy, no retained eggs were observed so the animal was released from the Clinic. The owners were advised that the current diet should be supplemented with calcium and phosphorus in the prescribed daily dose, to prevent future dystocia. On the next oviposition the animal successfully laid 38 calcified eggs. This case report describes the clinical presentation and diagnosis of dystocia and a therapeutic protocol for induction of oviposition in a bearded dragon. The described hormonal protocol is important due to the fact that the oxytocin causes induction of the oviposition more than 72 hours from commencing the oviposition which is different from the findings of other authors who reported that its effect only lasts up to 72 hours.Bradata agama (Pogona vitticeps) u dobi od dvije godine zaprimljena je na kliniku zbog prekida ovipozicije. Gušterica je četiri dana prije dolaska na kliniku izbacila jedno djelomično kalcificirano jaje. Otada je apatična, nema apetita te učestalo kopa supstrat u terariju. Tijekom kliničkog pregleda palpacijom celoma pronađene su tvorbe tvrde konzistencije. Ultrazvučni i rendgenski nalaz potvrdio je prisutnost 14 kalcificiranih jaja u celomnoj šupljini što upućuje na postovulacijsku distociju. Terapija je uključivala rehidraciju pacijenta i indukciju ovipozicije, stoga su aplicirane dvije doze kalcijeva boroglukonata (35 mg/kg te nakon 30 minuta 50 mg/kg im.) i oksitocin (5 i. j. im.). U sljedećih 20 sati gušterica je izbacila 14 kalcificiranih jaja. Na kontrolnom rendgenogramu 24 sata nakon terapije nije bilo vidljivih zaostalih jaja. Vlasnicima je savjetovano da trenutačnoj prehrani nadodaju kalcij i fosfor u propisanoj dnevnoj dozi kako bi se spriječila opetovana distocija. Prilikom sljedeće ovipozicije životinja je uspješno izbacila 38 kalcificiranih jaja. Ovaj prikaz slučaja opisuje klinički tijek i dijagnostiku distocije te terapijski protokol za indukciju ovipozicije u bradate agame. Opisan hormonski protokol važan je jer dokazuje da je učinak oksitocina na indukciju ovipozicije dulji od 72 sata što se razlikuje od navoda drugih autora koji tvrde da učinak traje do 72 sata od početka ovipozicije

Cría de ovejas y de cabras en la producción ecológica

Ovčarska i kozarska proizvodnja u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, a zahvaljujući svojim biološkim značajkama, ovce i koze spadaju među idealne životinje i za ekološki uzgoj. To potvrđuje i činjenica da se sve više ovaca i koza u našoj zemlji, ali i u drugim dijelovima Europe, uzgaja na ekološki prihvatljiv način, koji se uz proizvodnju visoko vrijednih proizvoda, očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, temelji i na primjeni visokih standarda za dobrobit životinja. Ovce i koze su preživači i svoje hranidbene potrebe uglavnom zadovoljavaju napasivanjem na pašnjacima. Skromne i lako prilagodljive, to su vrste koje su se dobro prilagodile nepristupačnim, krškim područjima naše zemlje, pri čemu su za ekološko stočarstvo najpogodnije upravo izvorne pasmine. Pravila u ekološkom stočarstvu, pa tako i u ekološkom ovčarstvu i kozarstvu, definirana su zakonskom regulativom, uključujući uvjete smještaja i gustoću naseljenosti životinja.Sheep and goat production have a long tradition in Croatia, and due to their biological characteristics, sheep and goats are also ideal animals for organic farming. This is confirmed by the fact that number of sheep and goats in organic farming in our country, but also in other parts of Europe, is increasing, whereas this type of livestock production is based on the application of high animal welfare standards, with production of highly valuable products, environmental protection and biodiversity preservation. Sheep and goats are ruminants and fulfil their nutrient needs mostly by grazing on pastures. Modest and easily adaptable, these are the species that have adapted well to the inaccessible, karst areas of our country, whereby for the organic livestock farming the most appropriate are just indigenous breeds. The rules in organic livestock farming, as well as in organic sheep and goat farming are prescribed by legislation, including animal accommodation conditions and stocking density.Produktion von Schaf- und Ziegenfleisch in Kroatien weist eine lange Tradition auf und, dank ihrer biologischen Merkmale, zählen Schafe und Ziegen zu den idealen Tieren auch für die ökologische Zucht. Dies wird auch durch die Tatsache bestätigt, dass immer mehr Schafe und Ziegen in unserem Lande aber auch in anderen Teilen Europas auf eine ökologisch annehmbare Art und Weise gezüchtet werden, die zusammen mit der Produktion von qualitativ hochwertigen Produkten, mit der Erhaltung der Umwelt und biologischen Vielfältigkeit auch auf der Verwendung von hohen Standards für Wohlergehen der Tiere beruht. Schafe und Ziegen sind Wiederkäuer und befriedigen ihre Nahrungsbedürfnisse meistens durch Futtersuche auf Weiden. Sie sind bescheidene und sehr anpassungsfähige Tiere. Es handelt sich um jene Tierarten, die sich an unzugängliche Karstgebiete unseres Landes sehr gut angepasst haben, wobei für die ökologische Viehzucht geradezu die autochthonen Rassen am meisten geeignet sind. Die Regeln in der ökologischen Viehzucht und somit auch in der ökologischen Schaf- und Ziegenzucht sind in den gesetzlichen Regelwerken festgehalten, einschließlich der Bedingungen für deren Unterbringung wie auch deren Siedlungsdichte.L’allevamento ovino e caprino in Croazia ha una lunga tradizione. Per le loro caratteristiche biologiche, le pecore e le capre appartengono al novero degli animali ideali per l’allevamento biologico. Ne è conferma, tra l’altro, il fatto che un numero sempre maggiore di pecore e capre, sia nel nostro paese, sia in ogni altra parte d’Europa, viene allevato secondo modalità ecosostenibili le quali, oltre a basarsi su una produzione di altissima qualità e sulla tutela dell’ambiente e della biodiversità, si basano anche su tecniche d’allevamento ispirate ai rigidissimi standard di tutela del benessere animale. Sia le pecore sia le capre, in quando ruminanti, soddisfano le loro necessità alimentari pascolando per i pascoli. Umili e poco esigenti, queste specie si sono adattate alla perfezione alle condizioni delle aree più inaccessibili e brulle del nostro Paese, fermo restando che le razze autoctone sono senz’altro quelle più adatte a un allevamento biologico. Le regole della zootecnia biologica in generale, e dell’allevamento ovino e caprino in particolare, sono definite dalla normativa vigente e riguardano anche le condizioni di sistemazione e la densità di popolazione degli animali.La producción de ovejas y de cabras es una tradición larga en Croacia, y gracias a sus características biológicas, las ovejas y las cabras son animales ideales para la cría ecológica. Lo confirma el hecho de que, tanto en nuestro país, como también en otros partes de Europa, cada vez más ovejas y cabras se crían de manera ecológicamente aceptable, que consiste en la producción de los productos de alta calidad, en la preservación del medio ambiente y de la biodiversidad, y en la aplicación de los altos estándares para el bienestar de los animales. Las ovejas y las cabras son rumiantes que satisfacen sus necesidades alimentarias pastando en los pastos. Esto son dos especies de animales que son sencillos, se acostumbran fácilmente a los terrenos kársticos inaccesibles de nuestro país, donde las razas nativas son las mejores para la ganadería ecológica. Las reglas para la ganadería ecológica y para la cría ecológica de las ovejas y cabras están definidas por la legislación, lo que incluye las condiciones del alojamiento de animales y la densidad de la población de los animales

Changes and variations of body condition scoring values in dairy cows during production cycle

Procjenu metaboličkog i energetskog statusa mliječnih krava u bilo kojem stadiju proizvodnog ciklusa možemo izvršiti na osnovu analize krvi i usporedbom brojnih biokemijskih pokazatelja. Osim toga za procjenu nam može poslužiti jednostavna, jeftina i praktična metoda tzv. procjena tjelesne kondicije (body condition scoring (BCS)), a predstavlja određivanje količine tjelesnih rezervi (masnog i mišićnog tkiva) koje plotkinja posjeduje u određenom stadiju proizvodnje. Na brojčanoj ljestvici, ocjenama od 1 do 5 s preciznošću ocjene od 0,25 boda ocjenjuje se tjelesna kondicija plotkinje. Izrazito mršave plotkinje ocjenjuju se ocjenom 1, a pretile ocjenom 5. BCS manji od 2,75, ali i viši od 3,75 (po skali od 1 do 5) prilikom teljenja povezani su sa zdravstvenim problemima poput zamašćene jetre, ketoze i smanjene proizvodnje mlijeka. Prijelazno ili tranzicijsko razdoblje tj.razdoblje od 2 do 4 tjedna prije i 2-4 tjedna nakon teljenja okarakterizirano je dubokim endokrinim i metaboličkim promjenama kako bi se zadovoljila proizvodnja mlijeka tijekom rane laktacije. Unos suhe tvari i energije niži je od zahtjeva krava što rezultira negativnom energetskom ravnotežom (engl. negative energy balance (NEB)). Energetski zahtjevi povećavaju se tijekom prijelaznog razdoblja što rezultira hipoglikemičkim statusom. Takva situacija zahtijeva kompenzatorni odgovor organizma koji se sastoji od pojačane lipolize masnog tkiva, glukoneogeneze i glikogenolize u jetri, mobilizacije zaliha bjelančevina u mišićnom tkivu te mobilizacije minerala u kostima. Genetskom selekcijom, u cilju povećanja proizvodnje mlijeka tijekom rane laktacije, dobivene su krave koje uspješno mobilizraju više tjelesnih rezervi na štetu vlastitog zdravlja i plodnosti.We can evaluate the metabolic and energy status of dairy cows at any stage of the production cycle on the basis of blood analysis, and by comparing numerous biochemical indicators. In addition, we can use the simple, inexpensive and practical method of body condition scoring (BCS), which is a determination of the amount of body reserves (fat and muscle tissue) that the cow possesses at a certain stage of production. On the numerical scale, scores from 1 to 5, with score precision to 0.25 points, evaluate the physical fitness of breeder cows. Extremely skinny cows are rated 1, and obese ones with a grade of 5. A BCS less than 2.75, but also higher than 3.75 (on a scale of 1 to 5) around calving are associated with health problems such as fatty liver, ketosis and reduced milk production. The transition or transitional period is the period 2 to 4 weeks before and 2-4 weeks after calving, which is characterized by deep endocrine and metabolic changes that follow increased milk production during early lactation. The dry matter intake and energy status is lower and this results in negative energy balance (NEB). Energy requirements increase during the transition period, resulting in hypoglycaemic status. This situation requires a compensatory response by the organism, consisting of increased adipose tissue lipolysis, gluconeogenesis and glycogenolysis in the liver, mobilization of protein stocks in muscle tissue and mobilization of minerals in the bones. Genetic selection, with the aim of increasing milk production during early lactation, has resulted in cows successfully mobilizing more body reserves at the expense of their own health and fertilit

Učinak aplikacije buserelin acetata i gonadorelina na reprodukcijske pokazatelje u hrvatskog bijelog bijeloopaljenog kunića nakon prirodnog parenja

The goal of this study was to determine the effects of GnRH analogue treatments on reproductive performance of naturally mated Croatian Big Silver Marten (CBSM), an indigenous rabbit breed. A total of six fertile bucks and 36 sexually mature CBSM rabbit does (8-10 months of age) were divided into three groups for this study. Two groups were treated after natural mating: the first group (n=12) received 0.25 mL Receptal® (RPL) intramuscularly, containing 0.84 μg buserelin acetate, while the second group (n=12) received 0.25 mL Fertagyl® (FGL) containing 20 μg gonadorelin. The third group (n=12) was comprised of untreated does as the control (CON) group. Each group of does mated with a male from another group after the next lactation. After 35 days of lactation, kits were weaned. All females (n=36) had three litters with an average litter size of 8.01 newborns (dead or alive), or 865 in total following 108 successful matings. Total neonatal losses until weaning at 35 days of age were 30.52% (n=263): stillbirth 9.71% (n=84), 8.79% died within first 7 days of life (n=76), 6.24% died from 8 to 21 days (n=54), and 5.78% died from 22 days until weaning at 35 days (n=50). Nulliparous does had a lower litter size than primiparous and secundiparous does (7.78 vs. 8.06 and 8.19, respectively). Reproductive performance, including kindling rate and litter size at birth and weaning (at 35 days of age), was significantly better in the RPL and FGL groups than in the CON group.Cilj ovog istraživanja bio je ustvrditi učinke davanja GnRH analoga na reprodukcijske pokazatelje u prirodno parenog hrvatskog velikog bijelopaljenog (HVBO) kunića, izvorne pasmine. Za ovo istraživanje ukupno je šest plodnih mužjaka i 36 spolno zrelih HVBO ženki kunića (u dobi od 8-10 mjeseci) bilo podijeljeno u tri skupine. Dvije su skupine bile tretirane nakon prirodnog parenja pa je prva skupina (n=12) primila intramuskularno 0,25 mL Receptala® (RPL) koji je sadržavao 0,84 μg buserelin acetata, dok je druga skupina (n=12) primila 0,25 mL Fertagyla® (FGL) koji je sadržavao 20 μg gonadorelina. Treća se skupina (n=12) sastojala od netretiranih ženki, i poslužila je kao kontrolna (KON) skupina. Svaka je skupina ženki kunića bila parena s mužjakom iz različite skupine nakon slijedeće laktacije. Nakon 35 dana laktacije, kunići su bili odbijeni. Sve su ženke (n=36) imale po tri legla, s prosječnom veličinom legla od 8,01 novorođenčadi (mrtvo ili živo rođenih), ili ukupno 865 nakon 108 uspješnih parenja. Ukupni gubitci novoređenčadi do odbića u dobi od 35 dana bili su 30,52 % (n=263), a sastojali su se od: mrtvorođenih 9,71% (n=84), 8,79 % je uginulo u prvih 7 dana života (n=76), 6,24 % je uginulo od 8. do 21. dana (n=54), a 5,78 % od 22. dana do odbića 35. dana (n=50). Nuliparne ženke imale su manja legla od primiparnih i sekundiparnih ženki kunića, odnosno 7,78 prema 8,06 i 8,19 mladunčadi. Reprodukcijski pokazatelji, uključujući stopu porođaja i veličinu legla po rođenju i odbiću (u dobi od 35 dana), bili su značajno bolji u RPL i FGL skupinama u odnosu na KON skupinu

Management of the sexual cycle and treatment of sexual cycle disorders in female ferrets (Mustela putorius furo)

Ženke tvora su sezonski poliestrične. Hormon melatonin regulira početak rasplodne sezone u ožujku i završetak u kolovozu kada se dnevna svjetlost počinje skraćivati. Prvi znak estrusa u ženke je otečena stidnica ružičaste boje iz koje se cijedi viskozan iscjedak. Budući da najveći broj folikula na jajnicima dozrije 10- 14 dana od početka estrusa tada je indicirano parenje. Ovulacija je inducirana kopulacijom i nastupa nakon 30-40 sati. Osim kopulacije u indukciji ovulacije se mogu primijenjivati hormonske injekcije hCG ili GnRH 10 ili više dana od početka estrusa. Za primjenu hormonskih injekcija estrogen ne smije biti povišen dulje od 4 tjedna. Estrus se može prekinuti i ovarijohisterektomijom u početku estrusa dok visoke razine estrogena ne počnu toksično djelovati na stanice koštane srži. Ukoliko se estrus ne prekine ni jednom od spomenutih metoda, folikuli i jajne stanice će atrezirati, a koncentracija estrogena će ostati visoka (hiper- estrogenizam). Posljedica toksičnog djelovanja estrogena na stanice koštane srži su aplastična anemija, trombocitopenija i limfopenija. Uko- liko je hematokrit niži od 25% i ako je prisutna izrazita trombocitopenija indicirana je trans- fuzija krvi i primjena antibiotika u cilju stabi- lizacije zdravstvenog stanja životinje. Nakon stabilizacije, estrus se može prekinuti ovario- histerektomijom. Jedna od najučestalijih en- dokrinopatija u tvorova je bolest nadbubrežne žlijezde koja nastaje zbog adenoma, adenokar- cinoma i adenokortikalne hiperplazije. Smatra se da postoji pozitivna korelacija između vre- mena proteklog od kastracije i pojave bolesti nadbubrežne žlijezde. Perzistentno visoka koncentracija gonadotropnih hormona (LH i FSH) u plazmi nakon kastracije tvorova prije puberteta ima ključnu funkciju u aktiviranju LH receptora u kori nadbubrežne žlijezde i umnažanju stanica. Posljedica navedenog je povišena serumska koncentracija androsten- diona, estradiola, 17-hidroksiprogesterona i/ili dihidroepiandrosteron sulfata te se razvijaju simptomi kao u hiperestrogenizma. S ciljem prevencije bolesti nadbubrežne žlijezde primi- jenjuju se sporootpuštajući implantati koji su sintetski GnRH agonisti. Oni se u nekastrira- nih životinja rabe i kao kemijska kontracepcija, a u kastriranih životinja sprječavaju/usporava- ju razvoj postojećeg tumora. Ukoliko se razvije tumor nadbubrežne žlijezde može se učiniti i adrenalektomija.Ferret females are seasonally polyoestrous animals. Melatonin secretion regulates the start of the breeding season in March and its com- pletion in August, when the daylight begins to shorten. The first sign of oestrus in female is the swollen red vulva with thick white vaginal discharge. Since most ovarian follicles begin to mature 10 to 14 days after the beginning of oes- trus, this is the best mating time. Ovulation is copulation-induced and occurs 30 to 40 hours later. In addition to copulation-induced ovula- tion, hormonal injections of hCG and GnRH can be used to induce ovulation. They are ad- ministrated 10 or more days after the onset of oestrus. If the oestrogen concentration remains high for less than 4 weeks, oestrus can be ter- minated with the administration of hormonal injections. In the early stages, oestrus can be stopped by performing an ovariohysterectomy when a high oestrogen concentration has not yet caused a toxic effect on bone marrow cells. If none of the above mentioned methods are applied, ovarian follicle and egg cell atresia will occur, and the oestrogen concentration will remain high (hyperoestrogenism). Oes- trogen has a toxic effect on bone marrow cells, leading to aplastic anaemia, thrombocytopenia and lymphopenia. Blood transfusion and an- tibiotics are indicated to stabilize the animal in cases when haematocrit is less than 25% and thrombocytopenia develops. After initial stabilization, oestrus can be terminated with ovariohysterectomy. Ferrets have a tendency to develop endocrinopathies, most notably adrenal disease which includes adenoma, ad- enocarcinoma and adrenocortical hyperplasia. A positive correlation exists between the time of spaying and the occurrence of adrenal dis- ease. Persistently high concentrations of plas- ma gonadotropins (LH and FSH) after spaying before puberty have the most important role in deactivating LH receptors in the adrenal cortex and in cell multiplication. This causes a spike in androstendione, oestradiol, 17-hy- droxyprogesterone and/or dihydroepiandros- teron sulphate concentrations. The condition manifests similar to hyperoestrogenism. In order to prevent adrenal disease, slow release GnRH-agonists implants are used. With un- spayed animals, they can be used as a medical castration tool, while in spayed animals, they can prevent or slow the growth of an existing tumour. If a tumour occurs, adrenalectomy can be performed

Morfologija epaksijalnog mišićja i osteološki razvoj ranih stadija mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris, Heckel, 1851)

Investigations were carried out on the early developmental stages of softmouth trout (Salmothymus obtusirostris, Heckel, 1851), taken from a hatchery in Proložac near the River Vrljika, Croatia. Samples were collected every two days 10-56 days post-hatching (dph), fixed in 10% buffered formalin, embedded in paraffin, cut into 10 μm thick serial longitudinal sections and stained with Hematoxylin and Eosin, Toluidin Blue, Alcian Blue-specific (pH = 2.5) and Alcian Blue and Alizarin Red. The number of myomeres in the dorsal epaxial musculature of the softmouth trout increased between 10-18 dph and 50-56 dph to either 42 or 59 myomeres, respectively. Total body length increased from a minimal value of 19.57 mm to a maximum value of 25.80 mm between 10-56 dph. The number of vertebrae in all investigated groups was 59. Through this follow-up of the period of development of softmouth trout to the stage of complete yolk sac absorption it was established that it takes about 24 to 26 dph when they start opening their mouth and when all the bones of the head and all fins are visible. In the period of 26-56 dph the number of myomeres was 55-59, and this could be used for taxonomic identification of the early developmental stages of softmouth trout. Throughout whole investigation period no signs of ossification in the vertebral column, fins and head bones were observed or any skeletal malformations.Istraživanja su provedena na ranim razvojnim stadijima mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris, Heckel, 1851). Uzorci su prikupljeni u mrijestilištu u Prološcu u blizini rijeke Vrljike, u Hrvatskoj, i to svaki drugi dan od 10. do 56. dana poslije valenja (dpv). Uzorci su fiksirani u 10 %-tnom formalinu i uklopljeni u parafin te izrezani u serijama na 10 μm tanke rezove koji su potom obojeni hematoksilinom i eozinom, toluidinskim modrilom te alcijan plavo-specifičnom (pH = 2,5), alcijan plavom i alcijan crvenom metodom bojenja. Broj miomera u dorzalnoj epaksijalnoj muskulaturi mekousnih pastrva povećavao se s povećanjem njihove dobi te je između 10. i 18. dpv iznosio 42, a između 50. i 56. dpv 59 miomera. Dužina tijela u razdoblju od 10. do 50. dpv povećavala se od minimalno 19,57 do maksimalno izmjerene vrijednosti od 25,80 mm. Broj kralježaka u svih istraživanih uzoraka bio je 59. Praćenjem razvoja mekousnih pastrva do stadija potpune apsorpcije žumančane vrećice 24. - 26. dpv, kada su počele otvarati usta, utvrđeno je da su vidljive sve kosti glave i sve peraje. U razdoblju od 26. do 56. dpv broj miomera mekousne pastrve iznosio je 55 - 59 i taj bi podatak mogao poslužiti za taksonomsku identifikaciju ranih razvojnih stadija mekousnih pastrva. Tijekom cijelog istraživanja nisu utvrđeni vidljivi znakovi osifikacije na kralješcima, kostima glave ili na perajama niti su utvrđene vidljive malformacije kostura

Vremenska dinamika antioksidansa i lipidne peroksidacije u jetri kokošjeg embrija nakon izlaganja niskoj dozi gama-zračenja

The effects were measured of low-doses of gamma radiation within 24 hours after irradiation on the activity of glutathione peroxidase (GSH-Px), superoxide dismutase (SOD), catalase (CAT) and levels of glutathione (GSH) and lipid peroxide concentrations (malondialdehyde, MDA) in embryonic chick liver. The chick embryos were irradiated with doses of gamma radiation of 0.05, 0.15, 0.3, 0.5 and 0.8 Gy at the dose rate of 0.0117 Gy/s on day 19 of incubation. All parameters were measured 1, 3, 6, 12 and 24 hours after irradiation by spectrophotometry, apart from the level of lipid peroxidation, which was assessed using high performance liquid chromatography (HPLC). A versatile analysis of the data was made and it consisted of: 1) a comparison of the means of antioxidant enzyme activities and GSH and MDA concentrations for each radiation dose and the time after irradiation with the corresponding control samples; 2) research into the temporal dynamics of enzyme activities and concentrations a) for each value of radiation dose and b) when the data for radiation doses were merged, i.e. regardless of the radiation doses. A significant increase in GSH- Px activities in time after irradiation was found in dose intervals from 0.05 to 0.5 Gy, which was well described by linear function. This is a highly reliable result, because it was obtained as a result of all the analyses applied. For other parameters, we did not find any dependence of activities and concentrations on time. The analysis of comparison of means of the irradiated and control samples gave statistically significant results for some dose-time pairs.U ovom je radu istražen učinak malih doza gama-zračenja na aktivnost glutation-peroksidaze (GSH-Px), superoksid-dismutaze (SOD), katalaze (CAT) te koncentraciju glutationa (GSH) i malondialdehida (MDA) u jetri kokošjih zametaka. Kokošji su zametci ozračeni dozom od 0,05, 0,15, 0,3, 0,5 i 0,8 Gy gama-zračenja i brzinom doze od 0,0117 Gy/s 19. dana inkubacije. Aktivnost GSH-Px, SOD, CAT i GSH određena je spektrofotometrijski dok je koncentracija MDA određena tekućinskom kromatografijom visoke učinkovitosti (HPLC). Svi su pokazatelji određivani 1, 3, 6, 12 i 24 sata nakon ozračivanja a rezultati su obrađeni različitim statističkim metodama pri: 1) usporedbi prosječnih vrijednosti svih pokazatelja pokusne s odgovarajućom kontrolnom skupinom; 2) određivanju vremenske dinamike za sve vrijednosti promatranih pokazatelja kada su bile: a) ovisne o dozi zračenja i b) neovisne o dozi zračenja tj. kada su vrijednosti pokazatelja svih doza bile međusobno spojene. Aktivnost GSH-Px u ozračenih kokošijih zametaka bila je značajno povećana primjenom svih statističkih metoda u rasponu doza od 0,05 Gy do 0,5 Gy te je imala linearnu funkciju. Rezultati ostalih pokazatelja nisu pokazali promjene vrijednosti tijekom vremena promatranja