Ugrizi i ozljede od majmuna u Antirabičnoj ambulanti grada Zagreba u 2014. godini

Travelling around the world and visiting distant places and countries (especially national parks, parks of nature, natural resorts, etc.) sometimes may result in animal bites and injuries from the species which are not usually represented as the source of human rabies cases, such as monkeys. In the last ten to fifteen years, monkey bites and injuries present an unpleasant experience and cause a lot of problems for travelers and tourists when travelling to India, Thailand, Indonesia or Bali because they have to seek a medical facility for wound treatment, tetanus prophylaxis, antimicrobial therapy and rabies postexposure prophylaxis (PEP). In 2014, 706 persons were registered at the Zagreb Antirabies Clinic as having sustained bites by various animals, ten of them reported to have been bitten or injured by monkeys. Nine of them sustained injuries during their travel to India, Thailand, Indonesia and Bali. All injuries occurred when they wanted to pet or tried to feed monkeys, or refused to give them food. Most of the monkeys were macaques, capuchins, or of unknown type. Only one monkey bite recorded in the city of Zagreb occurred in the Zagreb ZOO while a professional animal handler was feeding a capuchin monkey in the cage. He did not receive rabies PEP, but instead, the capuchin monkey was put under veterinary supervision. All other patients started with PEP in the countries where the injuries occurred and continued/completed it at the Zagreb Antirabies Clinic. They received antirabies vaccine only (PVRV, RABIPUR) upon 5-dose regimen (Essen scheme) and 2-1-1 (Zagreb scheme) regimen. None of them contracted rabies. After many years, monkeys were the animal species immediately following dogs and cats in the official report of the Zagreb Antirabies Clinic, which was quite surprising. Usually, monkey bites and injuries do not present a serious problem in daily routine because they occur sporadically.Putovanje diljem svijeta i posjet udaljenim mjestima i zemljama (osobito nacionalnim parkovima, parkovima prirode, prirodnim rezervatima i slično) ponekad može rezultirati ugrizom i ozljedom životinjskih vrsta koje su rijetko izvor humanih slučajeva bjesnoće, kao što su majmuni. U posljednjih 10 do 15 godina ugrizi i ozljede nanesene od majmuna predstavljaju neugodno iskustvo i uzrokuju podosta problema, naročito putnicima koji putuju u Indiju, Tajland, Indoneziju ili Bali, budući da se zbog istih trebaju javiti u medicinsku ustanovu radi obrade rane, antitetanusne profilakse, antibiotske terapije i nerijetko postekspozicijske antirabične profilakse (PEP). U Antirabičnoj ambulanti Referentnog centra za bjesnoću pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” u 2014. godini zbog ugriza životinja pregledano je ukupno 706 osoba koje su ugrizle različite vrste životinja, među kojima je bilo registrirano 10 ozljeda zadanih od majmuna. Devetoro osoba zadobilo je ozljede od majmuna prilikom putovanja u Indiju, Tajland, Indoneziju i Bali. Sve ozljede dogodile su se dok su osobe željele gladiti i maziti majmune, pokušale ih hraniti ili im odbile dati hranu. U većini slučajeva radilo se o majmunima vrste makaki, kapucini ili nepoznate vrste majmuna. U jedinom slučaju ozljede od majmuna na području grada Zagreba radilo se o profesionalnom djelatniku Zagrebačkog zoološkog vrta koji je u kavezu hranio majmuna vrste kapucin. On, za razliku od ostalih pacijenata, nije primio postekspozicijsku antirabičnu profilaksu (PEP), nego je majmun stavljen pod veterinarski nadzor. Ostalih devetoro osoba započelo je PEP u zemljama gdje su se dogodile ozljede, a PEP su završile u Antirabičnoj ambulanti grada Zagreba. Pacijenti su primili PEP samo primjenom antirabičnog cjepiva na vero stanicama (PVRV) ili na supstratu pilećih fibroblasta (RABIPUR) prema 5-doznoj shemi (Essenska shema) i 2-1-1 shemi cijepljenja protiv bjesnoće (Zagrebačka shema). Nitko od tretiranih pacijenata nije razvio znakove bjesnoće. Nakon mnogo godina majmuni su životinjska vrsta koja se uz pse i mačke pojavila u službenom izvješću Antirabične ambulante grada Zagreba te zbog toga predstavljaju veliko iznenađenje. Obično ugrizi i ozljede od majmuna ne predstavljaju ozbiljan problem u svakodnevnom radu, jer se javljaju sporadično

Should we be afraid of ticks?

Krpelji su artropodi i pripadaju rodu Artropoda, razredu paučnjaka (Arachnida), podrazredu Acaria, redu Parasitiformes, te se dijele u dvije dobro opisane obitelji: čvrsti krpelji (Ixodidae) i meki krpelji (Argasidae). Opisana je i treća obitelj, Nuttalliellidae, međutim s obzirom da pripadnici te vrste već duže nisu uzrokovani, nije poznata njena točna filogenetska povezanost s ostale dvije obitelji. Obitelj mekih krpelja (Argasidae) sastoji se od 193 vrste. Obitelj čvrstih krpelja (Ixodidae) sastoji se od 702 vrste svrstane u 14 rodova. Mnoge vrste krpelja igraju važnu ulogu u humanoj i veterinarskoj medicini kao vektori zaraznih bolesti poput: krpeljnog meningoencefalitisa (KME), Lyme borelioze, tularemije, erlihioze, mediteranske pjegave groznice, krimsko-kongoanske hemoragijske vrućice, itd. Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) prati kretanje i distribuciju krpelja i njihovih vrsta. U Europi se putem VectorNet mreže prate kretanja sljedećih vrsta krpelja: Dermacentor reticulatus, Hyalomma marginatum, Ixodes persulcatus, Ixodes ricinus, Ornithodorus spp i Rhipicephalus sanguineus. Ixodes ricinus vrlo je rasprostranjen, a njegova distribucija seže od Portugala do Rusije, sjeverne Afrike do Skandinavije. Može preživjeti u različitim okolišnim uvjetima. Njegova distribucija se promijenila u mnogim zemljama posljednjih godina, tako da se može pronaći i na višim nadmorskim visinama i geografskim širinama. Krpelj vrste Ixodes ricinus uključen je u prijenos bolesti KME i Lyme borelioze. U Republici Hrvatskoj je prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2004. do 2017. godine, registrirano ukupno 5.834 slučajeva Lyme borelioze (godišnji prosjek 417 slučajeva), dok je u istom razdoblju na području grada Zagreba registrirano 1.774 slučajeva (godišnji prosjek 127 slučajeva). U promatranom razdoblju u Republici Hrvatskoj registrirano je ukupno 376 slučajeva KME (godišnji prosjek 27 slučajeva), dok je u istom razdoblju na području grada Zagreba registrirano 27 slučajeva KME (godišnji prosjek 2 slučaja). Podaci o oboljelim osobama dobiveni su iz službenih prijava zaraznih bolesti kao sastavnog dijela sustava obveznog prijavljivanja zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj. Cijepljenje protiv KME i mjere osobne zaštite (odjeća, repelenti) imaju veliku važnost u individualnoj zaštiti osoba protiv bolesti koje prenose krpelji.Ticks are arthropods from the Phylum Arthropoda, Class Arachnida, Subclass Acaria, order Parasitiformes, divided in two Families: hard ticks (Ixodidae) and soft ticks (Argasidae). Phylogenetic link of the third family (Nuttalliellidae) to other families remains unknown, as, although well described, it has not been sampled for a long time. The family of soft ticks (Argasidae) counts 193 species, and that of hard ticks (Ixodidae) counts 702 species divided in 14 classes. Many tick species have an important role in human and veterinary medicine as vectors of infectious diseases such as: tick-borne encephalitis (TBE), Lyme borreliosis, tularemia, ehrlichiosis, boutonneuse fever, Crimean-Congo haemorrhagic fever, etc. The European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC) monitors the movement and distribution of ticks and their species. Tick species Dermacentor reticulatus, Hyalomma marginatum, Ixodes persulcatus, Ixodes ricinus, Ornithodorus spp. and Rhipicephalus sanguineus are monitored in Europe via VectorNet network. The distribution of Ixodes ricinus tick is very wide (from Portugal to Russia; from North Africa to Scandinavia); and therefore it can survive in different environmental surroundings. The geographical distribution of Ixodes ricinus tick has changed in many countries in the past years, so it can be found on higher altitudes and geographical latitudes and longitudes. Ixodes ricinus tick is involved in the transmission of TBE and Lyme borreliosis. According to data from the Croatian Institute of Public Health obtained from the national communicable disease reporting system, there were 5834 (annual average 417) cases of Lyme borreliosis (LB) registered in the Republic of Croatia in the period from 2004 till 2017, with 1774 (annual average 127) of them in the city of Zagreb. In the same period, there were 376 cases (annual average 27) of TBE registered in the Republic of Croatia, with 27 cases (annual average 2) in the city of Zagreb. Vaccination against TBE and personal protective measures (adequate clothing, repellents) play an important role in the prevention of tickborne diseases