Harvester operator learnig efficiency analysis

Članek obravnava načine učenja bodočih strojnikov za delo s strojem za sečnjo.Na prvem takšnem primeru v Sloveniji je opisan in analiziran potek učenja s simulatorjem in merjeni so časi posameznih postopkov pri dveh kandidatih. Opisano je delovanje simulatorja za učenje na stroju Timberjack 1270 D in potek enotedenskega tečaja. Narejena je primerjava med kandidatoma glede porabe časa in števila poškodb na virtualnem stroju in sestoju, ki jih je beležil program simulatorja. Podane so usmeritve za prihodnje študije in spremljanje učinkov strojnikov pri delu.The article considers the possibilities of training future harvester operators. The course of learning with a simulator is described and analysed on the first such example in Slovenia. The times of individual processes are measured in two candidates. The paper describes the operation of a learning simulator for work on the harvester Timberjack 1270 D and the proceedings of aone-week course. A comparison between candidates regarding the consumption oftime and number of damages to the virtual machine and the stand is derived from the data recorded by the programme of the simulator. Directions for future studies and monitoring of operatorsć efficiency at work are also given

Poslovno okruženje za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Pridobivanje nedrvnih šumskih proizvoda može pridonijeti razvoju ruralnih sredina te potaknuti organizirano skupljanje, preradu i razvoj novih poslovnih aktivnosti posebno kod malih i srednjih poduzetnika. Za potrebe istraživanja poslovnoga okruženja za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj prikupljene su informacije o općem stanju poslovnoga okruženja. Provedena su primarna istraživanja o preradi nedrvnih šumskih proizvoda poslovnih subjekata radi analize utjecaja poslovnoga okruženja na poduzetništvo. Za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik. Uzorak ispitanika (n=63) predstavljali su poslovni subjekti koji se bave preradom sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj. Na anketu je odgovorilo 34,9% ispitanika (n=22). Rezultati su pokazali da se najviše prerađuju gljive, ljekovito, aromatično ili začinsko bilje i samonikli šumski proizvodi. Prema provedenoj PEST(LE) (political, economic, social, technological, legal, environmental) analizi poslovnoga okruženja ispitanici su evidentirali ukupno četiri čimbenika općega poslovnoga okruženja koji su važni za razvoj sporednih šumskih proizvoda. Od toga su za razvoj sporednih šumskih proizvoda najznačajniji čimbenici ekonomskoga okruženja (4,56) i političkoga okruženja (3,94)

Contingency Valuation of Croatian Arboretum Opeka

Background and purpose: Social aspects of forestry have always been an important factor of forest usage and management, and therefore have significant influence on its sustainability. Non-wood forest functions such as recreation, tourism, aesthetic and educational factors influence development of rural areas. Contingent valuation method has rarely been used for evaluation of protected forest areas. The aim of the article is to estimate the amount of money visitors are willing to pay for nature’s resources preservation in the arboretum Opeka in the North-West Croatia. Material and methods: Opeka Arboretum is situated in the Vinica municipality in northern Croatia. Located in a large park surrounding a manor, Opeka arboretum, with its 65 hectares is the largest of the three arboretums existing in Croatia today. The arboretum was founded in 1860 by the Count Marko Bombelles. Contingent valuation is a survey-based economic technique for the non-market valuation of resources, such as environmental preservation or the impact of contamination. It is also the approach that can generally be used to include what is usually referred to as the passive use component of the economic value of environmental goods. Results and conclusion: Willingness to pay for visitor’s use of the arboretum has been investigated using the survey and contingency valuation method on a sample of 53 respondents. Research results present high preference for arboretum benefits such as beauty of landscape, cultural and historical significance, recreation and health but low willingness to pay

Poslovno okruženje za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Pridobivanje nedrvnih šumskih proizvoda može pridonijeti razvoju ruralnih sredina te potaknuti organizirano skupljanje, preradu i razvoj novih poslovnih aktivnosti posebno kod malih i srednjih poduzetnika. Za potrebe istraživanja poslovnoga okruženja za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj prikupljene su informacije o općem stanju poslovnoga okruženja. Provedena su primarna istraživanja o preradi nedrvnih šumskih proizvoda poslovnih subjekata radi analize utjecaja poslovnoga okruženja na poduzetništvo. Za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik. Uzorak ispitanika (n=63) predstavljali su poslovni subjekti koji se bave preradom sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj. Na anketu je odgovorilo 34,9% ispitanika (n=22). Rezultati su pokazali da se najviše prerađuju gljive, ljekovito, aromatično ili začinsko bilje i samonikli šumski proizvodi. Prema provedenoj PEST(LE) (political, economic, social, technological, legal, environmental) analizi poslovnoga okruženja ispitanici su evidentirali ukupno četiri čimbenika općega poslovnoga okruženja koji su važni za razvoj sporednih šumskih proizvoda. Od toga su za razvoj sporednih šumskih proizvoda najznačajniji čimbenici ekonomskoga okruženja (4,56) i političkoga okruženja (3,94)

Poslovno okruženje za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Republici Hrvatskoj

Pridobivanje nedrvnih šumskih proizvoda može pridonijeti razvoju ruralnih sredina te potaknuti organizirano skupljanje, preradu i razvoj novih poslovnih aktivnosti posebno kod malih i srednjih poduzetnika. Za potrebe istraživanja poslovnoga okruženja za razvoj sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj prikupljene su informacije o općem stanju poslovnoga okruženja. Provedena su primarna istraživanja o preradi nedrvnih šumskih proizvoda poslovnih subjekata radi analize utjecaja poslovnoga okruženja na poduzetništvo. Za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik. Uzorak ispitanika (n=63) predstavljali su poslovni subjekti koji se bave preradom sporednih šumskih proizvoda u Hrvatskoj. Na anketu je odgovorilo 34,9% ispitanika (n=22). Rezultati su pokazali da se najviše prerađuju gljive, ljekovito, aromatično ili začinsko bilje i samonikli šumski proizvodi. Prema provedenoj PEST(LE) (political, economic, social, technological, legal, environmental) analizi poslovnoga okruženja ispitanici su evidentirali ukupno četiri čimbenika općega poslovnoga okruženja koji su važni za razvoj sporednih šumskih proizvoda. Od toga su za razvoj sporednih šumskih proizvoda najznačajniji čimbenici ekonomskoga okruženja (4,56) i političkoga okruženja (3,94)

Utjecaj vlasničke i posjedovne strukture na spremnost šumoposjednika na povezivanje

Private forest management is, particularly in Slovenia, far from optimal. The reason lies in the diversity of ownership and property structure. In addition, Slovenian private forest owners are not adequately organized and associated to manage their forests. The willingness of private forest owners to cooperate was evaluated using the questionnaires. The sample (n=700) included equal shares of associated and non-associated owners. Forty-six percent of questionnaires were returned. The results of the survey analysis showed that 39.1 % of private forest owners were members of forestry associations (associated), 19.9 % owners showed willingness to cooperate i.e. to join a forestry association and 41.0 % of the sampled forest owners were unwilling to cooperate. Based on the data obtained through the survey we have studied the relationship between ownership and property conditions in regard to the willingness of forest owners to cooperate. The Chi-square test showed the statistical significance of the relationship between the size of forest property and the willingness of owners to cooperate. Further, the results of multivariate logistic regression showed that it is necessary to search for private forest owners who are willing to cooperate in the group of forest owners who are younger than 50 years, who own more than 10 ha of forest land and live in common household with the co-owners.Gospodarenje privatnim šumama, posebice u Sloveniji, nije optimalno. Na to najviše utječe i raznolika vlasnička i posjedovna struktura.Šumoposjednike u gospodarenju njihovim šumama posebice ograničava mali i usitnjeni šumski posjed s velikim brojem vlasnika i suvlasnika. Zbog toga je značajno da se šumoposjednici počinju udruživati u različite organizacijske oblike povezivanja. Predviđamo da spremnost šumoposjednika za povezivanje ponajprije ovi si od neposrednih ekonomskih i socijalnih interesa šumoposjednika te od veličine i stanja njihovog šumskog posjeda. Spremnost šumoposjednika za povezivanje utvrđivali smo anketiranjem. Zbog različitih prirodnih i društvenih prilika, posjednike šuma anketirali smo u cijeloj Sloveniji. Na temelju indeksa šumoposjednika, posjednike smo podijeli u pet grupa po veličini posjeda. Unutar ovih grupa podjelili smo ih na povezane i nepovezane. Uzorak ispitanika (n=700) predstavljali su sustavno izabrani šumoposjednici. Na anketu je odgovorilo 46 % ispitanika. Uzorak je obuhvatio 322 pretežito muška šumoposjednika. Prosječna starost anketiranih vlasnika je 54 godina, s prosječno završenom osnovnom ili trogodišnjom srednjom školom. Većina anketiranih šumoposjednika živi u ruralnim sredinama. Prosječni šumski posjed iznosi 16,7 ha i nalazi se u 4,3 pros torno odvojena kompleksa. Prevladava oblik vlasništva bez suvlasništva, a šumoposjednici koji su u suvlasništvu imaju prosječno osam suvlasnika. U uzorku je 39,1 % anketiranih šumovlasnika već uključeno u različite oblike povezivanja, 19,9 % ih je spremno uključiti se u različite oblike povezivanja, dok 41 % šumoposjednika povezivanje ne interesira. Rezultati bivarijantne analize ukazuju na povezanost spremnosti za povezivanjem šumoposjednika i veličine njegovoga posjeda. Veću spremnost za povezivanje pokazuju šumoposjednici koji imaju više od 10 ha šuma. Rezultati multivarijantne analize pokazuju da se šumoposjednici koji pokazuju spremnost za povezivanje i šumoposjednici koji nisu spremni za povezivanje, razlikuju po veličini posjeda, starosti i obliku vlasništva (vlasnika je više i svi žive u istom kućanstvu). Rezultati istraživanja pokazali su da treba šumoposjednike koji su spremni za povezivanje tražiti u grupi šumoposjednika koji su stari do 50 godina, imaju šumski posjed veći od 10 ha i koji sa suvlasnicima žive u istom kućanstvu

Komparativna analiza odabranih pokazatelja poslovanja državnih šumarskih poduzeća

A company that handles natural resources such as forests is a complex economic entity. In addition to economic performance at annual level, the biological component of sustainable forest management should also be considered. It is therefore extremely important to achieve efficient business performance. Financial analysis is a process of determining important business and financial characteristics of a company from accounting data. It is characterized by a wide use of financial reports and various financial indicators - key figures. The paper presents business indicators of the main state-owned forest companies in selected countries of South East Europe (Croatia, Slovenia, Serbia, Bosnia and Herzegovina, and North Macedonia) using the method of comparative analysis based on financial reports (such as balance sheet and income statement). In countries where there are more than one state-owned forest companies, they were selected according to their importance for forest management and business results (share of forests, number of employees, profit and annual felling). The research results show the revenue and expenditure of the selected companies and profitability indicators such as return on equity (ROE) and return on assets (ROA). According to the annual business reports for 2017 and 2018, the company Croatian Forests Ltd. has the highest number of employees (7787 in 2018). The highest ratio ROA (32.17) and ROE (39.82) were achieved in the Slovenian state forestry company in 2017, which was founded in 2016. For 2018, the best results are achieved in the Slovenian Forest Company (SiDG), while the weakest results are achieved in the State Forest Company in North Macedonia. The profit per employee decreased in 2018 for most companies, but most significantly in North Macedonia, where it was four times lower. On the basis of the comparative analysis presented, all companies have a positive cost-benefit ratio, but long-term planning of forest management should follow biological and economic regulations to be competitive on the free market.Poduzeće koje upravlja prirodnim resursom, šumom, predstavlja kompleksnu ekonomsku cjelinu. Osim ekonomskih pokazatelja na godišnjoj razini, dugoročno se mora voditi računa i o biološkoj komponenti potrajnog gospodarenja šumom. Dakle, iznimno je važno, učinkovito poslovanje. Financijska analiza je postupak utvrđivanja značajnih poslovnih i financijskih karakteristika poduzeća iz računovodstvenih podataka. Karakterizira je široka uporaba financijskih izvješća i raznovrsnih financijskih indikatora – pokazatelja. U radu će se pomoću metode komparativne analize prikazati pokazatelji poslovanja u poduzećima koji gospodare šumama u državnom vlasništvu Republike Hrvatske, Republike Slovenije, Republike Srbije, Bosne i Hercegovine te Sjeverne Makedonije, na temelju financijskih izvješća (kao što su bilanca, račun dobiti i gubitka). Kako neke zemlje posjeduju više državnih šumarskih poduzeća, odabrana su ona koja gospodare većom površinom šume, brojem zaposlenih, profitabilnošću i godišnjim etatom. Korištenjem analize poslovanja, analizirati će se parametri koji predviđaju buduće trendove poslovanja. U radu su izračunati prihodi i rashodi odabranih poduzeća, ekonomičnost, te pokazatelji profitabilnosti, koji se najčešće izračunavaju kao pokazatelji povrata na vlasničku glavnicu (ROE) i pokazatelji povrata na ukupnu imovinu (ROA). Na temelju poslovnih izvješća za 2017. i 2018 godinu, najveći broj zaposlenih ima tvrtka Hrvatske šume d.o.o. (7787 u 2018. godini). Najviši pokazatelj ROA (32,17), i pokazatelj ROE (39,82) ostvaren je u tvrtki Slovenske državne šume 2017. godine, koja je osnovana 2016. godine. U 2018 godini, najbolje poslovne rezultate ostvarila je tvrtka iz Slovenije (SiDG d.o.o.), dok su najslabiji rezultati šumarskog poduzeća iz Sjeverne Makedonije. Dobit po zaposlenom se za većinu poduzeća smanjila u 2018. godini, a najznačajnije upravo u Sjevernoj Makedoniji gdje je četiri puta niža. Na temelju provedene usporedne analize, iako sva poduzeća posluju ekonomično, vidljivo je da dugoročno planiranje u šumarstvu treba osim bioloških slijediti i ekonomske zakonitosti, kako bi bili uspješni na slobodnom tržištu

Tržišne karakteristike i klaster analiza nedrvnih šumskih proizvoda

The share of small and medium-sized enterprises (SMEs) is largely present in forestry, especially in the segment related to non-wood forest products (NWFPs) in Europe. They are also a dominant category in entrepreneurship in Serbia. Therefore, the subjects of this research were the companies operating in the sector of NWFPs, within specific statistical regions of Serbia. The database of SMEs was obtained from 119 SMEs and the share of surveyed SMEs was 81.5%. The main research method was two-step cluster analysis. Questionnaire was used for the purpose of the research. The aim of the research was to identify clusters in order to establish similarities within the defined clusters and the differences among them. Spatial distribution of specific categories of NWFPs in nature (mushrooms, medicinal and aromatic plants, honey and wild berries), contributed to the portfolio of the companies. This largely influenced clusters that are created by categories of products that are typical for certain statistical regions in Serbia.Dosadašnja istraživanja potvrđuju da lokalna, regionalna, nacionalna i međunarodna trgovina nedrvnim šumskim proizvodima može doprinijeti kućanstvima i zajednicama koje žive u ruralnim područjima, a time i ukupnoj ekonomiji zemlje. U toj konstelaciji izdvajaju se mala i srednja poduzeća koja, uz to što su nositelji gospodarskog razvoja svake zemlje, veliko značenje imaju u šumarstvu i djelatnostima koje se tiču uporabe nedrvnih šumskih proizvoda (NDŠP) u komercijalne svrhe. Poduzeća koja su bila predmet analize primarno su orijentirana na nekoliko kategorija proizvoda (ljekovito i aromatično bilje, gljve, med i šumsko voće). Istraživanjem je utvrđeno da ovisno o pojedinoj regiji, dominiraju poduzeća koja su usmjerena na određenu vrstu proizvoda. Tako, u klasteru 1 (Vojvodina) najbrojnija su poduzeća koja su usmjerena na ljekovito i aromatično bilje. U klasteru 2 (Južna i Istočna Srbija) su najbrojnija poduzeća usmjerena na šumsko voće, dok u klasteru 3 (Šumadija i Zapadna Srbija) poduzeća su u najvećoj mjeri usmjerena u ujednačenom omjeru na preradu i plasman gljiva i šumskog voća. Tržišni atraktivni proizvodi mogu predstavljati važno sredstvo za gospodarski rast i održivo gospodarenje šumama u lokalnim zajednicama. Međutim, malo je znanja o načinima njihovog sakupljanja, prerade i plasmana, unatoč velikim prirodnim potencijalima. U tom kontekstu bi i stanovnici ruralnih područja, kao i predstavnici malih i srednjih poduzeća trebali prepoznati tržišnu relevantnost ove kategorije proizvoda, posebno imajući u vidu da u najvećoj mjeri spadaju u domenu organske proizvodnje