Rekonstrukcija toka rijeke Save na širem zagrebačkom području u 18. i 19. stoljeću (Sažetak)

The paper presents, in the form of cartographic supplements, the results of geoinformational reconstruction of the Sava River course in the wider area of Zagreb during the 18th and 19th centuries based on maps of the Habsburg Monarchy. By comparing the obtained results with the present state, both natural (resulting from hydrographic and morphological actions of the river) and anthropogenic changes in the Sava River course are examined. Eight examples are highlighted that illustrate these changes – whether they are clearly visible today (such as the position of roads and settlements) or hidden, absorbed by the urban development of Zagreb to a greater or lesser extent (primarily along the right riverbank).Rad donosi, u obliku kartografskih priloga, rezultate geoinformacijske rekonstrukcije toka rijeke Save na širem području grada Zagreba u 18. i 19. stoljeću na temelju karata Habsburške Monarhije. U komparaciji dobivenih rezultata s današnjim stanjem sagledavaju se prirodne (nastale usred hidrografskih i morfoloških djelovanja rijeke) i antropogene promjene toka rijeke Save. Izdvojeno je osam primjera koji oslikavaju te promjene – bilo da je riječ o onima danas jasno vidljivima (na primjeru položaja prometnica i naselja) bilo onima, danas skrivenima, koje je urbanistički razvoj Zagreba (prije svega prema južnoj obali rijeke) »progutao« u većoj ili manjoj mjeri

Rekonstrukcija toka rijeke Save na širem zagrebačkom području u 18. i 19. stoljeću (Sažetak)

The paper presents, in the form of cartographic supplements, the results of geoinformational reconstruction of the Sava River course in the wider area of Zagreb during the 18th and 19th centuries based on maps of the Habsburg Monarchy. By comparing the obtained results with the present state, both natural (resulting from hydrographic and morphological actions of the river) and anthropogenic changes in the Sava River course are examined. Eight examples are highlighted that illustrate these changes – whether they are clearly visible today (such as the position of roads and settlements) or hidden, absorbed by the urban development of Zagreb to a greater or lesser extent (primarily along the right riverbank).Rad donosi, u obliku kartografskih priloga, rezultate geoinformacijske rekonstrukcije toka rijeke Save na širem području grada Zagreba u 18. i 19. stoljeću na temelju karata Habsburške Monarhije. U komparaciji dobivenih rezultata s današnjim stanjem sagledavaju se prirodne (nastale usred hidrografskih i morfoloških djelovanja rijeke) i antropogene promjene toka rijeke Save. Izdvojeno je osam primjera koji oslikavaju te promjene – bilo da je riječ o onima danas jasno vidljivima (na primjeru položaja prometnica i naselja) bilo onima, danas skrivenima, koje je urbanistički razvoj Zagreba (prije svega prema južnoj obali rijeke) »progutao« u većoj ili manjoj mjeri

Nakon 16 godina, okretanje nove stranice

Uvodnik u 16. broj časopisa "Pro tempore"

Nabil Matar, Mediterranean Captivity through Arab Eyes, 1517-1798, Brill, Leiden – Boston, 2021., 306 str.

Prikaz monografije

Márta Font – Gábor Barabás, Coloman, King of Galicia and Duke of Slavonia (1208-1241): Medieval Central Europe and Hungarian Power, Arc Humanities Press, Leeds 2019., 160 str.

Prikaz knjige

Opis ljudi i nošnji hrvatskog povijesnog prostora 1590. godine iz pera Cesarea Vecellija (1521. – 1601.)

Rad donosi prijevod osam prikaza ljudi hrvatskog povijesnog prostora koje je sastavio talijanski renesansni umjetnik Cesare Vecellio (oko 1521. – oko 1601.) u djelu De gli Habiti Antichi e Modérni di Diversi Parti di Mondo (Venecija, 1590). Riječ je o sljedećim prikazima: hrvatski i ugarski plemić, ugarski plemić, Hrvat, dalmatinski muškarac, uskok, dalmatinska žena, dalmatinska žena s otoka Cresa i Dubrovčanka

The Slavonian Military Frontier in 1577 - A Contribution to the Demographic Study of Slavonian Military Units (Migrations, Etymology, Croatian Identity)

Ovaj rad prezentira rezultate demografskog istraživanja rađenog na temelju detaljnog krajiškog popisa Slavonske vojne krajine (njem. Muster Liste) iz 1577. godine. Riječ je o protostatističkom popisu koji obiluje podatcima iskoristivim za nekoliko razina istraživanja. Najprije, autor rekonstruira mjesta podrijetla krajiških vojnika te donosi zaključak o tome je li većina vojnika Slavonske vojne krajine 1577. godine slavenskog ili stranog podrijetla te propituje postojanje razlika između terenske i utvrdne vojske po pitanju podrijetla. Druga razina analize tiče se pitanja hrvatskog identiteta kojeg nose na popisu spomenuti H(o)rvati te se njihov spomen kontekstualizira u širi proces stapanja Hrvatskog i Slavonskog Kraljevstva u jednu političku cjelinu. Konačno, treća razina analize bavi se pitanjem imenske strukture samih krajiških vojnika te se propituje koja imena dominiraju među vojnicima Slavonske vojne krajine. Rad je popraćen s nekoliko karata i tablica kako bi se prezentirana građa dodatno vizualizirala.This paper presents the results of a demographic inquiry into the 1577 Slavonian Military Frontier military payrolls (ger. Muster Liste). The document is a proto-statistical list which abounds in data conducive to several levels of research. At the first level of analysis, the author reconstructs the place of origin of frontier soldiers. He establishes whether most soldiers listed in the 1577 payroll were of Slavic heritage and whether there were any differences in heritage between field and fortress units. The second level of analysis pertains to the question of Croatian identity of those individuals dubbed »H(o)rvati« [Croats] in the source. This particular name is contextualized within the wider integrative process of the Kingdoms of Croatia and Slavonia into a single political unit. Finally, the third level of analysis deals with the etymology of soldiers’ names, listing the most popular ones. The paper features several maps and tables which allow for the visualization of the findings

Márta Font – Gábor Barabás, Coloman, King of Galicia and Duke of Slavonia (1208-1241): Medieval Central Europe and Hungarian Power, Arc Humanities Press, Leeds 2019., 160 str.

Prikaz knjige

The Concept of Heroism on the Military Frontier – The Example of Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Promatrajući zbirku pjesama Razgovor ugodni naroda slovinskoga fra Andrije Kačića Miošića kao primjer zbirke napisanih usmenih pjesama (koncept američkoga teoretičara usmene književnosti Johna Milesa Foleyja) rad pruža prilog proučavanju poimanja junaštva u kršćanskome svijetu pograničnih utvrda (njem. Welt der Granzfestungen), tj. na graničnome prostoru kršćanskih sila (Habsburške Monarhije i Mletačke Republike) i Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku. Polazeći od hipoteze da povijesni likovi u epskim narodnim pjesmama vrše egzemplarnu funkciju, pomoću heurističkoga modela humanitas heroica Andreasa Angyala nastoji se pružiti uvid u složenu koncepciju junaštva koja postoji u sustavu vrijednosti na granici.In approaching Razgovor ugodni naroda slovinskog, a collection of poems penned by the friar Andrija Kačić Miošić, as an example of written oral poems (a concept formulated by the American oral literature scholar John Miles Foley), this paper studies the idea of heroism in the Welt der Granzfestungen, i.e. on the frontier between Christian forces (the Habsburg Monarchy and the Republic of Venice) and the Ottoman Empire in the early modern period. Assuming that historical figures featured in oral poems serve as exempla, the author attempts to lay bare the complex idea of heroism as it existed in the frontier value system. This is done by applying the concept of humanitas heroica