26 research outputs found
Sociological Aspects of Group Production
U radu autori razmatraju osnovne socioloÅ”ke probleme do kojih dolazi u razliÄitim pokuÅ”ajima uvoÄenja grupne proizvodnje. Iznosi se niz zanimljivih primjera uvoÄenja grupne proizvodnje u svijetu i navodi se niz pozitivnih i negativnih iskustava. Posebno se ukazuje na tehniÄke elemente organizacije proizvodnje koji u velikom stupnju determiniraju i moguÄi doseg promjena kojima teži grupna proizvodnja.
U drugom dijelu rada, iznose se iskustva viÅ”egodiÅ”njeg eksperimenta u jednoj naÅ”oj tvornici kao i rezultati socioloÅ”kih istraživanja koji su preliminarno pokazali da do bitnijih promjena za sada joÅ” uvijek nije doÅ”lo iako su uvedene mnogobrojne izmjene u organizaciji proizvodnih procesa: Osnovni zakljuÄak koji proistjeÄe iz dosadaÅ”njeg toka eksperimenta je da na institucionalnoj razini joÅ” uvijek nisu ostvarene sve potrebne pretpostavke za realizaciju promjena te se to, a ne eventualno pogreÅ”ne koncepcije smatra osnovnim uzrokom nedovoljno provedenih promjena.The authors discuss the main sociological aspects of introduction of group production in industry. The authors also analyse numerous examples of the introduction of group production which in great determine the possible innovations of new group production.
In the second part of the article the authors give the basic results of the complex socio-technical experiment of the introduction of group production in one Yugoslav factory. Preliminary results of the sociological investigation show that the introduction of group production did not bring many changes, but some minor ones are registered. The authors emphasize the minute changes which were only slightly introduced on the institutional level as the main obstacle to the more fruitful results after the introduction of group production
Sociological Aspects of Group Production
U radu autori razmatraju osnovne socioloÅ”ke probleme do kojih dolazi u razliÄitim pokuÅ”ajima uvoÄenja grupne proizvodnje. Iznosi se niz zanimljivih primjera uvoÄenja grupne proizvodnje u svijetu i navodi se niz pozitivnih i negativnih iskustava. Posebno se ukazuje na tehniÄke elemente organizacije proizvodnje koji u velikom stupnju determiniraju i moguÄi doseg promjena kojima teži grupna proizvodnja.
U drugom dijelu rada, iznose se iskustva viÅ”egodiÅ”njeg eksperimenta u jednoj naÅ”oj tvornici kao i rezultati socioloÅ”kih istraživanja koji su preliminarno pokazali da do bitnijih promjena za sada joÅ” uvijek nije doÅ”lo iako su uvedene mnogobrojne izmjene u organizaciji proizvodnih procesa: Osnovni zakljuÄak koji proistjeÄe iz dosadaÅ”njeg toka eksperimenta je da na institucionalnoj razini joÅ” uvijek nisu ostvarene sve potrebne pretpostavke za realizaciju promjena te se to, a ne eventualno pogreÅ”ne koncepcije smatra osnovnim uzrokom nedovoljno provedenih promjena.The authors discuss the main sociological aspects of introduction of group production in industry. The authors also analyse numerous examples of the introduction of group production which in great determine the possible innovations of new group production.
In the second part of the article the authors give the basic results of the complex socio-technical experiment of the introduction of group production in one Yugoslav factory. Preliminary results of the sociological investigation show that the introduction of group production did not bring many changes, but some minor ones are registered. The authors emphasize the minute changes which were only slightly introduced on the institutional level as the main obstacle to the more fruitful results after the introduction of group production
ZnaÄaj uporabe planiranja pokusa pri optimiranju procesa i proizvoda
Visoki zahtjevi koje suvremeno tržiÅ”te postavlja na sve aspekte kvalitete proizvodnih i tehnoloÅ”kih procesa zahtijevaju uporabu razliÄitih metoda kontrole i upravljanja kvalitetom kako u procesima proizvodnje tako i u njihovu projektiranju. Uz veÄ uobiÄajene metode i tehnike upravljanja kvalitetom, sve se viÅ”e koristi i metodologija planiranja i analize pokusa (Design of Experiments), koja se pokazala vrlo uÄinkovitom, posebice žele li se postiÄi optimalna rjeÅ”enja kako u funkcionalnim znaÄajkama proizvoda tako i u pogledu parametara odvijanja tehnoloÅ”kog i proizvodnog procesa. U radu su izložene osnovne postavke metodologije planiranja i analize pokusa uz ilustraciju na stvarnim primjerima. Posebice je ukazano na moguÄnosti optimizacije uvjeta procesa i znaÄajki proizvoda kao nužnog uvjeta ostvarenja visoke razine kvalitete prema zahtjevima Å EST SIGMA strategije
Improvement of experimental plans using multi-criteria approach
Proces planiranja i oblikovanja eksperimenata u osnovi se bazira na odabiru broja i rasporeda stanja pokusa (eksperimentalnih toÄaka). Cilj kvalitetnog procesa planiranja eksperimenata je postizanje optimalnog oblika plana pokusa obzirom na maksimizaciju preciznosti konaÄnog modela. Zbog ograniÄenosti resursa poput utroÅ”ka vremena i direktnih troÅ”kova procesa izvoÄenja eksperimenta, potrebno je ta ograniÄenja uzeti u obzir i kako pri izradi eksperimenata, tako i poboljÅ”anju postojeÄih modela. Navedena ograniÄenja u resursima (vrijeme i troÅ”ak) bit Äe definirani kao novi kriteriji. U radu Äe biti definiran postupak modifikacije postojeÄeg plana pokusa uzimajuÄi novouvedene kriterije maksimizirajuÄi preciznost rezultirajuÄeg modela. Novi pristup modifikaciji i poboljÅ”anju plana pokusa moguÄe je koristiti kao podrÅ”ku klasiÄnom pristupu oblikovanju eksperimenata.The process of designing experimental plans is based on the choice of the number and placement of design points. The question which should be answered is how to choose the design points and number of replications to achieve a more precise model. Due to the limitation of research resources like time and costs of performing certain design points, it is necessary to take these constraints into account when designing experiments. The mentioned time consumption, cost and model precision are defined as new criteria. The scope of the research is to define the procedure of maximizing model precision using multi-criteria approach. The study refers to the research and development of a new procedure which will be a support in the process of improvement of experimental plans
Pokusi sa smjesama - primjena pri optimiranju svojstava materijala
Pokusi sa smjesama (mjeÅ”avinama) predstavljaju racionalnu Å”irokoprihvaÄenu metodologiju iz podruÄja planiranja i analize pokusa (Design of Experiments), osobito pri rjeÅ”avanju problema ispitivanja utjecaja pojedine od komponenti smjese na svojstva i znaÄajke materijala. U radu Äe se iznijeti osnovne teorijske postavke pokusa sa smjesama (Experiments with Mixtures), te na primjerima izvedenih pokusa ilustrirati vlastita eksperimentalna istraživanja pri procesu lijevanja aluminijskih legura, s posebnim osvrtom na moguÄnost viÅ”ekriterijalnog optimiranja sastava Å”arže (uloÅ”ka) pri optimiranju svojstava legura
ECONOMIC EVALUATION OF BEEKEEPING IN KARLOVACKA COUNTY
Beekeeping in Croatia has a long tradition. There are favourable climate and vegetation conditions for development of beekeeping in Croatia. The number of registered beekeepers in Croatia is 3.404 with total of 313.978 beehives. Most of them are partātime beekeepers (53 %), hobby beekeepers comprise 37 % and professional beekeepers represent the smallest part with 11 % [3]. Beekeeping production is mainly organized on family farms [5]. KarlovaÄka county, in the cental part of Croatia, was chosen to analyse the economic attributes of beekeeping. The number of beekeepers in KarlovaÄka county in 2007. was 179 with total of 17.636 beehives [3]. Beekeepers were interviewed during the regular meeting of the Beekeepers Association. Fortyāfive beekeepers were interviewed which is a representative sample of beekeepers in Karlovacka county. Beekeepers were categorized as hobby beekeepers (151) based on the number of beehives. There are 56 % of hobby beekeepers, 31 % of partātime beekeepers and 13 % are professional beekeepers. Fixed assets in beekeeping consist of equipment, beehives and vehicles used in beekeeping (trucks, trailers, personal car). Hobby beekeepers generate 5.031,55 ā¬ of total income per year with 52 average beehives per beekeeper. They
achieve the highiest selling price an average of 3,20 ā¬ per kilo for their honey. Partātime beekeepers generate 9.875,74 ā¬ total income per year. The average number of beehives per partātime beekeeper is 110 and they achieve a selling price of 2,69 ā¬ per kilo. Professional beekeepers generate 26.681,36 ā¬ total income per year with an average number of 329 beehives per beekeeper. Their actual selling price, on average, is 2,07 ā¬
ECONOMIC EVALUATION OF BEEKEEPING IN KARLOVACKA COUNTY
Beekeeping in Croatia has a long tradition. There are favourable climate and vegetation conditions for development of beekeeping in Croatia. The number of registered beekeepers in Croatia is 3.404 with total of 313.978 beehives. Most of them are partātime beekeepers (53 %), hobby beekeepers comprise 37 % and professional beekeepers represent the smallest part with 11 % [3]. Beekeeping production is mainly organized on family farms [5]. KarlovaÄka county, in the cental part of Croatia, was chosen to analyse the economic attributes of beekeeping. The number of beekeepers in KarlovaÄka county in 2007. was 179 with total of 17.636 beehives [3]. Beekeepers were interviewed during the regular meeting of the Beekeepers Association. Fortyāfive beekeepers were interviewed which is a representative sample of beekeepers in Karlovacka county. Beekeepers were categorized as hobby beekeepers (151) based on the number of beehives. There are 56 % of hobby beekeepers, 31 % of partātime beekeepers and 13 % are professional beekeepers. Fixed assets in beekeeping consist of equipment, beehives and vehicles used in beekeeping (trucks, trailers, personal car). Hobby beekeepers generate 5.031,55 ā¬ of total income per year with 52 average beehives per beekeeper. They
achieve the highiest selling price an average of 3,20 ā¬ per kilo for their honey. Partātime beekeepers generate 9.875,74 ā¬ total income per year. The average number of beehives per partātime beekeeper is 110 and they achieve a selling price of 2,69 ā¬ per kilo. Professional beekeepers generate 26.681,36 ā¬ total income per year with an average number of 329 beehives per beekeeper. Their actual selling price, on average, is 2,07 ā¬