Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive

Komparativna istraživanja u svijetu pokazuju da kvaliteti obrazovanja razrednih učitelja i predmetnih nastavnika značajno doprinosi utemeljenost obrazovanja na spoznajama edukacijskih znanosti, posebice na spoznajama psihologije učenja i poučavanja. Stoga je glavni cilj studije prikazane u ovoj monografiji analiza modela obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj u odnosu na postavke sistemskog pristupa te kognitivističkih modela učenja i poučavanja. U ostvarenju postavljenog cilja istraživanja istaknutu ulogu ima i usporedba s onim europskim i svjetskim sustavima obrazovanja učitelja i nastavnika koji su u međunarodnim komparativnim studijama prepoznati kao uspješna rješenja te je njihov prikaz dan u prvom dijelu monografije. U drugom dijelu analizira se sadašnje stanje i prijedlozi promjena u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj, pri čemu osnovicu analize predstavljaju službeni dokumenti i stručne studije te radni materijali pojedinih ekspertnih timova. Kako se promjene sustava mogu uspješno provoditi tek ako postoji minimum suglasnosti u stavovima, vrijednostima i očekivanjima pojedinih sudionika i korisnika u pogledu opravdanosti i mogućnosti takvih promjena, istraživanje je u empirijskom dijelu usmjereno na ispitivanje ovih psiholoških varijabli, a rezultati istraživanja prikazani su u trećem dijelu monografije. Rezultati omogućuju uvidu u percepciju nekih aspekata učiteljskog i nastavničkog obrazovanja i profesije od strane učitelja, nastavnika, studenata i sveučilišnih nastavnika. Različiti sudionici i korisnici obrazovnog sustava naglašavaju važnost i neizbježnost dubokih strukturnih promjena u obrazovanju, kako bi se ispunio ključni zahtjev koji se danas postavlja pred sustav obrazovanja, a to je pripremanje učenika za samostalno cjeloživotno učenje. U četvrtom dijelu monografije ponuđeni su i konkretni primjeri međunarodne dobre prakse u području obrazovanja učitelja i nastavnika, a na kraju su ponuđene i neke korisne baze podataka koje mogu poslužiti istraživačima, kreatorima obrazovne politike te samim učiteljima i nastavnicima. Studija koju prikazuje ova znanstvena monografija predstavlja empirijski doprinos spoznaji o stanju u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj te referentnim zemljama u trenutku kada se planiraju ozbiljne promjene u cjelokupnom visokoškolskom obrazovanju u Hrvatskoj, pa tako i u obrazovanju učitelja i nastavnika. Posebno valja istaknuti kako ova znanstvena monografija model obrazovanja učitelja i nastavnika analizira u odnosu na postavke sistemskog pristupa te kognitivističkih modela učenja i poučavanja, pa se time analiza temelji na znanstvenim spoznajama o edukaciji i psihologiji učenja i poučavanja. Ova znanstvena monografija primarno je namijenjena istraživačima u području obrazovanja te studentima učiteljskih i nastavničkih studija, ali i kreatorima obrazovne politike kao izvor valjanih podataka o stanju u obrazovnom sustavu Hrvatske i smjernica za planiranje promjena u sustavu

Obrazovanje učitelja i nastavnika u Europi iz perspektive cjeloživotnog učenja

Ovo poglavlje prikazuje opći trend razvoja sustava obrazovanja učitelja i nastavnika na prijelazu stoljeća. Temelj komparativne studije čini prikaz najvažnijih preglednih dokumenata europskih institucija i ostalih međunarodnih organizacija koje se bave praćenjem i proučavanjem sustava obrazovanja učitelja i nastavnika, te opsežnija analiza sustava obrazovanja učitelja i nastavnika u odabranom uzorku zemalja EU, za koje se smatra da mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse u području. Na samom početku ovog poglavlja se posebna pažnja posvećuje određenju učiteljskih nastavničkih kompetencija kao determinanti usmjerenosti i spremnosti na cjeloživotno učenje te privlačenju sposobnih pojedinaca da izaberu učiteljsku/nastavničku profesiju. Nadalje, problematizira se organizacija inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika pri čemu se opisuje i slika stanja u Europi na prijelazu stoljeća te značaj Bolonjskog procesa za promjene u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika. Završni dio poglavlja usmjeren je na mjere zadržavanja kvalitetnih učitelja i nastavnika u profesiji, ulogu istraživanja u području učenja/poučavanja i obrazovanja učitelja i nastavnika te na neke od glavnih smjernica promjena u sustavu obrazovanja učitelja i nastavnika

Obrazovanje učitelja i nastavnika u Hrvatskoj

Ovo poglavlje prikazuje sadašnju strukturu sustava obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj te razmišljanja i prijedloge mogućih promjena u području, a osnovicu prikaza čini analiza službenih dokumenata i stručnih studija te radnih materijala pojedinih ekspertnih timova. Na samom početku ovog poglavlja razrađena je problematika privlačenja sposobnih pojedinaca u učiteljski/nastavničku profesiju u hrvatskom kontekstu. Nakon toga slijedi opsežan prikaz organizacije inicijalnog obrazovanja koji uključuje povijesni pregled, obrazovne reforme te posebno značenje Bolonjskog procesa u kontekstu inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj, što uključuje usporedbu « stare» i « nove» organizacije studija. Na kraju poglavlja opisuju se mjere zadržavanja kvalitetnih učitelja i nastavnika u profesiji kao i uloga istraživanja u području učenja/poučavanja te obrazovanja učitelja i nastavnika. Zaključno se govori o nekim od najvažnijih promjena potrebnih za poboljšanje sustava obrazovanja učitelja i nastavnika u Hrvatskoj

Percepcija kvalitete inicijalnog obrazovanja i trajnog profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika iz perspektive sveučilišnih nastavnika

Na samom početku ovog poglavlja opisana je metodologija provedenog on-line istraživanja te je opisan uzorak sveučilišnih nastavnika koji su sudjelovali u istraživanju. Poglavlje se nastavlja prikazom rezultata vezanih uz razmišljanja sveučilišnih nastavnika o mogućim načinima organizacije studija za učiteljsku i nastavničku profesiju, stručnim profilima koje je potrebno obrazovati te međuinstitucionalnoj suradnji. Nadalje se problematizira sama struktura kurikuluma te željeni ishodi kojima bi programi obrazovanja učitelja i nastavnika trebali rezultirati s posebnim naglaskom na programe pedagoško-psihološke izobrazbe i metodike. U ovom poglavlju prikazano je i mišljenje sveučilišnih nastavnika o trajnom profesionalnom usavršavanju učitelja i nastavnika, uključujući i mogućnost njihovog poslijediplomskog obrazovanja. Također su analizirani i komentari sveučilišnih nastavnika vezani uz sustave obrazovanja u zemljama EU. Na kraju poglavlja prikazani su prijedlozi mogućih promjena te preporuke za osmišljavanje sustava obrazovanja učitelja i nastavnika iz perspektive sveučilišnih nastavnika koji su i izravni sudionici tog sustava

Percepcija kvalitete obrazovanja nastavnika i nekih aspekata nastavničke profesije iz perspektive srednjoškolskih nastavnika

U poglavlju su prikazani rezultati dobiveni na reprezentativnom uzorku nastavnika gimnazija i strukovnih škola (N=1044) koji su procjenjivali kvalitetu vlastitog inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja iz pojedinih područja vlastite profesije. Nastavničke procjene kvalitete vlastitog inicijalnog i stručnog usavršavanja ukazuju na potrebu za poboljšanjem oba navedena aspekta, pri čemu je moguće izdvojiti i nekoliko područja kojima bi se čim prije trebala posvetiti pažnja, poput rada s učenicima s različitim poteškoćama te s darovitim učenicima ali i primjeni novih načina rada s učenicima općenito. Dobiveni rezultati navode na zaključak kako bi u budućnosti poseban naglasak valjalo staviti na osmišljavanje kvalitetnijih programa psihološko-pedagoške izobrazbe i razredne prakse (metodike), tj. programa koji će budućim nastavnicima omogućiti upoznavanje s daleko većim brojem realnih i konkretnih situacija i problema s kojima se mogu susresti u razredu, te pristupanje njihovom rješavanju. Nastavnici su također iskazali i znatan interes za poslijediplomske studije iz područja obrazovnih znanosti i metodika. Kada je riječ o percepciji nekih aspekata vlastite profesije, nastavnici općenito smatraju kako je jedan od njihovih glavnih zadataka u razredu poticanje učeničkog logičkog mišljenja i kreativnosti, te razvijanje radnih navika i vještina samostalnog učenja, što je posebno izraženo među nastavnicima koji poučavanje općenito smatraju procesom usmjerenim na učenika. U ovom kontekstu raspravljene su i određene razlike u percepciji pojedinih aspekata nastavničke profesije s obzirom na nastavnički staž i predmete koje nastavnici predaju, kao i neki od glavnih izvora zadovoljstva i nezadovoljstva u radu nastavnika

Percepcija kvalitete obrazovanja učitelja i nastavnika i nekih aspekata učiteljske i nastavničke profesije iz perspektive osnovnoškolskih učitelja i nastavnika

Na samom početku poglavlja opisana je metodologija provedbe istraživanja na reprezentativnom uzorku osnovnoškolskih učitelja i nastavnika, nakon čega su prikazani dobiveni rezultati po pojedinim cjelinama. U prvom dijelu prikazani su rezultati koji govore o percepciji kvalitete inicijalnog obrazovanja te o zadovoljstvu učitelja i nastavnika tim obrazovanjem. Nakon podataka vezanih uz inicijalno obrazovanje, analizirani su oni koji se odnose na učiteljsku/nastavničku percepciju kvalitete i zadovoljstvo stručnim usavršavanjem. U ovom poglavlju prikazano je i na koji način učitelji i nastavnici percipiraju vlastitu profesionalnu ulogu te određene aspekte svoje profesije, a obrađeni su i glavni izvori zadovoljstva i nezadovoljstva učitelja i nastavnika u radu. Rezultati koje prikazuje ovo poglavlje ukazuju na potrebu za poboljšanjem kako inicijalnog obrazovanja, tako i trajnog profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika pri čemu se mogu identificirati i određena područja u kojima su te promjene, prema ispitanim učiteljima i nastavnicima, najpotrebnije

Percepcija kvalitete učiteljskog i nastavničkog obrazovanja i nekih aspekata učiteljske i nastavničke profesije iz perspektive studenata Učiteljske akademije, visokih učiteljskih škola i nastavničkih fakulteta

Ovo poglavlje opisuje rezultate ispitivanja mišljenja studenata završnih godina učiteljskih i nastavničkih studija. Rezultati prikazuju studentsku percepciju i zadovoljstvo vlastitim studijskim obrazovanjem s nekoliko aspekata. Jedan od njih je zadovoljstvo inicijalnim obrazovanjem u kontekstu usvojenih znanja i vještina iz određenih područja buduće profesije. U sklopu ovog dijela prikazana je i analiza studentskih prijedloga vezanih uz područja o kojima bi tijekom studija željeli naučiti nešto više. Drugi aspekt koji su studenti procjenjivali je organizacija studija pri čemu su analizirani i studentski prijedlozi promjena. U ovom poglavlju prikazan je i način na koji studenti percipiraju svoju buduću profesionalnu ulogu te moguće poteškoće s kojima bi se u budućem radu mogli susresti. Svaki prikaz rezultata obuhvaća i usporedbu studenata s obzirom na glavni studijski smjer (budući učitelji razredne nastave i budući predmetni nastavnici). U zaključnom dijelu poglavlja raspravlja se o značenju dobivenih rezultata s aspekta mogućih promjena u sustavu inicijalnog obrazovanja učitelja i nastavnika

Priprema nastavnika za korištenje obrazovne tehnologije u nastavi: međunarodna iskustva

U ovom pregledu su dane osnovne pojmovne odrednice obrazovne tehnologije, dane su reference svjetskih standarda za pripremu nastavnika za korištenje obrazovne tehnologije, te su analizirane studije u čijem je fokusu priprema nastavnika za korištenje obrazovne tehnologije. Različitih modeli obrazovanja nastavnika za korištenje obrazovne tehnologije tema su većeg broja istraživanja, koja reflektiraju obrazovne propise određene zemlje. Priprema budućih nastavnika za korištenje obrazovne tehnologije presudna je za djelotvorno i svrhovito korištenje novih tehnologija u nastavi. Na osnovu analiziranih studija, moguće je zaključiti da pri kreiranju programa za obrazovanje nastavnika treba uzeti u obzir slijedeće odrednice: (a) važnost utvrđivanja jasnih zakonskih odrednica i programa za obrazovanje, (b) uvođenje kolegija iz obrazovne tehnologije u programe za obrazovanje nastavnika, (c) jače povezivanje institucija za obrazovanje nastavnika sa školama u kojima se provodi stručna praksa, te (d) omogućavanje učenja budućih nastavnika putem tehnologije