Образ дитини-сироти в розповідях Лідії Чарської

Дана стаття присвячена творчості видатної російської письменниці ХХ століття Лідії Чарської. Автор має на меті проаналізувати розповіді письменниці, де розкривається образ дитини-сироти. В статті подано порівняльний аналіз психологічних особливостей сучасних дітей-сиріт та дітей-сиріт доби Чарської.This article is devoted to creation of the Russian writer of distinction of a ХХ age Lidii Charskoj. The analysis of works is the purpose of the article authoresses appearance of child-orphan opens up in which. In the article to be presented comparative analysis of psychological features of modern children-orphans and children-orphans of period

Zagadnienie aksjologicznej deskrypcji żalu w języku rosyjskim

The author argues that the Russian language world-view verbalizes a dual assessment of pity. Moral assessment of pity as the soul's immediate response to someone else's suffering is positive. However, the uncomfortable and even painful process of experiencing this emotion and the high degree of intensity of its influence on one's psyche results in a negative hedonic evaluation of pity. This explains the metaphorical conceptualization of pity in images of pain, aggressive power, water element, and fire.The author argues that the Russian language world-view verbalizes a dual assessment of pity. Moral assessment of pity as the soul's immediate response to someone else's suffering is positive. However, the uncomfortable and even painful process of experiencing this emotion and the high degree of intensity of its influence on one's psyche results in a negative hedonic evaluation of pity. This explains the metaphorical conceptualization of pity in images of pain, aggressive power, water element, and fire

Frazeologismy s komponenty - somatismy v ruštině a češtině

Předmětem této práce jsou somatické frazeologické jednotky s komponenty «hlava» a «srdce». V rámci každé skupiny s jednotlivými komponenty se analyzují jednotlivé frazeologismy z hlediska sématického a strukturního. Dále se vysvětluje případná etymologie frazeologismů, sleduje se jejich fungování v ruských kontextech. Porovnání ruských a českých frazeologismů pomáhá stanovit shody a odlišnosti ve frazeologických fondech obou jazyků.The object of the work are phraseological units with somatic components «head» and «heart». Phraseological units of each group are analyzed by a semantic and structural perspective. An etymologic explanation is introduced and then phraseological units are illustrated within a Russian context. The foundations of the Russian and Czech languages are deduced by exploration of the differences and similarities of the phraselogical units.Institute of East European StudiesÚstav východoevropských studiíFilozofická fakultaFaculty of Art

Phraseological units with the components mačka, mačak; кошка, кот; gata, gato and its derivatives in Croatian, Russian and Portuguese language

U teorijskom se dijelu rada definira osnovno terminološko nazivlje važno za rad te se daje nekoliko klasifikacija frazemskih jedinica gdje smo se ponajviše oslanjali na klasifikaciju Antice Menac te smo frazeme tako podijelili prema sljedećim kriterijima: prema obliku, kategorijalnom značenju, podrijetlu, stilu i stupnju desemantizacije. Naveli smo i relevantne ruske (Vinogradov, Šanskij) i portugalske frazeologe (Sanromán, Vilela) čije smo klasifikacije također detaljnije opisali. U kratkom razvoju frazeologije i frazeografije donosimo najvažnija imena te rječnike iz područja frazeologije hrvatskog, ruskog i portugalskog jezika detaljnije opisujući najvažnije od njih. U poglavlju o zapadnoeuroskoj i istočnoeuropskoj frazeološkoj terminologiji objašnjavamo razlike te se odlučujemo za korištenje termina frazem. Opisujemo i novije pojave u frazeologiji u svim trima jezicima. Prije same strukturne analize dali smo primjere poslovica, izreka i terminoloških sintagmi te regionalno obilježenih frazema sa zoonimskim sastavnicama maca, mačak, mače, mačji, mačka; кот, котёнок, котята, кошачий, кошечка, кошка, кошки-мышки; gata, gato, gatuno, pošto smo se u daljnoj analizi odlučili baviti samo frazemima koji pripadaju užoj frazeologiji. U strukturnoj smo analizi sakupljeni korpus frazema sa zoonimskim sastavnicama podijelili prema strukturnim tipovima: frazeme sa strukturom fonetske riječi, frazeme koji imaju strukturu sveze riječi, frazeme sa strukturom rečenice i frazeme sa strukturom polusloženice, od kojih smo svaki podijelili na podtipove oprimjerene frazemima iz korpusa. Kao uvod u semantičku analizu, kratko smo opisali etimologiju leksema mačka i simboliku zoonima te dali kratak pregled leksičkih značenja zoonimskih sastavnica mačka, mačak; кошка, кот; gata, gato kako bismo kroz semantičku analizu pokazali u kojoj su mjeri simbolika i leksička značenja utjecali na formiranje frazeološkog značenja. Također, u trima smo jezicima pronašli zajednička leksička značenja obrađenih zoonima. Kroz konceptualnu smo analizu frazeme iz korpusa podijelili na značenjske grupe, koncepte čime smo zanemarili jezik kojem pripadaju, njihovu strukturu i kategorijalno značenje te smo ih objedinili prema nadređenom, zajedničkom pojmu. Prvo smo frazeme grupirali u dvije velike skupine – one koji se odnose na čovjeka i one koji se odnose na nešto neživo. Unutar prve skupine frazeme smo dalje podijelili na one koji se odnose na čovjekovu 100 vanjštinu, osobine, stanja, način kretanja, ponašanje, odnos prema postupcima, loše životne prilike ili pak na količinu, od kojih smo svaku skupinu podijelili na manje te smo sve oprimjerili. U drugoj smo skupini koja se odnosi na nešto neživo frazeme podijelili na one kojima se izražava gorčina hrane i pića, brzo trošenje nekog predmeta, uništenost čega, predmet nepoznatih svojstava, malu količinu i postojanje zapreke. Za svaku pojedinu grupu naveli smo pozadinsku sliku koja je motivirala značenje gdje se vidi koliko je simbolika ili pak stvarna osobina ili ponašanje životinje utjecalo na formiranje frazeološkog značenja. Za neke smo frazeme dali i primjere upotrebe iz nacionalnih korpusa triju jezika ili smo ih pronašli na pretraživaču. U semantičkoj analizi nismo upotrijebili sve frazeme iz korpusa pošto smo se koncentrirali na značenjske grupe, a ne na pojedinačni frazem. Tako smo naveli značenjske podgrupe koje smo mogli oprimjeriti najmanje dvama frazemima

Разработка лексико-грамматической разметки местоимений-существительных для корпуса детской речи RusLAPSED

https://www.ester.ee/record=b551425