Beograd : Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo
Abstract
Spinal muscular atrophy (SMA) is a leading genetic cause of infant mortality, with disease-modifying therapies
achieving maximal benefit when administered presymptomatically, underscoring the medical, ethical,
and public health imperative for newborn screening (NBS). In 2021, Serbia launched its first genetic
NBS initiative for SMA, centralized at the Faculty of Biology, University of Belgrade, a center of SMA diagnostics
and research since 1997. Over a 17-month pilot study, 12,000 newborns across two maternity hospitals
were screened using dried blood spots analyzed by qPCR for SMN1 absence, with confirmatory MLPA
testing and SMN2 copy number determination. Following pilot study success, the national SMA screening
program began on September 15, 2023, now encompassing 52 public and 6 private maternity hospitals.
By September 09, 2025, 119,735 newborns had been screened, identifying 19 infants with SMA; 17 received
immediate therapy—6 with 2 SMN2 copies, 7 with 3 copies, and 4 with 4 copies—while 2 infants
with 5 SMN2 copies remain under observation. Treated infants remain largely asymptomatic. A multidisciplinary
Expert SMA Commission ensures individualized treatment decisions, integrating genetic, clinical,
and laboratory data. The program establishes Serbia’s first reliable SMA incidence estimate (1:6,302 births)
and demonstrates that presymptomatic diagnosis, structured screening workflows, and personalized therapy
can transform SMA from a severe, life-limiting disease into a manageable condition. Serbia’s experience
provides a compelling model for integrating precision medicine into national health systems through
coordinated collaboration among academia, patient advocacy, industry, and government, illustrating how
early genetic diagnosis and tailored interventions can fundamentally change disease trajectories.Spinalna mišićna atrofija (SMA) predstavlja vodeći genetički uzrok smrtnosti odojčadi, pri čemu terapije
koje menjaju tok bolesti imaju najveći efekat kada se primene presimptomatski. To naglašava medicinski,
etički i javnozdravstveni značaj neonatalnog skrininga. Srbija je 2021. pokrenula prvi genetički neonatalni
skrining za SMA, centralizovan na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, koji od 1997. ima ekspertizu
u istraživanjima i dijagnostici SMA. U 17-mesečnoj studiji izvodljivosti testirano je 12,000
novorođenčadi iz dva porodilišta. Uzorci suvih krvavih mrlja analizirani su metodom qPCR radi otkrivanja
odsustva gena SMN1, uz potvrdno testiranje i određivanje broja kopija SMN2 metodom MLPA. Nakon završetka
studije izvodljivosti, nacionalni program skrininga za SMA počeo je 15. septembra 2023. i danas
obuhvata 52 državna i 6 privatnih porodilišta. Do 9. septembra 2025. testirano je 119,735 novorođenčadi
i identifikovano je 19 SMA pozitivnih beba. Od toga je 17 odmah započelo terapiju—6 sa dve kopije SMN2,
7 sa tri kopije i 4 sa četiri kopije—dok su dva novorođenčeta sa pet kopija pod kliničkim nadzorom. Lečene
bebe su uglavnom ostali asimptomatski. Multidisciplinarna Stručna komisija za SMA donosi individualizovane
odluke o terapiji, kombinujući genetičke, kliničke i laboratorijske podatke. Program je dao prvu
pouzdanu procenu učestalosti SMA u Srbiji (1:6,302) i pokazao da presimptomatska dijagnoza, jasno definisani
protokoli i personalizovana terapija mogu SMA pretvoriti iz teškog, životno ograničavajućeg oboljenja
u (iz)lečivu bolest. Srpsko iskustvo pruža model za integraciju precizne medicine u nacionalne zdravstvene
sisteme kroz saradnju akademske zajednice, pacijenata, industrije i države
Is data on this page outdated, violates copyrights or anything else? Report the problem now and we will take corresponding actions after reviewing your request.