Digitalni repozitorij arheološke dokumentacije i istraživačkih podataka Instituta za arheologiju - DIARH

Abstract

Repozitorij DIARH mjesto je pohrane i pretraživanja arhivske arheološke dokumentacije i istraživačkih podataka završenih i objavljenih arheoloških istraživanja i projekata: audio-vizualni fond, planoteka i prostorni podaci, rukopisi, elaborati i izvještaji te projekti. U izlaganju ćemo predstavit izazove s kojima smo se susreli: organizacija dokumentacije unutar arhiva Instituta, digitalizacija, prilagodba digitalizirane građe za pohranu u repozitoriju, stvaranje i prilagodba aplikacije za potrebe arheološke dokumentacije i istraživačkih podataka, dorađivanje i stalno usavršavanje radi omogućivanja što bolje funkcionalnosti te planovi za budućnost. Arhiviranje građe unutar Instituta ima dugu tradiciju još od postanka Instituta 1961. godine kada su prvi zaposlenici započeli voditi temeljitu brigu o arheološkoj dokumentaciji i njezinom inventiranju i taj proces traje do danas. Dokumentiranja arheoloških istraživanja koja se provode na otvorenom, složena su zbog različitih vrsta podataka i medija na kojima se bilježe: od prostornih planova, tlocrta, profila, presjeka do fotografija različitih faza istraživanja i pronađenih nalaza. Tijekom 20. stoljeća bilježilo se na različitim medijima (papiru, pausu, dia-filmovima i filmovima za snimanje fotografija). Tako se stvarala arhiva, odnosno ARHINDOKS odjel u Institutu za arheologiju, gdje se pohranjuje sva dokumentacija o istraživanjima našeg Instituta. U 21. stoljeću upotrebom digitalnih tehnologija i primjenom multidisciplinarnih istraživanja (fotoaparati, totalne geodetske stanice, LIDAR, magnetometri i dr.) promijenio se način prikupljanja i bilježenja te spremanja sve brojnijih podataka u arheologiji. Uz bogatu naslijeđenu dokumentaciju prethodnika sačuvanu na različitim medijima, od 2000. godine uvišestručila su se terenska arheološka istraživanja, a time i priljev dokumentacije. Svaki projekt stvorio je zasebnu dokumentaciju (popise, fotografije, crteže, zapise). Razvoj otvorene znanosti potaknuo je organizirano spremanje podataka u svim koracima istraživanja znanstvenih projekata koji se provode u Institutu, od 2013. do danas. Spremanje i briga o podacima regulirani su prema Planovima upravljanja istraživačkim podacima unutar svakog projekta. Ovi procesi stvorili su potrebu za jedinstvenim digitalnim repozitorijem koji je pokrenut 2023. godine. Djelatnici Instituta za arheologiju radili su na osmišljavanju strukture pohrane dokumentacije i istraživačkih podataka u repozitorij iz različitih perspektiva – istraživača različitih tipova lokaliteta i projekata, dokumentarista i korisnika kod ponovne upotrebe podataka. Svrha repozitorija je spremanje i organizacija svih vrsta podataka, trajno očuvanje te pretraživost i iskoristivost za buduća istraživanja prema načelima otvorene znanosti. Pri izradi repozitorija ključni su bili i iskustvo i znanje stručnjaka s područja informacijskih znanosti i programiranja koji dobro poznaju sve izazove digitalne pohrane arhivskih i istraživačkih podataka u repozitorijima baštinskog tipa (platforma Modulor++)