Public vs. private sector wage skill premia in recession: Croatian experience

Abstract

Privatni sektor u Republici Hrvatskoj u većoj je mjeri bio zahvaćen učincima posljednje gospodarske krize u odnosu na javni sektor. Pitanje je u kojoj mjeri su razlike u plaćama posljedica strukture poslova u javnom sektoru, u kojem se traže specifične vještine i posljedično više plaćaju u odnosu na privatni sektor. Iz tog razloga se u radu analiziraju odvojeno plaće u javnom i privatnom sektoru tijekom razdoblja 2008.–2014. Za svaki sektor se analizira jaz plaća koji nastaje kao posljedica specifičnih vještina, pri čemu se identificiraju tri skupine vještina: prve se odnose na poslovne zadatke koji u povezani s rješavanjem apstraktnih problema i upravljanjem; druge se odnose na pretežno rutinske poslovne zadatke; i treće se odnose na pretežno manualno‐intenzivne radne zadatke. Poseban naglasak u radu stavljen je i na mlade zaposlene (do 30 godina starosti), iz dvaju razloga. Prvi se odnosi na posebno izražene negativne učinke krize na ishode na tržištu rada mladih u cijeloj Europskoj uniji. Hrvatska sa stopom nezaposlenosti mladih od 45,5 posto (za dobnu skupinu 15–24) u 2014. godini nije izuzetak. Drugi razlog je postojanje specifične mjere aktivne politike zapošljavanja kojoj je namjera bila uključivanje mladih ljudi u svijet rada putem programa stručnog osposobljavanja u subvencioniranom iznosu otprilike jednakom minimalnoj plaći. Pitanje koje se postavlja: utječe li popularnost te mjere na uobičajeno funkcioniranje tržišta rada i kanaliziranje mladih u određena zanimanja.Recent crisis in Croatia has more adversely affected private than public sector workers. However, the question is whether the pay schemes are more related to the nature of jobs in the public sector, where certain skills are in demand and consequently paid more than in the private sector. To shed some light on this issue, wages during the period 2008–2014 have been analysed in two sectors separately. For each sector wage skill premium was assessed by classifying workers into three skills groups: the first is related to abstract problem solving and organizational tasks, the second is relatively more routine‐task intensive, while the third is primarily manual-task intensive. Additional emphasis is placed on the young workers (up to age 30). There are two reasons for this. The first is related to the adverse effects recent recession had on youth labour market outcomes throughout the European Union. Croatia, with the youth unemployment rate of 45.5 percent (age group 15–24) in 2014 is no exception to this problem. The second reason is related to the question of a specific active labour market policy (ALMP) measure design for inclusion of young people in the labour market by offering them internship/traineeship subsidized in the amount of an approximately minimum wage. The question remains whether such measure channels young workers into certain jobs and disrupts normal labour market competition due to its wide popularity