Primjena Hofstedeova upitnika kulture u Hrvatskoj: ispitivanje regionalnih razlika

Abstract

The purpose of this paper is to apply Hofstede's value survey in Croatia and examine regional differences in the cultural dimensions of power distance, individualism, masculinity, uncertainty avoidance and long-term orientation. Based on the large national survey data (N = 1,500), the scores for five dimensions were analysed at the national and sub- -national regional levels. This study contributes to Hofstede's theory of culture by using the general population sample and examining regional differences. The results show that Croatia scores lower on power distance, is a moderately high individualistic country, has a tendency towards "feminine" culture and has a lower level of long-term orientation, which are all characteristics of developed countries. However, the value of uncertainty avoidance is high, which is a characteristic of post-transition economies. The analysis at regional level in Croatia reveals that Croatia is homogeneous with respect to Hofstede's dimensions of national culture. The cluster analysis was performed using dimensions of national culture for Croatia. Among the identified clusters differences exist in gender and age, while there are no significant differences related to the level of education. Implications for managers and policy makers are discussed in the paper.Svrha ovog istraživanja jest primijeniti Hofstedeov upitnik nacionalne kulture u Hrvatskoj i istražiti regionalne razlike u stavovima hrvatskih građana o dimenzijama nacionalne kulture: distanca moći, individualizam, maskulinitet, izbjegavanje nesigurnosti i dugoročna orijentacija. Na temelju ankete velikog uzorka građana u Hrvatskoj (N = 1500) analiziraju se vrijednosti za pet dimenzija na nacionalnoj razini i na razini regija. Ovo istraživanje pridonosi Hofstedeovoj teoriji kulture istraživanjem na cijeloj populaciji i time što se analiziraju regionalne razlike. Rezultati pokazuju da hrvatsku nacionalnu kulturu obilježava niža razina distance moći, umjereno viša razina individualizma, niska razina maskuliniteta i niža razina dugoročne orijentacije, što su sve karakteristike razvijenih zemalja. Čini se da je ubrzani proces globalizacije pridonio konvergenciji stavova građana i njihovu približavanju stavovima građana u razvijenim zemljama. Međutim, indeks izbjegavanja nesigurnosti visok je, što je karakteristika posttranzicijskih zemalja. Analiza na regionalnoj razini pokazuje da je Hrvatska homogena što se tiče stavova građana o dimenzijama kulture. Koristeći se dimenzijama nacionalne kulture u Hrvatskoj, provedena je klasterska analiza koja je pokazala razlike između klastera prema dobi i spolu te da nema značajnih razlika s obzirom na obrazovanje ispitanika. U radu se obrazlažu implikacije ovog istraživanja za menadžere i nositelje javne politike