Application of GIS technology in residue management : master's thesis

Svrha izrade ovog rada je kartirati i prikazati na karti podatke o reziduima dobivene istraživanjima na lokaciji bivše tvornice Jugovinil u Kaštelu Sućurcu, naselju u gradu Kaštela. Za izradu karata korišten je računalni softver ArcGIS Desktop. Obrađivani su podaci o brzinama doza, koncentracijama radija-226 i radona, te koncentracijama teških metala. U teoretskom dijelu rada obrađeni su općeniti pojmovi vezani uz rad radi lakšeg razumijevanja rada. U praktičnom dijelu rada prikazani su rezultati u obliku karata. Dobiveni rezultati su zadovoljavajući.The purpose of this work is to map and display on the map the dana of NORM residues obtained from the research at the location of the former Jugovinil factory in Kaštela. The ArcMap program was used to create the maps. Data on dose rates, radium-226 and radon concentrations, and heavy metal concentrations were processed. In the theoretical part of the work, general terms related to the work are discussed for easier understanding of the work. In the practical part of the work, results are presented in the form of maps. The results of the work are satisfactory

Razvoj koda u programskom jeziku Python za izračun kvalitete plina uplinjenog na UPP terminalu Omišalj : završni rad

U ovome radu opisan je postupak izračuna metanskoga broja u skladu s normom HRN EN 16726 - Plinska infrastruktura - Kvaliteta plina - Grupa H. Opisani je postupak zatim proveden u programskom jeziku Python s ciljem izračuna metanskoga broja za nekoliko različitih sastava UPP-a koji su uplinjeni na terminalu u općini Omišalj na otoku Krku. Rezultati dobiveni u Pythonu uspoređeni su izračunatim metanskim brojevima u Excelu.. U konačnici, donesen je zaključak o funkcionalnosti i efikasnosti ponuđenog koda za izračun metanskoga broja

Mineraloška i geokemijska poveznica između močvarnog tipa ležišta željezne rude i predindustrijske zgure u nizinskom slivu rijeke Drave : doktorski rad

Long term field examinations in the Podravina region led to discoveries of iron production in the region, resulting in extensive targeted archaeological field surveys during the previous 30 years. Based on the archaeological evidence, iron ore was locally exploited for individual purposes of local smiths and settlements. Previous geological studies in the region failed to recognize iron ore deposits that would enable such iron production. However, archaeological and geological surveys in southeastern Hungary, with similar geological, pedological and hydrogeological conditions as the Podravina region, point to occurrence and usage of bog iron ore, a sedimentary type of iron ore deposit, as the primary raw material. Detailed soil analyses, including mineralogical, geochemical and textural analysis, were conducted through the region. Significant content of goethite and higher than average Fe2O3 contents in such soil types point to bog iron ore formation. Correlation between groundwater depth with Fe accumulation zones indicates groundwater as the main carrier of the Fe enrichment in soils, with the main precipitation zone between 10 and 100 cm. Established formation mechanism is well in line with discoveries of three bog iron types (soil, nodules and fragments) in the region, which represent bog ore development phases. Mineralogical composition determined variable goethite contents, increasing from soils to fragments, while vice-versa was observed for quartz. Geochemical analysis confirmed Fe2O3 and SiO2 as the two main oxides, with varying iron-silicon ratios, increasing from soil to the fragment samples, indicating different phases of the cementation process during formation. Analysed archaeological samples of roasted iron ore and iron slags point to thermal reactions between 300 and 1000 °C (average 500–650 °C) for roasted iron ore and above 1000 °C for slags, with presence of hematite and magnetite in roasted ore and fayalite and wüstite in slags. Geochemically, roasted ore has higher Fe2O3 contents than bog ore, as part of the ore pre-processing. On the other hand, slags have variable contents of Fe2O3, SiO2 and Al2O3, which in some cases indicates temporal and spatial variability of the used ore. Hierarchical clustering analysis of bog iron ore revealed that Fe does not hold any influence on the contents of trace and rare earth elements, therefore, trace and rare earth elements can be used to create and compare geochemical signatures between bog iron ore and archaeological samples of roasted iron ore and iron slags. By comparing these signatures, similar shapes and peaks were observed between ore and archaeological material, confirming the hypothesis that bog iron ore was the primary raw material used for the iron production in the Podravina region during Late Antique and Early Middle Ages.Tijekom višegodišnjih terenskih obilazaka područja Podravine prikupljeni su indikativni površinski nalazi komada talioničke zgure, ulomaka keramičkih sapnica i stijenki glinenih peći koji su potaknula ciljana arheološka iskopavanja na više položaja uz rijeku Dravu (Sekelj Ivančan i Karavidović, 2021; Valent i dr., 2017; Valent, 2021). Veliki broj manjih nalaza tragova taljenja i proizvodnje željeza ukazuje da je ruda eksploatirana lokalno, za individualne potrebe ljudi koji su naseljavali taj prostor (Karavidović, 2020). Međutim, ranija geološka istraživanja nisu ukazala na pojave željezne rude na području Podravine, stoga se postavilo pitanje o podrijetlu i vrsti korištene rude. Arheološka i geološka istraživanja u jugoistočnoj Mađarskoj ukazala su na pojave močvarne željezne rude, sedimentnog tipa ležišta željezne rude, koja se obično javlja u močvarnim područjima (Gömöri, 2006; Török i dr., 2015). S obzirom na slične geološke, pedološke i hidrogeološke uvjete između južne Mađarske i područja Podravine, pretpostavilo se da je i na području Podravine formirana i korištena ista vrsta rude. Ciljevi i hipoteze Glavni ciljevi ovog rada bili su utvrditi mogućnost formiranja močvarne željezne rude na području Podravine, utvrditi tipove, mineraloške i geokemijske karakteristike močvarne željezne rude, pržene željezne rude i željezne zgure te utvrditi međusobnu korelaciju između močvarne željezne rude, pržene rude i željezne zgure korištenjem dostupnih mineraloških i geokemijskih analiza. Ciljevi su bazirani na tri hipoteze: (i) tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka močvarna željezna ruda formirana je na području Podravine, (ii) zbog kompleksnog mehanizma formiranja, očekuje se da će močvarna željezna ruda imati varijabilan mineralni i geokemijski sastav i (iii) močvarna željezna ruda korištena je kao glavna mineralna sirovina za taljenje i proizvodnju željeza na području Podravine tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Znanstveni doprinos Rezultati ovog istraživanja doprinose razumijevanju eksploatacije i uporabe željezne rude na području Podravine tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka kroz analizu mineraloških i geokemijskih karakteristika močvarne željezne rude i pripadajućeg arheološkog materijala. Prvi put pružen je uvid u detaljnu analizu različitih razvojnih faza močvarne željezne rude na području istraživanja i u Republici Hrvatskoj općenito. Posebna pozornost posvećena je udjelima elemenata u tragovima i elemenata rijetkih zemalja, te njihovom ponašanju i mobilnosti prilikom različitih termičkih tretmana. Prikupljeni podaci korišteni su za provenijencijska istraživanja ulomaka željezne zgure, što predstavlja prvi takav tip istraživanja u Republici Hrvatskoj. Metode i postupci U svrhu određivanja prisutnosti močvarne željezne rude u tlima Podravine te je li upravo močvarna željezna ruda bila glavna sirovina za taljenje i proizvodnju željeza tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka, provedene su detaljne mineraloške i geokemijske analize. Rendgenska difrakcija na prahu (XRD) i induktivno spregnuta plazma (ICP-MS/AES) korištene su na uzorcima tala, različitim tipovima močvarne željezne rude te arheološkim uzorcima pržene rude i željezne zgure. Dodatno su na profilima tla određeni granulometrijski sastav, udio karbonata, te pH i električna vodljivost. U svrhu određivanja korelacije između rude i arheoloških uzoraka korišteni su elementi u tragovima i elementi rijetkih zemalja (REE), kako bi se kreirali i usporedili njihovi geokemijski otisci. Za što preciznije povezivanje rude i uzoraka zgure korištene su statističke analize, poput klaster analize (eng. hierarchical cluster analysis) i analize primarnih komponenata (eng. principal component analysis). Rezultati i zaključci Kako bi se utvrdila mogućnost formiranja močvarne željezne rude na području Podravine, uzorkovano je preko 50 profila tla, u blizini lokaliteta gdje je na površini zamijećena pojava zgure, kojima je određena boja te magnetski susceptibilitet. Šest profila je odabrano za daljnja mineraloška, geokemijska i granulometrijska istraživanja obzirom na značajnu prisutnost željezovitih tragova u obliku prevlaka i ispuna crvene i narančaste boje. Mineraloške analize unutar profila tla ukazale su na prisutnost goethita (Fe-oksihidroksida), dok su geokemijske analize pokazale širok raspon udjela Fe2O3 i SiO2. Unutar svih profila, a poglavito u intervalu 50–100 cm dubine, zabilježeni su povišeni udjeli Fe2O3, s maksimalnom vrijednošću od 31,52 mas. % u 60–80 cm intervalu tla s lokaliteta Kalinovac-Hrastova Greda. Navedene dubine obogaćenja odgovaraju prosječnoj razini fluktuacije podzemne vode (Brkić i Briški, 2018), za koju je već u ranijim istraživanjima (Kopić i dr., 2016) utvrđeno obogaćenje s Fe, Mn i As. S obzirom na navedeno, može se utvrditi da je podzemna voda glavni nositelj redoks-osjetljivih kemijskih elemenata poput Fe, Mn i As u tlima Podravine, a čija se mobilnost mijenja s promjenom redoks uvjeta. Navedeni elementi talože se u intervalu između 10 i 100 cm dubine, u oksidacijskim zonama koje potiču oksidaciju iz Fe2+ u Fe3+, odnosno iz Mn2+ u Mn3+/4+, te As3+ u As5+. Trovalentno Fe predstavlja imobilni oblik u tlima, čime je omogućeno postupno taloženje i obogaćenje željeza u tlu. Međutim, uslijed poljoprivrednih procesa i melioracijskih zahvata te regulacija vodnih tokova od 19. stoljeća, snižava se razina podzemne vode, čime se znatno otežava precipitacija močvarne željezne rude u Podravini. Stoga se pretpostavlja da trenutni nalazi predstavljaju inicijalnu fazu razvoja, s obzirom da je daljnji razvoj onemogućen zbog nepovoljnih uvjeta u okolišu. Terenskim istraživanjima utvrđene su tri razvojne faze močvarne željezne rude (željezovita tla, nodule i željezoviti fragmenti) koji su mineraloški i geokemijski analizirani. Mineraloške analize ukazuju na varijabilne udjele goethita, čiji udio raste od tala prema fragmentima. Uz njega, zabilježeni su i tipični minerali tla poput kvarca, plagioklasa i filosilikata. Geokemijski udjeli Fe2O3 i SiO2 prate mineraloške analize pa su tako u tlima zabilježeni najniži udjeli Fe2O3 (13,20–27,93 mas. %) te najviši udjeli SiO2 (50,75–63,38 mas. %). U nodulama udjeli Fe2O3 (22,99–39,54 mas. %) i SiO2 (27,06–44,10 mas. %) su podjednaki, dok su kod fragmenata udjeli Fe2O3 (32,03–70,89 mas. %) veći od udjela SiO2 (3,59–30,67 mas. %). Takve vrijednosti ukazuju na slab metalurški potencijal prve dvije razvojne faze močvarne željezne rude (tla i nodule), dok samo močvarno željezni fragmenti pokazuju dovoljno visoke udjele Fe2O3, kao posljedicu naprednije Fe cementacije. Analize uzoraka pržene željezne rude ukazuju na prisustvo Fe-oksida koji nastaju na višim temperaturama, poput hematita i magnetita. Sam proces prženja rude radi se s ciljem oplemenjivanja sirovine pa su sukladno tome u prženim rudama zabilježeni prosječno viši udjeli Fe2O3 (8,44–84,97 mas. %), te niži udjeli SiO2 (4,17–62,67 mas. %). U sklopu analize željeznih zgura, analizirani su arheološki uzorci s tri lokaliteta; Hlebine-Velike Hlebine, Virje-Sušine i Virje-Volarski breg. Minerali fayalit (Fe2SiO4) i wüstit (FeO) u uzorcima zgure ukazuju na termalne reakcije između Fe i Si na temperaturama preko 1000 °C, tipičnim za temperature u talioničkim pećima. Varijabilni geokemijski udjeli Fe2O3 (52,30–66,46 mas. %) i SiO2 (11,69–37,28 mas. %) ukazuju na moguću vremensku i prostornu varijabilnost u uzorcima zgura s različitih lokaliteta, kao posljedice geokemijskog sastava rude, što se može i uočiti na dijagramu glavnih komponenti (PCA). Povišene vrijednosti Al2O3 u uzorcima s lokaliteta Virje-Volarski breg ukazuju da je ruda s tog lokaliteta sadržavala više alumosilikatne komponente. Kako bi se odredio izvorišni materijal prženih ruda i željeznih zgura napravljene su klaster analize uzoraka prirodne i pržene rude koje ukazuju da se redoks-osjetljivi elementi poput Fe i Mn odjeljuju od elemenata u tragovima i elemenata rijetkih zemalja (REE). To znači da su elementi u tragovima i REE neovisni o udjelu Fe, što ih čini pogodnima za daljnje određivanje provenijencije i geokemijskih korelacija. Udjeli odabranih elemenata u tragovima i REE normalizirani su na hondrit (Anders i Greevese, 1989) te gornju kontinentalnu koru (Taylor i McLennan, 1995), te naneseni na multielementne dijagrame, formirajući V geokemijske otiske rude i zgure. Tako prikazani uzorci pokazuju karakteristične pikove, poput povišenog fosfora koji se često veže uz močvarnu željeznu rudu. Udjeli REE pokazuju isti geokemijski otisak kod ruda i zgura, čime se nedvojbeno može zaključiti da je močvarna željezna ruda korištena kao glavna sirovina prilikom taljenja i proizvodnje željeza tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka na području Podravine

International standard ISO 45001: guidelines for occupational health and safety management system at work in organization : master's thesis

U ovom diplomskom radu prikazana je norma ISO 45001 koja pruža smjernice za sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu u organizacijama. U normi se pojavljuje niz novih izmjena u zahtjevima koji su detaljno prikazani i uspoređeni sa prethodno važećom normom OHSAS 18001. Također detaljno su prikazani zahtjevi potrebni za uspješnu implementaciju sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu u organizaciju. U praktičnom dijelu, na primjeru prve tvrtke u industriji cementa u Hrvatskoj, CEMEX Hrvatska d.d., koja je ishodila certifikat ISO 45001 prikazana je implementacija norme ISO 45001. Uvođenjem norme ISO 45001 unutar organizacije povećalo se zadovoljstvo radnika te njihova produktivnost, konkurentnost organizacije te je smanjen broj ozljeda na radu.The thesis describes the international standard ISO 45001, which provides guidelines for the occupational health and safety management system in organizations. This standard has many changes in the requirements, which are presented in great detail and compared with the previously applicable standard OHSAS 18001. The requirements necessary for successful implementation of the occupational health and safety management system in organizations were also described in detail. In the practical part of the paper, the implementation of the ISO 45001 standard in CEMEX Hrvatska d. d., the leading cement plant in Croatia, which received the ISO 45001 certificate, was described. The implementation of the standard ISO 45001 in the organization has increased employee satisfaction and productivity, increased the competitiveness of the organization and reduced the number of work-related injuries

Testing compostability of biodegradeable bags in predetermined conditions : master's thesis

U ovom radu dan je kratki pregled mogućnosti i potencijalnih problema odvojenog sakupljanja biootpada prema danas primijenjenoj praksi. Također je dan pregled obavljenog eksperimenta raspada vrećica za biootpad u različitim uvjetima.This paper consists of a brief summary of posibilities and problems regarding current management of biowaste and the results o fan experiment regarding degradation of biodegradable bags in different conditions

Possibilities of sucker rod pump design in prosper software : master's thesis

S obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj ima ukupno oko 762 naftne bušotine od kojih 47% proizvodi dubinskim crpkama s klipnim šipkama, u radu je odabrana fiktivna bušotina X, za koju su detaljno opisane mogućnosti dizajniranja crpki u programu Prosper (Sveučilišna licenca za edukativne svrhe: #4186). Prosper je računalni program tvrtke Petroleum Experts, koji služi za analizu poboljšanja proizvodnih mogućnosti bušotine, te za dizajn i optimizaciju različitih proizvodnih sustava. Prednost uporabe ovog računalnog alata je velika točnost i brza obrada podataka, kao i mogućnost široke primjene u praksi. Bušotinu X karakterizira relativno nizak indeks proizvodnosti, pa je pri postavljanju proizvodnog modela bušotine potrebno odrediti optimalan sustav proizvodnje dubinskom crpkom s klipnim šipkama za zadane uvjete u bušotini i ležištu. Proizvodno modeliranje se može podijeliti u nekoliko koraka, od unosa osnovnih ulaznih podataka za novu bušotinu s dubinskom crpkom s klipnim šipkama, PVT karakteristika proizvodnog fluida, njihovog usklađivanja s mjerenim podacima, unosa podataka o opremi, kreiranja IPR i VLP krivulja, te konačnog odabira i dizajna dubinske crpke s klipnim šipkama. Na kraju je provedena analiza osjetljivosti kako bi se vidjela mogućnost prognoziranja rada bušotine u programu Prosper, ukoliko bi došlo do povećanja udjela vode u proizvodnji, odnosno u protoku kapljevine.Considering the fact that there are a total of 762 oil wells in Croatia, 47% of which produce using sucker rod pumps (SRP), the fictitious well X was chosen in the work, for which the possibilities of designing pumps are described in detail in the Prosper program (University license for educational purposes: #4186). Prosper is a computer program from the Petroleum Experts, which is used for analyzing the improvement of the well's pumping capabilities and for designing and optimizing various pumping systems. The advantage of this computer program is high accuracy and fast data processing, as well as the possibility of wide application in practice. Well X is characterized by a relative low production index, so when creating the production model of the well, it is necessary to determine the optimal production system using an SRP for the given conditions in the well and in the reservoir. The production modelling can be divided into several steps, from the input of the basic data for a new well with a SRP, the PVT properties of the production fluid, its matching with measured data, the input of the equipment data, the generation of IPR and VLP curves, to the final selection and design of the SRP. Finally, a sensitivity analysis was performed to see if it is possible to predict the operation of the well in the Prosper program when the water cut is increased

Gornjotrijaski litofacijesi na lokalitetu Lokve u Gorskom kotaru – indikatori paleookolišnih i paleoklimatskih promjena

The Upper Triassic deposits in the entire Western Tethys realm are widely recognized in the form of the Main Dolomite (Hauptdolomit/Dolomia Principale). However, the lower part of the Upper Triassic is lithologically more diverse, and of variable thicknesses, sometimes even missing in the External Dinarides. It is represented by different lithofacies ranging from fine to coarse grained clastics, marls, limestones, dolomites as well as coal and bauxite occurrences. This heterogeneous lithology archives several palaeoclimatic events that punctuated the otherwise predominantly arid monsoonal regime of the Late Triassic. On such climatic episode in the lower part of the Carnian ( Julian 2–Tuvalian 2), is the Carnian Pluvial/Humid Episode (CPE, SIMMS & RUFFELL 1989; RUFFELL et al., 2016); a rather short episode of climatic change, indicated by a shift from arid to relatively more humid conditions, an enhanced hydrological cycling, and increased weathering intensity linked to global carbon cycle perturbations triggered by large-scale volcanism (e.g., DAL CORSO et al., 2020). The CPE is distinguished in the sedimentary record as a period of intensive weathering and clastic influx into the marine realm, paralleled by a reduced carbonate deposition, as well as coal or bauxite accumulation on land. The aim of this research was to identify this climatic episode in the Lokve section, Gorski Kotar area, in the External/ Karst Dinarides with the help of petrography, clay mineral analysis and palynology. In this area, the Upper Triassic strata directly lays on Permian siliciclastics (SAVIĆ & DOZET, 1983). The recorded Upper Triassic succession is composed of sandstones, followed by an interval of red shale and dolomite intercalations, as well as grey shales between dolomite layers, and finally well-bedded dolomites in its uppermost part. Sandstones are determined as feldspar arenites to greywackes. They are composed of angular to rounded clasts and exhibit good sorting. The matrix is composed of clay minerals which are cemented by calcite. The shales are irregularly laminated, with very dispersed irregular dark laminae. Only rare quartz silt-size clasts are observed. Dolomites are mostly primary with well-preserved textures and alochem fabrics. Four types of dolomites are determined: dolomicrite, dolobiomicrite, dolobiosparite and dolobiolitite. XRD analysis of shales and sandstones showed a general increase in micaceous and clay minerals, coupled with a decrease in albite, hematite, and quartz along the section. Among the clay minerals only chlorite was distinguished, but no kaolinite was recognized. The increase in carbonate sedimentation is interpreted as stabilization of the sedimentary environments, and cessation of siliciclastic input. Decrease in grains size of clastic component up section indicates more quiet environments and possibly more distal position on the stabilized shelf. The increase in clay sized particles is also related to the increase in micaceous minerals, and consequently to the decrease in quartz content. Although K-feldspar and plagioclase were recognized in XRD analysis, the lack of kaolinite, as a weathering product of such minerals indicates the climatic conditions were not humid tropical but rather warm arid. Change in shale colour, from red to grey is related to the reduction of iron, as the red clastic bare hematite, and in the grey shales pyrite is recognized. The “Carnian Pluvial Episode” sediments have some similar characteristics with the recorded Lokve section, but clear evidence for such an episode is not seen here. The Lokve section probably represents a younger Upper Triassic stratigraphic interval, representing the stabilization of carbonate production and deposition of the regionally recognized Main Dolomite

Uzroci oštećenja isplačnih pumpi : završni rad

Isplaka je najbitniji fluid koji se koristi tokom bušenja, tj. bez nje bi bušenje bilo nemoguće. Isplaka ima niz zadaća koje obavlja, a svakako jedna od najvažnijih je i čišćenje dna kanala bušotine. Sustav za njeno protiskivanje kroz niz bušaćih alatki te povratno kroz kanal bušotine je složen sustav u kojem je najbitnija komponenta upravo isplačna pumpa. Isplačna pumpa treba ostvariti dostatan tlak i protok kako bi se uspostavila cirkulacija isplake kroz kanal bušotine te osigurala nesmetana izrada kanala bušotine. Upravo zbog kontinuiranog rada pri visokim tlakovima i protocima često dolazi do oštećenja pojedinih dijelova isplačnih pumpi. U ovom završnom radu opisana su najčešća oštećenja isplačnih pumpi, kao i metode detekcije kvarova i prevencije većih oštećenj

Procjena geotermalnog potencijala naftnog polja Ježevo : završni rad

Naftna industrija je tijekom povijesti bila jedna od ključnih gospodarskih grana u razvitku Republike Hrvatske, kako na regionalnoj razini, tako i na lokalnoj razini. Budućnost daljnjeg širenja naftnog sektora u RH je neizvjesna, obzirom na trenutni smjer energetske tranzicije društva te postupnog odmaka od korištenja fosilnih goriva u sklopu postojećih regulativa. Obzirom na kontinuirani pad proizvodnje iz eksploatacijskih polja nafte i plina, nesumnjivo će u narednom desetljeću doći do zatvaranja niza polja koja će biti iscrpljena ili ekonomski neisplativa za održanje proizvodnje. Velik dio naftnih i plinskih polja nalazi se na takvim dubinama gdje temperatura fluida u ležištu omogućava revitalizaciju u geotermalna polja, obzirom da u ležištima uz naftu i plin gotovo uvijek postoji i podinski vodonosnik. Cilj završnog rada je bilo istražiti jedno takvo malo naftno polje, Ježevo u Zagrebačkoj županiji, koje je u zreloj fazi eksploatacije, a ležište se nalazi na takvoj dubini koje upućuju na geotermalni potencijal

Analiza mogućnosti nastavka eksploatacije ležišta arhitektonsko-građevnog kamena "Glave" korištenjem fotogrametrijskog modela : završni rad

U završnom radu prikazan je prijedlog nastavka eksploatacije ležišta arhitektonskog-građevnog kamena „Glave“ na temelju izrađenog 3D fotogrametrijskog modela. Računalnim programom „iTwin Capture Modeler Master“ izrađen je 3D model ležišta te je nakon provedene analize modela ležišta predložen smjer nastavka eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena