Triplex Confinium in the 18th Century: Experience, Knowledge and Memory

Abstract

Tematsko područje ovog rada počiva na analizi i interpretaciji graničnih društava i vojno-adminsitrativnih logika habsburške, mletačke i osmanske uprave na području Triplex Confiniuma od 1699. do 1797. godine iz makrohistorijskih i mikrohistorijskih perspektiva. Makrohistorijske perspektive predstavljaju izvršnu moć imperijalnih sila, a mikrohistorijske lokalno stanovništvo i njegovu svakodnevicu podređenu vlasti. Osnova teorijska polazišta definirana su unutar Lattimoreove klasifikacije granice kao pravnog i društvenog čina razgraničenja te border studies s fokusom na fenomen pograničja koji simultano predstavlja simbolički i fizički prostor. Rad sadržava trojnu strukturu temeljenu na pojmovima iskustvo, znanje i pamćenje kroz koje su se metaforičkim značenjem uspostavile percepcije ,,odozgo“ i ,,odozdo“ oblikujući kontrastne sustave ranonovovjekovnog života. Pritom, glavni cilj ovoga rada je povezati sva tri pojma kao nedjeljiv i međusobno ovisan dio trojne strukture čime se oblikuje Triplex Confinium kao dinamično sjecište sociokulturnih, multikonfesionalnih, individualnih i kolektivnih identiteta i odnosa te političkih strategija. U iskustvu, ranonovovjekovna kartografija temeljena na imagološkim konstruktima te gradnja, obnavljanje i rušenje vojnih pograničnih utvrđenja kao iskustveno i anticipirajuće oblikovali su dvostruki i kontrolirajući odnos između podređenog i nadređenog. Znanje je prikazalo konstrukciju i reprezentaciju Drugoga kao sociokulturno i konfesionalno Drugo, dok je sanitarni kordon predstavljao fizičku preventivnu mjeru protiv unošenja zaraznih bolesti čime se nametalo pitanje stvarne kontrole granice. Zadnji dio rada pamćenje, kroz muslimansku i krajiško-uskočku epiku ponudio je prezentaciju i (re)konstrukciju simboličkih geografija višegraničja ranonovovjekovnih kartografskih produkcija kroz koje je oblikovan geografski i mentalni (kulturni) prostor narodnih pjesama.The thematic field of this thesis is based on the analysis and interpretation of border societies and military-administrative logic of the Habsburg, Venetian and Ottoman administration in the Triplex Confinium area from 1699. to 1797. from a macrohistorical and microhistorical perspective. Macrohistorical perspectives represent the executive power of the imperial powers while the microhistorical represent the local population and its everyday life subordinated to its authority. The basic theoretical starting points of this thesis are defined within Lattimore's classification of the border as a legal and social act of demarcation and Border studies with a focus on the phenomenon of the border that simultaneously represents symbolic and physical space. The thesis has a triple structure based on the concepts of Experience, Knowledge and Memory through which perceptions "above" and "below" were established by methaphorical meaning and the shaping of contrasting systems in early modern life. The main goal of this thesis is to connect all three concepts as an indivisible and interdependent part of the triple structure, thus shaping the Triplex Confinium as a dynamic intersection of sociocultural, multiconfessional, individual and collective identities, relationships and political strategies. In the Experience chapter, early modern cartography, which is based on imagological constructs and the construction, restoration and demolition of military border fortifications as experiential and anticipatory shaped the dual and controlling relationship between subordinate and superior. The Knowledge chapter explains the construction and representation of the Other as a sociocultural and confessional Other, while the sanitary cordon represented a physical preventive measure against the spreading of infectious diseases, thus imposing the issue of actual border control. In the last part of the thesis Memory, the analysis of Muslim and Krajina-Uskok epics offers the presentation and (re)construction of symbolic multiple borderlands geographies of early modern cartographic productions through which the geographical and mental (cultural) space of folk songs was formed