Istraživanje je pokazalo da je urbanistička transformacija željezničkih koridora potrebna u onim gradovima u kojima željeznica ograničava širenje ili integriranje dijelova grada, u gradovima u kojima se željeznički promet izmješta te u gradovima u kojima željeznica jest ili će postati javni gradski prometni sustav. Prostori s najvećim potencijalom transformacije jesu prostori s najviše postojećih problema, čijom će se transformacijom zadovoljiti najviše ciljeva transformacije, bilo da se radi o novoj izgradnji unutar prostora koridora ili o rekonstrukciji postojećih izgrađenih prostora. Za utvrđivanje ovih složenih suodnosa izrađuju se interaktivne matrice. Primarno se formiraju tri osnovne matrice korelacije povezanosti problema i rješavanja ciljeva te potreban broj sekundarnih matrica. Praktična provjera modela istražuje se na primjeru grada Osijeka
