The question whether the appropriation of English by non-native speakers in Continental Eu-rope is giving rise to a potential European variety of English has not yet been resolved. In a study based on three main criteria (expansion of function, nativization of form, and institu-tionalization of norms), Mollin (2006) rejected the hypothesis of Euro-English as a variety in its own right, arguing that if Euro English did exist, it would first materialize amongst aca-demics “because other speakers do not use English as often with other Europeans” (2006: 163). However, young mobile Europeans seem to fall into the same category and therefore might act as an ‘engine’ in the emergence of this potential variety. In order to examine this hypothesis, Mollin’s study was partially replicated focusing on a questionnaire survey with about 60 Erasmus students from 25 European countries (all studying in Pécs, Hungary, but within a variety of academic disciplines), detailing their attitudes towards English in general, towards Euro-English, and towards certain structures that have been proposed to be character-istic for this potential variety in the literature (e.g. the omission of the third person singular -s). As an addition to the original study it seeks to find out if comparable or different results can be yielded.Još uvijek nije ponuđen odgovor na pitanje da li engleski jezik kojeg koriste ne-izvorni go-vornici u kontinentalnoj Europi vodi do stvaranja potencijalne europske varijante engleskog. U istraživanju koje se temelji na tri glavna kriterija (širenje funkcije, nativizacija forme, insti-tucionalizacija normi), Mollin (2006) je odbacio hipotezu o euro-engleskom kao zasebnoj va-rijanti, zastupajući tezu da kad bi euro-engleski postojao, prvo bi se materijalizirao među sveučilišnim profesorima i znanstvenicima “jer drugi govornici ne koriste engleski tako često s drugim Europljanima” (2006: 163). Međutim, mladi mobilni Europljani mogu se također svrstati u istu kategoriju i stoga mogu biti “motor” koji pokreće nastanak ove moguće vari-jante. Kako bismo istražili tu hipotezu, studija koju je proveo Mollin je dijelom replicirana i provedena putem upitnika sa 60 Erasmus studenata iz 25 europskih zemalja (svi su bili na razmjeni u Pečuhu u Mađarskoj, no na različitim studijima), u kojem su istraženi njihovi stavovi prema engleskom jeziku, prema euro-engleskom, i prema određenim strukturama koje su u literature navedene kao tipične za ovu varijantu (npr. ispuštanje nastavka –s u trećem licu jednine prezenta). Ova studija također ima za cilj utvrditi jesu li dobiveni usporedivi ili različ-iti rezultati
