Ljudevit Ilijanić

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Acta Bot. Croat. 49, 149— 152, 1990. C O D E N :ABCRA2 YU ISSN 0365— 0588A K A D E M I K  E R N E S T  M A Y E R  (prigodom 70. godišnjice života)Ove godine navršava 70 godina života naš poznati florist i fitotakso- nom, akademik dr. Ernest Mayer. Među mnogobrojnim njegovim znan­stvenim radovima desetak je objavljeno u našem časopisu, a njegova suradnja s Uredništvom kao recenzenta mnogih radova objavljenih u Acta Botanica Croa'tica traje dugo. Zadovoljstvo nam je da se prigodom jubilarne godišnjice života akademika Ernesta Mayera možemo ovdje osvrnuti na njegov život I djelo.Ernest Mayer rodio se 10. studenoga 1920. u Gornjem Tuhinju kraj Kamnika u Sloveniji. Gimnaziju je, i dvije prve godine studija biologije na filozofskom fakultetu (botaniku je slušao kod prof. Iiorvatića), poha­đao je u Ljubljani. Studij je nastavio u Beču (prvi predmet botanika, drugi geologija), a botaniku su mu predavali čuveni bečki profesori toga vremena, fitotaksonom Erwin Janchen, fitoekolog (ekologija cvijeta) Fritz Knoll i algolog Lothar Geitler.U mjesecu rujnu ratne 1944. godine, prije završetka studija, vraća se Ernest Mayer u Sloveniju i odlazi u partizane. U vojsci ostaje i nakon završetka rata do odsluženja vojnog roka u prosincu 1945. Godine 194G. ponovno odlazi u Beč, dovršava studij i iste godine postiže doktorat s disertacijom »Florističko raščlanjenje visogorskog pojasa jugoistočnih vapnenačkih Alpa i njegov položaj u istočnim Alpama«. Vrativši se u Ljubljanu, imenovan je godine 1947. asistentom pripravnikom u Botanič­kom institutu Sveučilišta u Ljubljani. Od 1948. do 1950. bio je asistent, do 1952. viši asistent. Tada je biran za docenta na Prirođoslovno-matema- tičkom fakultetu. Od 1956. izvanredni je profesor na Prirodoslovno-mate- matičko-filozofskom fakultetu, a od 1964. do 1978. godine redoviti pro­fesor botanike na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Godine 1978. prelazi u svojstvu znanstvenog savjetnika u Biološki institut »Jovan Hađži« Znanstvenoistraživačkog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti gdje radi i danas.Dopisni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU) od 21. ožujka 1974, a redoviti član od 6. lipnja 1983.Zanimanje i! sklonost za botaniku pokazivao je E. Mayer od mladih dana. »Rekel bi, da je bilo nagnjenje do botanike v meni. To je opazilA C T A  B O T . C R O A T . V O L . 49, 1990. 149O B L JE T N IC Eoče, mi kupil tedaj znani določevalni ključ Antona Schwaighoferja (po njem se je zgledovala tuđi naša dr. Angela Piskemik, ko je pripravljala 1. izdajo svojega ključa) in me že v nižji gimnaziji vpeljal v določanje in nabiranje rastlin za herbarij, ki je kar kmalu postal precej zajeten . ..« (Proteus 43 /6/ : 211, 1981, Ljubljana).Znanstveni je rad E. Mayera od početka bio usmjeren na morfološku, taksonomsku i fitogeografsku problematiku vaskularne flore Slovenije, a potom i na ostala područja Jugoslavije i Balkanskog poluotoka s poseb­nim obzirom na proučavanje polimorfizma i endemizma.Njegov znanstveni opus obuhvaća devedesetak radova* objavljenih u različitim domaćim i poznatim međunarodnim časopisima kao što su Oesterreichische botanische Zeitschrift (Wien), Phyton (Graz), Feddes Repertorium (Berlin), Fragmenta floristica et geobotánica (Krakow), Webbia (Firenze), Botanisches Jahrbuch für Systematik (Stuttgart). Öko 60 radova objavio je kao jedini autor, a ostale u suautorstvu.Od samoga početka svoje znanstvene karijere E. Mayer sustavno je istraživao floru Slovenije i prikupljao podatke za svoj »Seznam pra- prdtnic in cvetnic slovenskega ozemlja« (427 str.), fundamentalno flo­rističko djelo koje je objavio već 1952. godine, a izdala ga je Slovenska akademija znanosti i umjetnosti. To je prvi pregled vaskularne flore cjelokupnog slovenskog etničkog područja. »Flora Europaea« (1964—1980) broji ga među 75 temeljnih europskih florističkih djela.Već u prvom razdoblju svojih florističko-taksonomskih istraživanja donosi E. Mayer kritične prikaze različitih taksona kao Gentiana sect. Endotricha, Odontites i Euphrasia, Aretia i Androsace.Nema sumnje da je njegov »Seznam« bio snažnim poticajem za inten­zivnija floristička istraživanja ne samo u Sloveniji. Rasprava »Woodsia u Jugoslaviji« (1959) pokazuje da i njegov florističko-taksonomski i fito- geografski interes prelazi okvire uže mu domovine. Iz toga se razdoblja rado sjeća jedne od njegovih prvih botaničkih ekskurzija preko Velebita s profesorom Radovanom Domcem. Botanički ga interes vodi u sve dalja područja Jugoslavije, uspostavljajući istovremeno stručne veze s kole­gama botaničarima iz svih naših sveučilišnih središta. U uskoj suradnji tako su nastali i mnogobrojni radovi u suautorstvu, a s mnogim kolegama botaničarima održava E. Mayer i trajne prijateljske veze.Među njegovim mnogobrojnim radovima osobito su značajni kritički florističko-taksonomski prikazi za područja Jugoslavije različitih rodova vaskularnih biljaka kao Cytisanthus i Haplophyllum, te polimorfnih »teških« rodova Gentianella, Melampyrum, Pedicularis, Rhinanthus, Odon­tites. Kritičkim taksonomskim istraživanjima dolazi do spoznaje o novim taksonima, te je E. Mayer sam ili u koautorstvu opisao veći broj svojti različitog taksonomskog stupnja kao Achillea claveanae f. velebitica i f. volujakensis, Amphoricarpos autariatus subsp. bertisceus, Astragalus thracicus var. dojranensis, Carlina x bakariensis, Chrysanthemum atratum subsp. lithopolitanicum, Edraianthus wettsteinii subsp. lovcensis, Feru- lago macedónica, Genista jukarekiana, Gentiana x komnensis, Gentianella liburnica, G. pevalekii, Lonicera jormanekiana subsp. hectoderma, Pedi­cularis julica, Tulipa scardica f. setulosa, T. scardica f. umbrosa i f. inte­gra i Aristolochia merxmuelleri.Sustavno je obrađivao papratnjače naše zemlje, što je bila osnova za obradu Pteridophyta u »Analitičkoj flori Jugoslavije«. U djelu »Flora* Popis radova E. Mayera objavljen je u publikaciji Slovenske akade­mije znanosti i umjetnosti: Bibliografije članov Slovenske akademije znano­sti in umetnosti IV. razred: Naravoslovne vede, 103— 108, Ljubljana 1988.150 A C T A  C O T . C R O A T . V O L - 49. 1990.E R N E S T  M A Y E RA C T A  B O T . C R O A T . V O L . 49, 1990.E R N E ST  M A Y E RBosnae et Hercegovinae« obradio je E. Mayer sam ili u suautorstvu rodove Rhinanthus, Gentiana i Gentianella, Thymus, tribus Carduee, zatim više rodova i porodica u »Maloj flori Slovenije«, a kao najpozva­nijem bila mu je povjerena obrada roda Pedicularis za cijelu Evropu u djelu »Flora Europaea«.Publicirao je i niz kritičkih florističkih priloga flori »slovenskega ozemlja«, u kojima donosi mnoga nova nalazišta različitih taksona u Sloveniji i taksone nove za Sloveniju, a valja spomenuti i pregled autoh­tone dendroflore kao i pregled endemičnih cvjetnjača Slovenije. Pritom se kritički osvrće i na taksonomske odnose pojedinih taksona.E. Mayer pisao je i o povijesti botaničkih istraživanja flore Crne Gore, o taksonomskom doprinosu J. Pančića, o Visi'anijevoj »Dalmatin­skoj flori«, a također o zaštiti biljnoga svijeta Slovenije. Sudjelovao je i pri izradi »Crvene knjige« za Evropu.Radovi E. Mayera odlikuju se jasnoćom, sistematičnošću izlaganja, temeljitošću obrade problema i iscrpnim korištenjem literaturnih izvora. Zbog toga je među botaničarima vrlo cijenjen i uvažavan. U znak pošto­vanja i priznanja za njegov izuzetan doprinos floristici i fitotaksonomiji vaskularnih biljaka razni su autori više novih taksona imenovali njego­vim imenom: Astragalus mayeri K. Micevski, Myricaria ernesti-mayeri R. Lakušić, Nepeta ernesti-mayeri N. Diklić et V. Nikolić, Papaver alpi- num subsp. ernesti-mayeri F. Markgraf, Pulsatilla granáis subsp. velezen- zis var. mayeri S. Winkler, Sorbus austriaca subsp. mayeri Z. Karpati, Štipa mayeri J. Martinovsky.Posebno valja istaći i dugogodišnju nastavničku i pedagošku djelat­nost E. Mayera. Kao odličan predavač i vrstan stručnjak u tri je deset­ljeća odgojio mnogobrojne srednjoškolske profesore biologije. Pod nje­govim vodstvom izrađeno je mnogo diplomskih i magistarskih radova, a doktorske disertacije izrađivali su ne samo doktorandi iz Ljubljane već i s drugih sveučilišta u Jugoslaviji.E. Mayer obavljao je različite funkcije u ustanovama i znanstvenim organizacijama. Bio je predstojnik Biološkog odjela Biotehničkog fakul­teta u Ljubljani, dekan i prodekan Biotehničkog fakulteta, predsjednik Znanstvenog savjeta Biološkog instituta »Jovan Hadži« Slovenske aka­demije znanosti i umjetnosti, predsjednik Međuakademijskog odbora za floru i faunu Jugoslavije, predsjednik Istočnoalpsko-dinarskog društva za proučavanje vegetacije, član Međunarodnog komiteta Organizacije za fitotaksonomska istraživanja Sredozemlja (Ženeva), član Projektnog savje­ta Vegetacijske karte Jugoslavije, regionalni savjetnik za djelo »Flora Europaea« i dr.Urednik je botaničkog dijela serije Razprave SAZU, IV. razr., član redakcijskog, recenzijskog ili izdavačkog odbora različitih domaćih i međunarodnih časopisa kao Feddes Repertorium (Berlin), Studia geobo­tánica (Trst), Webbia (Firenca), Biosistematika (Beograd), i dr.E. Mayer član je, dopisni član ili počasni član različitih domaćih i međunarodnih znanstvenih društava: Bayerische Botanische Gesellschaft, Societas Zologico-Botanica Fennica Vanamo, Regensburger Botanische Gesellschaft, Naturwissenschaftlicher Verein für Kärnten i dr.Svojim znanstvenim radom Ernest Mayer u velikoj je mjeri pridonio razvoju botaničke znanosti u nas, te se je uvrstio među vodeće evropske floriste i fitotaksonome, a dugogodišnjim pedagoškim djelovanjem odgojio je mnoge generacije biologa.A C T A  B O T . C R O A T . V O L . 49, 1590. 151O B L JE T N IC EZa svoj rad primio je mnoga društvena priznanja, plaketu prigodom 75. obljetnice Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, plaketu prigodom 30. obljetnice Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, godišnju na­gradu zaklade Borisa Kidriča, Jesenkovo priznanje Biotehničkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, zlatnu značku Društva biologa Slovenije, neko­liko državnih odlikovanja, te najveće priznanje Kidričevu nagradu za životno djelo (1986).I, možda najvažnije, kao čovjek i vrstan stručnjak, stekao je brojne prijatelje i poštovatelje ne samo u nas već i u mnogim zemljama Evrope. Prigodom 70. godišnjice života želimo mu dobro zdravlje i još mnogo zadovoljstva u stvaralačkom radu.L JU D E V IT  I L IJ A N lC152 A C T A  B O T . C R O A T . V O L . 49, 1990.

Academician Ernest Mayer (on his 70th birthday)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia