The semiotics of audio visual identity of Blade Runner

Tema ovog diplomskog rada jest semiotika filma Blade Runner redatelja Ridley Scotta. Polazeći od pretpostavke da je kazališni, time i filmski kostim zasebna cjelina za sebe koja prezentira i igra jednako kao i glumac, odnosno, lik, naglasak unutar istraživanja jest na studijama Rolanda Barthesa i njegovoj semiotičkoj podjeli. Ona se primjenjuje na analizu cjelokupnog identiteta filma, i to ne samo na kostime određenih likova, već i na scenografiju, glazbu, atmosferu, dramaturšku poruku i cjelokupni dojam. Svrha ovog presjeka niza značenja unutar samog prikaza jest da produbi percepciju dramaturške niti i konteksta, te kao dokaz prinese potpunu i pomno promišljenu povezanost semantike unutar filma. Kao dodatak diplomskom radu priložen je kratki autorski modni film inspiriran upravo navedenom semantikom i autoričino vlastito viđenje ideje koja proizlazi iz navedenih pojmova.This research is a summary of semotic elements of Ridley Scott's movie Blade Runner. Looking through the semiotic theory of Roland Barthes and the specifics of theatre and film costume in means of influencing the viewer and his thoughts, feelings and overall chatarsis, the identity of Blade Runner has been set through analysis of various elements. By combining the results of all the film levels via psychological test by Robert Plutchik, a visual presentation of all the influences that lead to the final feeling has been made. Thus, we find the prevalence of cetain thoughts that leed the viewer to change his perception

HOPE IN THE GLOBALISED WORLD IN THE PROSPECTIVE OF BIBLICAL MOTIVES OF BABEL AND BABYLON

U članku se polazi od činjenice da i najobjektivniji kritičari u globalizaciji koja je postala naša stvarnost vide više prijetnji nego nade. Tragajući za biblijskom situacijom koja bi mogla osvijetliti pitanje nade u globalizacijskom svijetu odlučili smo se za pojam Babela u Post 11, 1-9 i Babilona u Otkrivenju. Analizirajući pojam Babela uočili smo da je grijeh Babela srodan tamnoj strani globalizacije. Graditelji Babela koriste tehnologiju da bi pobjegli od vlastite stvorenosti pri čemu stradava upravo ljudsko dostojanstvo; umjesto da napuče zemlju oni se zatvaraju unutar zidina u vlastitu samodostatnost; u svojoj arogantnosti žele si priskrbiti vlastiti identitet s ciljem da budu neovisni o Bogu, štoviše, da mu budu ravni. Budući da su u svom jednoumlju sposobni za svako zlo, Bog ih zaustavlja. Ono što nisu htjeli graditelji Babela ostvaruje Abraham koji izlazi iz grada da bi postao blagoslovom za sve narode. Da Babel nije zadnja riječ potvrđuje i Pedesetnica koja obnavlja međusobno razumijevanje ljudi i utemeljuje jedinstvo koje afirmira različitost. Babilon u Otkrivenju, kao i Babel u Post 11, 1-9, predstavlja stvarnost protivnu Bogu koja nema budućnosti. Babilon je Rim koji kao bludnica zavodi i iskorištava svojim bezbožničkim životom. Kršćani su pozvani da iziđu iz Babilona i uđu u Novi Jeruzalem, eshatološku stvarnost koja je već sada prisutna tamo gdje ljudi ne prihvaćaju zavodljivost i nasilje Babilona nego u središte svog života stavljaju Boga. Premda u mnogočemu nalikuje Babelu i Babilonu, globalizacija može postati sličnija Novom Jeruzalemu, ukoliko smo spremni ostaviti Babilon i već sada živjeti vrednote Novog Jeruzalema.Even the most objective critics of the globalisation perceive it as threatening rather than hope inspiring reality: this is the starting point of the article. In a search of a biblical situation clarifying the issue of hope in the globalized world, we focused on the motive of Babel in Gen 11, 1-9 and Babylon in the Book of Revelation. In an analysis of Babel, we noticed that the sin of Babel is akin to the dark side of the globalisation. The constructors of Babel use the technology to escape from the proper creature-ship, meanwhile the human dignity suffers; instead of inhabiting the earth they are closing themselves inside the walls, in own self-sufficiency; they arrogantly want to achieve the proper identity whose goal is to be independent from God, and even more: an equality with God. Unanimity and singlemindedness makes them capable of every evil, so God is stopping them. Abraham, on the contrary, will go out of the city and become a blessing for every people. Pentecost will confirm that Babel will not have the last word: Pentecost will renew the mutual understanding of people, establishing the unity which affirms the diversity. Babylon in the Revelation, just as Babel in Gen 11, 1-9, represents a futureless reality, hostile to God. Babylon is Rome, seducing like an Adulteress and exploiting others with her godless life. Christians are invited to go out from Babylon and to enter the new Jerusalem, the eschatological reality already present where people do not accept the appeal and violence of Babylon, but make God the centre of their lives. Although similar to Babel and Babylon, globalisation can become similar to the new Jerusalem, if we are ready to leave Babylon and ready to live the virtues of the New Jerusalem

GLOBALISATION – THE HOPE OF ECUMENISM

Čovjek trajno u sebi nosi i živi diskrepanciju jedinstvo-zajedništvo. I jedno i drugo neophodno je za njegov opstanak. Bez jedinstva i zajedništva, ujedinjenih snaga na mnogim područjima življenja i stvaranja, on ne bi mogao postići ništa. No i jedno i drugo danas se u pluralnome svijetu shvaća dosta različito. Za jedne jedinstvo znači uniformiranost, drugi se zbog toga boje jedinstva pa traže zajedništvo u različitosti. Jedni naglašavaju ono što ujedinjava, što se pretače u jedno, drugi naglašavaju različitost koja uvijek ostavlja individuuma da bude i ostane svoj. Sve je to iznjedrilo nekoliko modela za jedinstvo svih kršćana. Mnogi su od njih slični ili različiti samo za određene nijanse dok ima i onih koji su posve ekstremni koje bismo lako mogli svrstati u suvremeni sinkretizam. Globalizacija koja je ušla u sve pore ljudskoga življena nije mimoišla ni kršćanstvo već mu je pomogla i pomagala da unutar njega razdijeljene i više puta jedne prema drugima neprijateljski postavljenje Crkve i crkvene zajednice uspostave dijalog – baziran na teologiji i praksi – koji će ih voditi do ponovnoga ujedinjenja. Time je globalizacija otvorila put bilo prema uniformiranosti kršćanstva, radi koje će se mnoge zajednice – one manje – morati odreći mnogih svojih osobina, bilo prema takvome pluralizmu koji će po svaku cijenu htjeti spojiti nespojivo. Činjenica je da je do danas kršćanstvo ostalo razjedinjeno. Ali je puno što kršćani neprestano međusobno dijalogiziraju te zajednički djeluju na mnogim područjima od svjetskoga značenja: na području mira, pravde u svijetu, karitativnoga djelovanja itd. Put prema jedinstvu još se nalazi pred vratima svake Crkve i svake crkvene zajednice. Ono će biti uspostavljeno – uz prihvaćanje nebitnih različitosti – kad nam budu zajednički sakramenti i zajedničke službe u Crkvi. Samo ćemo tada biti jedno, jer će se samo tada ostvariti Isusova molitva «da budu jedno».Human life is characterised by a constant discrepancy between unity and communion. Both are necessary for the existence. Without the unity and the communion, united forces in many fields of life and creativity, man could not achieve a thing. But, today in a pluralistic world both concepts are understood in various ways. Some will equal unity with uniformity, others will for the same reason be sceptical towards unity, in search for the communion in diversity. Some will accentuate the unifying factor, others will stress the difference, leaving space to the individuality of the person. All this gave birth to few models of the unity of all Christians, ranging from divergences in nuances to extreme expressions that could be understood as a modern syncretism. Globalisation helped Christianity by establishing the connection and the dialogue between hostile Churches and relative communities, a dialogue based on theology and practice and leading to reunion. In this way globalisation opened a path – either towards a uniformity of the Christianity, demanding the adjustment of smaller communities, or towards a pluralism tending to unite the incompatible. Christianity lacks unity up to our days. But is it significant that Christians are in a continuous dialogue, acting together in many fields of a global importance: peace, justice, caritas etc. The way towards the unity stands before every Church and every ecclesiastical community. Unity will be established when sacraments and ministries in the Church become a common matter. Only in that moment we’ll be one, for only then Jesus’ prayer “that they may be one” will be fulfilled

Influence of foliar treatments on morphology and pomological characteristics of "Oblačinske" sour cherry (Prunus cerasus L.) fruit

Istraživanje s ciljem utvrđivanja utjecaja folijarnih tretmana na morfologiju, odnosno vegetativni i generativni potencijal „Oblačinske“ višnje provedeno je u voćnjaku obiteljskog gospodarstva Branković u Kruševici,Brodsko-posavska županija. Oblačinska višnja koju smo odabrali za pokus posađena je u sklopu od 1111 komada po hektaru (4,5 x 2 m) na vlastitom korijenu. Pokus je uključivao tretmanekombinacijom folijarnih gnojiva (N, K, Si, B, Zn) i ekstrakta algi te je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu.Tretmani su uključivali 3 međusobno odvojena bloka ponavljanja (repeticije). Svako ponavljanje je uključivalo 5 stabala (ukupno 15 stabala po tretmanu). Kontrolna stabla (3 repeticije, 15 stabala) bila su tretirana istom količinom vode bez dodataka folijarnih gnojiva i algi.Kombinacija mikro elemenata (B, ZN, Si) i makro elemenata (N, K) pokazala je realan potencijal kao agrotehnička mjera u proizvodnji višnje, naručito u režimu bez navodnjavanja. Ciljana folijarna aplikacija poboljšala je dinamiku i distribuciju hraniva unutar stabla čime se postigla bolja uniformiranost vegetativnih i generativnih elemenata. Realizacija generativnog potencijala (zametanje plodova) u odnosu na inicijalni plodni set te funkcionalni rast i konzistenstnost do fenofaze zrenja značajno je poboljšana tretmanima folijarnim gnojivima. Kontrolirana i precizna gnojidba po fenofazama rezultirala je većim prinosom unatoč stresnim uvijetima.The research aimed at determining the influence of foliar treatments on morphology, ie the vegetative and generative potential of "Oblačinska" cherries, was carried out in the Branković family farm in Kruševica, Brodsko-Posavska County. The sour cherry we chose for the experiment were planted within 1111 pieces per hectare (4.5 x 2 m) on their own root. The trial included treatments with a combination of foliar fertilizers (N, K, Si, B, Zn) and algae extracts, and was set up by random block schedule. Treatments included 3 interdependent repetition blocks. Each repetition involved 5 trees (a total of 15 trees per treatment). Control trees (3 reps, 15 trees) were treated with the same amount of water without the addition of foil and algae. The combination of micro elements (B, ZN, Si) and macro elements (N, K) showed a realistic potential as an agrotechnical measure in cherry production without irrigation regime. The target foil application has improved the dynamics and distribution of nutrients within the tree, thus achieving a better uniformity of vegetative and generative elements. Realization of the generative potential (seed production) in relation to the initial fruit set and the functional growth and consistency of the ripening phenophase has been significantly improved by the treatment of foliar fertilizers. Controlled and precise fertilization by phenophases resulted in higher yields despite stressful condition