Digitalna televizija u Hrvatskoj: Postaje li televizija novi medij?

We live in a multimedia world and media convergence is our everyday reality. Technological improvements cause important transformations in society and the economy, and the media are the first to be changed. Digitisation transforms the media, especially television, into new media with numerous possibilities for new products and services. The main characteristic of this process in Croatia is the fact that implementation precedes development strategies or plans. Furthermore, the lack of public discussion enables these processes to remain far away from citizens who do not understand them or are not motivated to understand them. The proliferation of new digital channels (terrestrial, cable, satellite or broadband) as well as fragmentation of the mass audience make this process even more complex. Technological improvements have produced a new multimedia environment breaking down the traditional boundaries between telecommunications, computers and the audiovisual industries. As in many countries in the region, the public service television in Croatia is faced with a program identity crisis and at the same time is fighting for stable financing. Regarding the process of general digitization and media convergence, we must ask if it is possible to predict the future of the ‘old media’, especially of television, which is still the most influential. If it wants to survive, public service television has to reorganize and redefine itself as a converged, multimedia public service.Živimo u multimedijskom društvu, u kojem je medijska konvergencija svakodnevna. Tehnološki razvoj prouzročio je značajne transformacije u društvu i gospodarstvu, pa su i mediji izloženi neprestanim promjenama. Zahvaljujući digitalizaciji koja medije transformira u potpuno nove, otvarajući im prostor za brojne mogućnosti, proizvode i usluge, i televizija se našla u vrtlogu promjena. Za taj proces u Hrvatskoj karakteristično je da implementacija prethodi razvojnoj strategiji i planiranju, a nedostatak javne rasprave dodatno povećava nerazumijevanje. Proliferacija novih digitalnih kanala (zemaljskih, kabelskih, satelitskih i široko pojasnih) te fragmentacija masovne publike, dodatno usložnjavaju proces. Tehnološka dostignuća omogućavaju razvoj novog multimedijskog okruženja, koji pritom ruši tradicionalne granice, one koje su postojale između telekomunikacija, računala i audiovizualne industrije. Kao u većini zemalja u regiji, javna televizija se i u Hrvatskoj suočava sa sve izraženijom krizom identiteta te rastućim problemom čuvanja stabilnog financiranja. Kada je riječ o općoj medijskoj digitalizaciji i konvergenciji, nameće se pitanje je li uopće moguće predvidjeti budućnost sada već ‘starih medija’, posebice televizije, koja još uvijek uspijeva zadržati primat najutjecajnijeg medija. Opstanak javnog servisa moguć je upravo ako se i sam multimedijski redefinira i restrukturira

Medijska publika javnih televizija

U ovom radu govori se o medijskoj publici hrvatske javne televizije - HRT-a. Na samom početku rada definiraju se publika i medijska publika. Zatim se govori o samim početcima televizije kao i o nastanku i razvoju Hrvatske radiotelevizije. Objašnjena su osnovna obilježja i ciljevi javnog servisa te objašnjeno koje su razlike između javnih i komercijalnih televizija. Nadalje, govori se o istraživanju koje je proveo Ipsos marketing. Istraživanje se odnosi na općenite navike gledanja televizijskih programa, percepcije sadržaja postojećih postaja i razumijevanje načina na koji gledatelj doživljava i ocjenjuje programski sadržaj HRT-a te konkurentnih TV postaja (Nova TV i RTL). Glavni dio se sastoji od analize TV tržišta. Analizirali su u koje je vrijeme televizija najgledanija i koji programi su dosegli visoki rejting u razdoblju od šest godina. Također su analizirali kakva je gledanost s obzirom na spol, dob, obrazovanje i regije. Na samom kraju, u zaključku, iznesene su sve različitosti medijske publike HRT-a s medijskom publikom europskih javnih televizija, kao i s medijskom publikom komercijalnih televizija u RH

Televizija – krhki virtualni zaklon?

Nearly two decades of political, economic and social upheavals in Bulgaria directly conditiones the profound changes in the TV system and the trends of its development. Currently the number of the registered TV broadcasters in the country exceeds 100 (among them four with national terrestrial coverage). Bulgarian children spend on the average three hours a day watching television. However, the approach of the Bulgarian television stations as a whole towards the children’s audience is subordinated mainly to the entertainment function. Television channels offer far less cognitive and educational issues. A disturbing tendency is the limited production of quality children’s programs. The technical methods for filtering TV programs with harmful contents are not yet popular in the country and the culture of preventing the children from harmful TV influence is still at an embryonic stage. In this situation of major importance are the activities in the area of regulation and self-regulation, as well as of citizens’ control on children’s TV programming. The article examines the current developments of the Bulgarian national terrestrial TV programming with respect to protection of minors from harmful and inappropriate content. The analysis is linked to the media effects and especially – to the public interest being served by TV performance. Regulatory practices of the Bulgarian Council for Electronic Media are also examined, as are their sources in the pan-European broadcasting media instruments such as the European Convention on Transfrontier Television of the Council of Europe and the Audiovisual Media Services Directive of the European Union as well as on the international regulatory practices of European Platform of Regulatory Authorities.Gotovo dva desetljeća političkih, ekonomskih i socijalnih nemira u Bugarskoj direktno uvjetuju duboke promjene u televizijskom sustavu i trendovima televizijskog razvoja. Trenutno broj registriranih TV kanala u zemlji prelazi 100 (među njima četiri s nacionalnim dosegom.) Bugarska djeca provedu u prosjeku tri sata dnevno gledajući televiziju. No ipak, pristup bugarskih televizijskih kanala kao cjeline prema dječjoj publici podređen je većinom funkciji zabave. Televizijski kanali nude znatno manje spoznajnog i edukacijskog programa. Uznemirujuća je tendencija ograničene proizvodnje kvalitetnih dječjih programa. Tehnike metode filtriranja televizijskog programa sa štetnim sadržajima još nisu poznate u zemlji i kultura zaštite djece od štetnog utjecaja televizije je još u stadiju nastajanja. U ovoj situaciji od velike su važnosti aktivnosti na području regulacije i samoregulacije, kao i kontrola građana nad dječjim televizijskim programom. Članak ispituje trenutni razvoj bugarskog nacionalnog televizijskog programa u odnosu na zaštitu maloljetnika od štetnog i neprikladnog sadržaja. Analiza je povezana s učincima medija i posebice- s interesom javnosti kojoj je namijenjen televizijski program. Članak analizira i regulatorne prakse bugarskog Vijeća za medije te izvore njegovih načela u paneuropskim instrumentima televizijskog emitiranja – Europskoj konvenciji o televiziji bez granica Vijeća Europe, Direktivi Europske Unije o Audiovizualnim medijskim uslugama. praksi Europske platforme regulatornih tijela (EPRA)

BAUDRILLARDOVA TELEVIZIJA

Due to technical-electronic procedures, the TV viewer experiences events as though they are happening here and now, in front of his/her eyes, and not perhaps a thousand miles away, in a different time and place. But relying on this almost physical contact between the viewer and television, the contact which will rouse the world, turned out to be, in the case of the events in Yugoslavia (particularly in Bosnia), an outstanding theoretical construct, and at the same time an erroneous empirical nexus. When we are insisting on the consciousness of the TV viewer (relying on this almost physical contact between the viewer and television, the contact which will rouse the world !) maybe we count to much on the privileged position of the social as a positive. But what is showing us an other position of the television in relation of the war is precissely according to Baudrillard "the collapse of the normalizing, expanding, and positive cycle of the social into its opposite: an implosive and structural order of signs". The triumph of signifying culture means the eclipse of genuine social solidarities.Pred televizijskim zaslonom se gledalec skorajda fizično veže na podobo, ki se mu zaradi tehnično-elektronskih postopkov kaže kot sočasna predstavitev dogodkov - kot da bi se dogajali tukaj in zdaj, pred našimi očmi in ne morda tisoč kilometrov stran, v drugih časovnih in prostorskih koordinatah. Da se bodo televizijski gledalci spremenili v aktivne oblikovalce taistega sveta, računajoč na skorajda fizični stik med gledalcem in televizijo, seje ob dogodkih v BiH izkazalo za izjemen teoretični konstrukt, a zmotni empirični neksus. Ko pravzaprav apeliramo na vest televizijskega gledalca morda preveč neposredno računamo, kot nas počuje Baudrillard z nekim privilegiranim položajem in razumevanjem družbenega kot pozitivnega. Toda to, kar nam kaže funkcioniranje televizije v odnosu do vojne v BiH, je baudrillardovsko povedano natanko zlom normalnega in pozitivnega procesa družbenega v svoje nasprotje: implozivni in strukturalni red znakov, kar je hkrati zaton vsake resnične in pristne družbene solidarnosti

Role of the Media and the Internet as Tools for Creating Accountability to Poor and Disadvantaged Groups

human development, democracy

Appropriateness of daily television content for young school-age pupils

Svijet u kojem živimo pruža nam mogućnost pristupanja informacijama i izvan okvira naše zajednice i kulture. Mediji obilježavaju današnjicu i svojom prisutnošću izazivaju zanimanje brojnih stručnjaka te tako sve više postaju predmetom istraživanja. Televizija, kao jedan od vodećih medija, ima vrlo važnu ulogu u našoj suvremenoj kulturi. Od svog otkrića temeljito je izmijenila život zajednice. Ona je zbog svojih snažnih audio-vizualnih efekata jedan od najutjecajnijih sredstava masovne komunikacije. Njezina dinamična sinteza filma, radio-emisije, fotografije, crteža i sheme teksta privlačna je većini ljudi današnjice, a izrazito djeci i mladima. Ovaj diplomski rad rezultat je provedenog istraživanja kojim se ispitivala primjerenost dnevnih televizijskih sadržaja djeci mlađe školske dobi. U skladu s analizom televizijskih programa i rezultatima dosadašnjih istraživanja, postavljeni su problemi i hipoteze istraživanja. Provedenim se istraživanjem, također, ispitalo kako djeca najradije provode svoje slobodno vrijeme, koliko dnevno vremena provedu ispred televizora, s kime ga najradije gledaju te kakva su njihova mišljenja o sadržaju televizijskih programa. Istraživanje je provedeno u svibnju 2017., a za prikupljanje podataka koristio se anketni upitnik koji je sadržavao deset pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. U istraživanju je sudjelovalo 85 učenika drugih, trećih i četvrtih razreda Osnovne škole Matije Petra Katančića u Valpovu.Nowadays we can easily access information not just from our own community and culture but from all over the world. Media is all around us and it became a main subject of many researches. Television, as one of the leading media, carries a great role in contemporary culture. Since its invention it has deeply changed the way of life in every community. Due to its powerful audio-visual effects, television is one of the most influential mass communication devices. Its dynamical synthesis of film, radio show, photography, sketch and text pattern is appealing to everyone, especially to children and young adults. This thesis is a result of the research that examined the appropriateness of daily television content for younger children. In line with the analysis of television programs and the results of previous researches, problems and hypotheses of this research have been set. This research, also investigates the way young children spend their free time, the amount of time they spend watching TV, with whom do they watch it, whether their TV watching time is limited, which television content they prefer and what opinion do they have regarding the television content. This research took place at “Matija Petar Katančić” elementary school in Valpovo during May 2017. Eighty-five second-graders, third-graders and fourth- graders were part of the research. They had to answer the questionnaire which consisted of ten questions (both open-ended as well as closed ones)

Obrazovna uloga televizije u životu učenika mlađe školske dobi

Svijet u kojem živimo omogućuje nam dostupnost informacija izvan okvira naše zajednice i kulture. Prisutnost medija u različitim aspektima društvenog života izazvala je zanimanje brojnih stručnjaka i postala predmetom istraživanja. Televizija ima važno mjesto u našoj suvremenoj kulturi i od svog otkrića temeljito je izmijenila život zajednice. Zbog svoje uloge i važnosti koja joj se dodjeljuje u obrazovanju i oblikovanju društvenih vrijednosti, televizija će uvijek ostati nedovoljno istraženo područje. Diplomski rad rezultat je provedenog istraživanja kojim se ispitivala obrazovna uloga televizije u životu učenika mlađe školske dobi. U skladu s analizom televizijskih programa i rezultatima dosadašnjih istraživanja, postavljeni su problemi i hipoteze istraživanja. Provedenim istraživanjem, osim primarnog cilja, željelo se još ispitati koliki je interes učenika za gledanje televizije, koliko dnevno provedu pred malim ekranima, koje televizijske programe i kakav sadržaj gledaju. Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2015. godine, a za prikupljanje podataka koristio se anketni upitnik koji je sadržavao pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Uzorak od 32 ispitanika činili su učenici četvrtih razreda osnovne škole u okolici Osijeka

Deviation from the language standard in the Slavonian television information broadcasts

Rad se bavi utvrđivanjem odstupanja od jezičnoga standarda u informativnim emisijama triju slavonskih televizija na morfološkoj, leksičkoj i sintaktičkoj normativnoj razini. Tijekom istraživanja praćene su središnje informativne emisije triju lokalnih televizija: Dnevnik Osječke televizije, Dnevnik – središnja informativna emisija Plave Vinkovačke televizije te Vijesti Slavonske televizije ili Televizije Slavonije i Baranje. Praćeno je i snimljeno sedam informativnih emisija svake od triju navedenih slavonskih televizija, ukupno dvadeset i jedna emisija. Provedena je jezična analiza govora novinara u snimljenim informativnim emisijama, a uočene pogrješke podijeljene su u tri osnovne skupine prema jezičnim razinama: odstupanja od jezičnoga standarda na morfološkoj razini, odstupanja od jezičnoga standarda na sintaktičkoj razini te odstupanja od jezičnoga standarda na leksičkoj razini. Svaka je skupina pogrješaka dalje podijeljena u podskupine, ovisno o podvrsti konkretnih pogrješaka. Prikupljen je uzorak od ukupno osamdeset i sedam morfoloških, leksičkih i sintaktičkih pogrješaka voditelja informativnih emisija te televizijskih izvjestitelja s terena. Na morfološkoj se razini najčešće griješilo u sklonidbi brojevnih imenica. Na leksičkoj razini najčešća je vrsta pogrješaka bila pretjerana upotreba internacionalizama, osobito anglizama, a na sintaktičkoj je razini najviše pogrješaka uočeno u nepravilnom položaju enklitike.The purpose of this thesis is to determine the deviation from the language standard in information programmes of the three Slavonian television channels on a morphological, lexical and syntactic normative level. The research was conducted by watching the main information programmes of the three local television channels: "Dnevnik" – the main information programme of the TV station in Osijek, "Dnevnik" – the main information programme of the TV station in Vinkovci and news on Slavonian television or television station of Slavonija and Baranja. Seven information programmes of each of the previously mentioned Slavonian television channels were watched and recorded, which is, in total, twenty–one information programmes. The analysis of the reporters' speech in recorded information programmes was conducted, and the errors that were noticed are divided into three basic groups, according to the language levels: deviation from the language standard on a morphological level, deviation from the language standard on a syntactic level and deviation from the language standard on a lexical level. Each error group is further divided in subgroups, depending on the type of the specific errors. There are eighty-seven samples of morphological, lexical and syntactic errors made by TV presenters of information programmes and TV reporters from the field. The most common error on a morphological level was a declension of the number nouns. The most common error on a lexical level was a overuse of internationalisms, especially anglicisms, while the wrong position of the enclitic was noticed as the most common error on a syntactic level

The influence of television on preschool children"s lives

Sažetak: Današnja su djeca okružena medijima pri čemu televizija i dalje zadržava mjesto najpopularnijeg masovnog medija. Posebnost televizije leži u njezinim raznolikim svojstvima. Brojni su razlozi gledanja televizije: djeca televiziju gledaju iz navike ili dosade, iz potrebe za bijegom od realnosti i zabave, zbog uzbuđenja ili kako bi imali temu za razgovor s prijateljima. Brojni su utjecaji televizije na dijete, a najveću zabrinutost izaziva agresivnost i nasilje prikazano na televizijskom ekranu. Mediji imaju brojne pozitivne i negativne karakteristike. Njihov utjecaj na pojedinca ovisi o načinu korištenja. Medijska pismenost koju dijete prima u institucijama i obiteljski odgoj u kojem roditelji preuzimaju ulogu vodiča u svijetu medija ključna su kombinacija koja će djecu izgraditi u savjesne i odgovorne korisnike medija. Kako bi se utvrdilo jesu li roditelji medijski osviješteni o utjecaju televizije na život njihove djece, u sklopu rada provedeno je anketiranje. Cilj anketiranja je istražiti dječje navike i ponašanje vezano uz gledanje televizije, te istražiti navike i mišljenje roditelja o izloženosti njihove djece televizijskim sadržajima. Istraživanje je provedeno u Dječjem vrtiću Osijek, Područni centri Mak i Sjenčica. Rezultati su analizirani i prikazani ovom radu. Utvrđeno je kako su roditelji predškolske djece u Osijeku osviješteni o utjecaju televizije na život njihove djece.Today's children are surrounded by media, where television continues to keep the status of the most prominent form of mass media. Its appeal lies in its varieties. There are numerous reasons children continue to consume TV: habitually, out of boredom, in order to escape the reality, for fun, excitement or to have something to discuss with their friends. One can observe many influences television has, but the most alarming ones continue to be aggression and violence, which air daily. Mass media have both positive and negative characteristics. Their usage determines the effect they provoke. The media literacy taught institutionally and the upbringing in which parents have the leading role continue to be key factors prompting children towards responsible and conscientious users. A survey has been conducted in order to determine the degree of parents' awareness of the influence television has on lifestyles of their children. The aim of the survey was to explore children's habits and behavior linked to consuming television, alongside with the habits and attitudes of their parents regarding the same topic. The research has been conducted in the Kindergarten of Osijek, Regional centres Mak and Sjenčica. The results have been analysed and displayed in this paper. The results show that the parents of preschool children are properly aware of the influence that the television has on the daily life of their children

Usporedba TV žanrova u promociji proizvoda

Proizvodi se promoviraju preko oglasa u raznim medijima – od televizije, radija, Interneta i tiskovina. Na televiziji se oglašavaju preko TV reklama koje su po duljini trajanja kratke, a po sadržaju originalne, efektne i zabavne da bi ih potencijalni kupac zamijetio i zapamtio, jer je krajnji cilj TV reklama da ostanu u podsvijesti gledatelja. S druge strane, novinarski prilog kao televizijska forma je po duljini trajanja duži od TV reklame, te daje objektivno više informacija o samom proizvodu ili usluzi koja se promovira. U ovom radu primjer oglašavanja je primijenjen na autoindustriji – izrađeni su primjeri za navedene televizijske žanrove, pomoću kojih je provedena analiza utjecaja na potencijalne kupce. Cilj analize je istražiti i zaključiti koji od navedenih televizijskih žanrova ima više utjecaja na odluku i akciju potencijalnog kupca / gledatelja