HUMAN TRAFFICKING: A THREAT TO STATE SECURITY AND HUMAN SECURITY

Abstract: The study observes the core of both trafficking in persons and security offering a preliminary understanding the interconnection between the two concepts which is indeed a precondition of the more thorough contemplation of this security problem. Noteworthy is also the further elaboration of the risk that link between violence and modern-day slavery represents having in mind society and the individual. This informal economy violates the principle of morality and is understood to be one of the most offensive crimes. Its elementary features are psychological and/ or physical torture, coercing into engaging in the violation of the law and established social norms as well as transporting and harboring. The consequence of all of this is the material gain, whereas the victim appears as Machiavellian means the gain will justify. Trafficking emerges in different forms, the most discernible of which are forced labor and sexual exploitation that is among the hardest forms of desecrating human soul. Unfortunately, it is a common phenomenon that many people (some independent estimates mention a figure of several million) around the world, women and children, in particular, every year become victims of this violence. Tough living conditions, as well as uncertain economic future, are among fundamental causes infecting healthy society. If a well-organised criminal network or a ‘hidden economy’ succeeds to impose the rule of conduct, then human trafficking finds fertile soil in which to grow. Having been lured the victims later realize where they are, but many never return to their families, and that terrible fate should make society do what can be done and help them. Key words: Human, state, trafficking, security, smuggling

Policija i mediji

Javnost rada jedna je od temeljnih značajki djelovanja policije u državama s dugogodišnjom demokratskom tradicijom. Upravo iz tog razloga, a svjesni uloge i značenja odnosa s javnošću, i u ovom segmentu rada moramo planirati adekvatne promjene. Bez bitnih pomaka u kvaliteti komunikacije i promjeni stila komuniciranja policijskih službenika s građanima, nećemo moći ostvariti željene ciljeve u procesu transformacije, budući da u vremenu u kome živimo mediji dominantno utječu na kreiranje javnog mnijenja. Jedna od definicija odnosa s javnošću kaže da je to proces kojim se čovjek služi kako bi utjecao na javno mnijenje. Kako bi se utjecalo na javno mnijenje, tj. da bi se ljudi potaknuli da rade ono što se od njih traži, postoje tri osnovna načina: moć (sila, autoritet), zaštita (pomaganje u ugroženosti) i uvjeravanje (persuazija). Kada se s te strane promotre odnosi policije s javnošću jasno je da policija može koristiti prva dva načina, dok za treći treba pomoć medija. Stoga je jedan od osnovnih ciljeva policije stvaranje modela djelovanja u odnosima s javnošću koji će omogućiti znatno unapređenje suradnje i stvaranje partnerskih odnosa između medija i policije. Surađujući s medijima policija će prezentirati svoj rad onakvim kakav jest, demistificirati ga i učiniti bliskim i pristupačnim medijima i građanima. Razvijanjem kvalitetnog odnosa s javnošću također želi se otkloniti negativno naslje¬đe i posljedice djelovanja policije u autoritarnom režimu u prošlosti, te prikazati stvarne i konkretne pozitivne promjene iz života i rada policije kojima se dokazuje proces promjena

Uvodna riječ

Pozdrav novog uredništva časopisa Policija i sigurnost i obavijest o proslavi 15 godina izlaženja Policije i sigurnos

Postupanja policije u tuđem domu

Dom je prostor koji osoba koristi ili ima namjeru koristiti kao obitavalište (kuća, stan, vikendica, kamp prikolica, hotelska soba, unajmljeni apartman, jahte, brodska kabina i si.), prostorije koje su povezane sa stanom istom svrhom korištenja, primjerice tavanski i podrumski prostor, šupe i ostave izvan stana; zatvoreni ili ograđeni prostor koji ne služi stanovanju, ali pripada stanu i s njim je povezan, kao što su ograđeno dvorište i okućnica te odvojene garaže i gospodarski objekti. Poslovni prostor je poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto, sukladno članku 2. stavak 1. Zakona o zakupu po¬slovnog prostora. Privatnost doma i poslovnih prostora je zaštićena: onaj tko prodre u tuđi dom ili poslovni prostor ili se na zahtjev ovlaštene osobe otuda ne udalji čini kazneno djelo naru¬šavanje nepovredivosti doma iz čl. 122. st. 1. i 2. KZ-a. Treba napomenuti da to kazneno djelo može počiniti i policijski službenik u obavljanju službe, namjernim nezakonitim ulaskom i/ili zadržavanjem u tuđem domu

Communication Library Mechanisms for Children’s Social Integration

The article deals with communicative mechanisms of social interaction between libraries and different population categories. In conditions of information society, crisis situations, and war conflicts libraries should not only be supported by society but also to reintegrate into social life. Legislative instruments that regulate the work of libraries for children and determine its place in society were analyzed. The information about sociocultural, educational and informational functions of libraries much broader on the current conditions than set by legislation have been considered. The study finds that libraries for children work with different categories of young people including relocates, children with limited health capacities, teach finance and computer basics, develop creative talents and provide psychological help for parents. The paper presents an idea that libraries are not only limited to leisure activity institutions but have an important role in the process of socialization. The article deals with mechanism of library interaction with young people, particularly social partnership. Based on the research of sites and blogs of regional children’s libraries, the National Library of Ukraine for children, the main mechanisms of communication for social integration of young people into public and social life were determined

Ali je prepoved približevanja učinkovit ukrep za preprečevanje nasilja v družini?

V zadnjih desetletjih se podirajo tabuji o različnih oblikah nasilja v družini. Nasilje v družini je zapleten pojav, pri katerem se prepletajo številni socialni, ekonomski in psihološki dejavniki in vpliva na stopnjo varnosti v določeni družbi, s tem pa tudi na razvoj te družbe in slehernega njenega posameznika. Tudi v slovenski družbi predstavlja nasilje v družini pereč problem, ki mora biti ena izmed pomembnejših varnostnih prioritet države. Nasilje je družbeni problem, ne pa problem posameznice ali posameznika. Zato je za pomoč preživelim odgovorna družba s svojimi institucijami. Nasilje je zloraba moči, zanj ni opravičila, v celoti pa je odgovoren povzročitelj in nikoli žrtev. Nasilje je naučen vedenjski vzorec, nenasilne komunikacije pa se da naučiti. Policija pri uporabi svojih pooblastil z namenom izvajanja z zakoni določenih nalog omejuje človekove pravice osebi, zoper katero pooblastila izvaja. To omejevanje je lahko ustavno dopustno ali ustavno nedopustno, kar se presoja po načelu sorazmernosti. S prepovedjo približevanja določenemu kraju oziroma osebi policija ne posega samo v pravico do spoštovanja družinskega življenja, temveč omejuje tudi nekatere človekove pravice nasilneža

Zaštita žrtava kaznenih djela

U kritici trenutačnog stanja, kad je u pitanju odnos prema žrtvama i svjedocima kaznenih djela i drugim strankama kojima policija pruža svoje usluge, prepoznajemo potrebu nužnih promjena u odnosu policije prema spomenutim kategorijama građana. Preduvjet za to je kreiranje novih strategija koje će u konačnici doprinijeti učinkovitijem suzbijanju kriminaliteta, kvalitetnijem obavljanju poslova u policiji, ali i većem povjerenju građana u policiju. Da bi ispunila određene ciljeve, svaka organizacija, pa tako i policija mora imati viziju svoje budućnosti koja počiva na čvrstim temeljima. Nju treba prenositi svim zainteresiranim stranama, prije svega vlastitim zaposlenicima. Oni moraju osjetiti kako organizacija «diše» i u kojem se smjeru razvija, a nadasve se moraju osjećati sastavnim i bitnim dijelom sustava. Dakle, ovim naglašavamo važnost svakog pripadnika policije u provedbi pojedinih projekata, kako bi oni u končanici zaživjeli kao općeprihvaćene metode rada, a ne kao obveza pojedinca. Naša spremnost da objektivno i kritički shvatimo trenutno stanje u području zaštite žrtava kaznenog djela daje nam za pravo vjerovati kako su sazrijeli uvjeti za nove projekte koji će predstavljati pravu i istinsku reformu. Kako bi u usvajanju novih metoda rada i odnosa prema žrtvama i svjedocima kaznenih djela bili uspješni te planirane reforme proveli učinkovito, moramo, prije svega, poraditi na vlastitim stavovima o novoj ulozi policije, kao i na pripremi svakog našeg policajca za novu drugačiju ulogu. Redefiniranje rang-liste prioriteta policijskog djelovanja preduvjet je koji moramo ispuniti ako želimo biti policija koja će se transformirati u javni servis građana

Diskrecijska pravica policista, da odstopi od ugotavljanja dejstev in zbiranja dokazov o prekršku pri prometni nesreči z neznatno nevarnostjo na območju Policijske uprave Maribor

Namen prispevka je teoretično proučevanje in opis primera diskrecijskega odločanja upravnega organa, da lahko v mejah zakonskega pooblastila odstopi od ugotavljanja dejstev in zbiranja dokazov (ogleda kraja nesreče) potrebnih za odločitev o prekršku, oziroma odstopi od izdaje upravne odločbe (plačilnega naloga) povzročitelju prometne z neznatno nevarnostjo. Tako odločanje se sme izvajati od začetka veljavnosti novele ZVCP-1E od maja 2008 dalje