Povelja o otvorenim podacima skupine G8

Na sastanku država skupine G8 održanom u lipnju 2013. čelnici Francuske, Italije, Japana Kanade, Njemačke, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, potpisali su Povelju o otvorenim podatcima. Članice G8 složile su se da su otvoreni podatci neiskorišteni resurs u izgradnji bolje međusobno povezanih društava koja bolje zadovoljavaju potrebe svojih građana i omogućavaju inovacije za procvat i prosperitet. U prikazu su navedana načela koja će biti temelj za pristup, distribuciju i ponovno korištenje podataka koje nude vlade skupine G8

Povelja o otvorenim podacima skupine G8

Na sastanku država skupine G8 održanom u lipnju 2013. čelnici Francuske, Italije, Japana Kanade, Njemačke, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, potpisali su Povelju o otvorenim podatcima. Članice G8 složile su se da su otvoreni podatci neiskorišteni resurs u izgradnji bolje međusobno povezanih društava koja bolje zadovoljavaju potrebe svojih građana i omogućavaju inovacije za procvat i prosperitet. U prikazu su navedana načela koja će biti temelj za pristup, distribuciju i ponovno korištenje podataka koje nude vlade skupine G8

Izrada OWL ontologije za prikaz, povezivanje i pretraživanje SemAF diskursnih oznaka

Linguistic Linked Open Data (LLOD) are technologies that provide a powerful instrument for representing and interpreting language phenomena on a web-scale. The main objective of this paper is to demonstrate how LLOD technologies can be applied to represent and annotate a corpus composed of multiword discourse markers, and what the effects of this are. In particular, it is our aim to apply semantic web standards such as RDF and OWL for publishing and integrating data. We present a novel scheme for discourse annotation that combines ISO standards describing discourse relations and dialogue acts – ISO DR-Core (ISO 24617-8) and ISO-Dialogue Acts (ISO 24617-2) in 9 languages (cf. Silvano and Damova 2022; Silvano, et al. 2022). We develop an OWL ontology to formalize that scheme, provide a newly annotated dataset and link its RDF edition with the ontology. Consequently, we describe the conjoint querying of the ontology and the annotations by means of SPARQL, the standard query language for the web of data. The ultimate result is that we are able to perform queries over multiple, interlinked datasets with complex internal structure. This is a first, but essential step, in developing novel, powerful, and groundbreaking means for the corpus-based study of multilingual discourse, communication analysis, or attitudes discovery.Diskursni markeri jezični su znakovi koji pokazuju kako se iskaz odnosi na kontekst diskursa i koju ulogu ima u razgovoru. Lingvistički povezani otvoreni podatci (LLOD) tehnologije su u nastajanju koje omogućuju snažan instrument za prikaz i tumačenje jezičnih fenomena na razini weba. Glavni je cilj ovoga rada pokazati kako se tehnologije lingvistički povezanih otvorenih podataka (LLOD) mogu primijeniti za prikaz i označavanje korpusa višerječnih diskursnih markera te koji su učinci toga. Konkretno, naš je cilj primijeniti standarde semantičkoga weba kao što su RDF i Web Ontology Language (OWL) za objavljivanje i integraciju podataka. Autori predstavljaju novu shemu za označavanje diskursa koja kombinira ISO standarde za opis diskursnih odnosa i dijaloških činova – ISO DR-Core (ISO 24617-8) i ISO-Dialogue Acts (ISO 24617-2) na devet jezika (usp. Silvano, Purificação et al. 2022a; Silvano, Purificação et al. 2022b). Razvijamo OWL ontologiju kako bismo formalizirali tu shemu, pružili nov označeni skup podataka i povezali njegovu RDF inačicu s ontologijom. U skladu s tim opisujemo zajedničko postavljanje upita ontologiji i oznakama s pomoću SPARQL-a, standardnoga jezika upita za web podataka. Konačni je rezultat taj da možemo izvršiti upite nad višestrukim, međusobno povezanim skupovima podataka sa složenom unutarnjom strukturom bez potrebe za ikakvim specijaliziranim softverom. Umjesto toga upotrebljavaju se gotove tehnologije utemeljene na web standardima koje se bez napora mogu prenijeti na različite operativne sustave, baze podataka i programske jezike. Ovo je prvi, ali prijeloman korak u razvoju novih, snažnih i (u određenom trenutku) pristupačnih sredstava za korpusno utemeljena istraživanja višejezičnoga diskursa te za analizu komunikacije i otkrivanje stavova

Open research data

Istraživački podaci temelj su znanstvenog pristupa no sami po sebi nemaju značenje niti vrijednost bez konteksta i interpretacije. Podaci nastaju prikupljanjem, bilježenjem ili generiranjem, a analizom tog sirovog materijala dolazimo do informacija i znanja. Omogućavanje pristupa izvornim istraživačkim podacima jedan je od temeljnih elemenata incijative za otvaranjem znanosti. Prakse upravljanja istraživačkim podacima razlikuju se ovisno o području znanosti neovisno o tome radi li se o podacima kvalitatvne ili kvantitativne prirode, a čak i unutar pojedinih znanstvenih disciplina postoje specifični načini njihova prikupljanja, opisivanja, pohrane i dijeljenja. Financijeri znanstvenih projekata i istraživanja počeli su prepoznavati koristi od učinkovitog upravljanja istraživačkim podacima te u ugovore s primateljima sredstava za istraživanja unose obvezu izrade "Plana upravljanja istraživačkim podacima". Usporedo s nastojanjima znanstvene zajednice i zahtjevima financijera razvija se i infrastruktura koja podupire aktivnosti vezane uz upravljanje istraživačkim podacima na tehničkoj ali i organizacijskoj razini. U radu ćemo vas upoznati s trenutnim stanjem politika, infrastrukture i postojećih standarda u domeni brige o otvorenim straživačkim podacima. Također su prikazene i incijative u Hrvatskoj.Research data are the basis of scholarly knowledge. They are being collected, observed or created for the purpose of analysis in order to produce new research results, new information and knowledge. They have no value or meaning of their own but fully depend on the context and interpretation. Enabling open access to research data is one of the key elements of the open science initiative. Data management practices vary considerably across research disciplines regardless of the data type (quantitative or qualitative). Also, practices and norms on data collecting, describing, archiving, and disseminating can sometimes differ even within the same research discipline. The agencies which are funding scientific research have started to recognize the benefits of the efficient data management. Accordingly, more and more funders of scientific research require from their beneficiaries to design an elaborate Data Management Plan when submitting proposals. Besides the efforts of scientific communities and funders requirements, the infrastructure for technical and organizational support of the data management, as another important precondition in achieving the open access to research data, has been developed. The paper presents the current state of the policies, infrastructures and standards for the open research data. A brief description of the initiatives in Croatia is included, too

Radionica „Kartografske projekcije i novosti u kartografiji“

Radionicu „Kartografske projekcije i novosti u kartografiji“ organizirali su Hrvatsko kartografsko društvo, Agencije za odgoj i obrazovanje i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a održana je 20. svibnja 2022. godine u Zagrebu i online

Cartography in Croatia 2019–2023, National Report to the ICA 19th General Assembly

Hrvatska je članica Međunarodnoga kartografskog društva (International Cartographic Association − ICA) od 1995. godine, a jedna od njezinih obveza je podnošenje nacionalnih izvještaja o kartografskim aktivnostima generalnoj skupštini koja se održava svake četiri godine. Nositelj tih aktivnosti u Hrvatskoj je Hrvatsko kartografsko društvo.Croatia has been a member of the International Cartographic Association (ICA) since 1995 and one of its obligations has been to submit national reports on cartographic activities to the General Assembly held every four years. The bearer of those activities in Croatia is the Croatian Cartographic Society

Optimizing the process of Creation and Disposition of knowledge as the Condition for the Economic Development

U suvremenim uvjetima poslovanja interakcija znanja i gospodarskog razvoja ključni je uvjet koji razlikuje razvijene, inovativne i bogate države i regije od manje razvijenih država i regija. Uspješna budućnost gospodarstva veže se za pojmove društva znanja i gospodarstva temeljenog na znanju. Znanje se stvara u znanstvenoj zajednici, dok konkurentnost gospodarstva ovisi o primjeni znanja. U cilju valorizacije znanstvenog istraživanja na tržišu i komercijalizacije znanstvenog istraživanja u dodanu vrijednost neophodna je povezanost sa gospodarstvom. U radu se promatra društvo znanja, ekonomija znanja, koncepti mjerenja ekonomije znanja, intelektualni kapital i inovativni modeli, kao misaoni modeli razvoja zajednice. Sekundarno istraživanje jeusmjereno na primjere dobre prakse suradnje znanstvene zajednice, gospodarskog sektora i vlasti u Europskoj Uniji. Primarno emprijsko istraživanje je provedeno na teritoriju Sjevernobačkog okruga u Vojvodini s ciljem utvrđivanja mišljena i stavova o potrebi i primjeni znanja u gospodarskom sektoru i lokalnoj zajednici, kao i potrebi uspostavljanja zajedničkog polja djelovanja znanstvene zajednice, gospodarskog sektora i vlasti u cilju doborbiti svih članova društva.In contemporary business conditions, interaction of knowledge and economic development is the key condition that differentiates developed, innovative and wealthy countries and regions from the less developed ones. The successful future of economy is in relation to the concept of knowledge society and economy based on knowledge. With the aim of valorization of scientific research on the market and commercializing scientific research in added value, connection to the economy is necessary. This work analyses knowledge society, knowledge economy, concepts of measuring knowledge economy, intellectual capital and innovative models as figurative models of society development. Secondary research is aimed at examples of good practice cooperation between the scientific community, economy sector and authorities in the European Union. The primary empiric research was conducted on the territory of the North-Bačka district in Vojvodina in order to determinate opinions and viewpoints about the necessity and application of knowledge in the economy sector and local community as well as the needs for establishing a common field of action for the scientific community, economy sector and authorities with the goal to benefit all members of society

Extending the OpenRefine tool functionality

S pojavom računala sposobnih za analizu podataka i načina na koji se ti podatci mogu dijeliti došlo je i do većeg širenja ideje o otvaranju vladinih podataka javnosti. Kako se pokazalo da otvoreni podatci znatno pridonose društvu i ekonomiji, također je i potrebno imati i dobre alate za rad s podatcima. Jedan od takvih je i OpenRefine, program otvorenog koda, napisan u Javi i Javascriptu, koji služi za pregledavanje i upravljanje podatcima. Prima mnogo različitih formata i ima velik broj funkcija za uređivanje podataka, a moguće je izraditi proširenja za OpenRefine kojima se proširuju njegove funkcionalnosti. U sklopu ovog rada je napravljano jedno takvo proširenje koje olakšava proučavanje i rad s geografskim i prostornim podatcima.With the advent of computers capable of analyzing data and how that data can be shared, the idea of opening up government data to the public has grown. As it has been shown that open data contributes significantly to society and the economy, it is also necessary to have good tools for working with data. One of these is OpenRefine, an open source program, written in Java and Javascript, that is used for viewing and managing data. It accepts many different formats and has a large number of functions for editing data, and it is possible to create extensions for OpenRefine that extend its functionalities. As part of this thesis, one such extension was made that facilitates the study and work with geographic and spatial data

Extending the OpenRefine tool functionality

S pojavom računala sposobnih za analizu podataka i načina na koji se ti podatci mogu dijeliti došlo je i do većeg širenja ideje o otvaranju vladinih podataka javnosti. Kako se pokazalo da otvoreni podatci znatno pridonose društvu i ekonomiji, također je i potrebno imati i dobre alate za rad s podatcima. Jedan od takvih je i OpenRefine, program otvorenog koda, napisan u Javi i Javascriptu, koji služi za pregledavanje i upravljanje podatcima. Prima mnogo različitih formata i ima velik broj funkcija za uređivanje podataka, a moguće je izraditi proširenja za OpenRefine kojima se proširuju njegove funkcionalnosti. U sklopu ovog rada je napravljano jedno takvo proširenje koje olakšava proučavanje i rad s geografskim i prostornim podatcima.With the advent of computers capable of analyzing data and how that data can be shared, the idea of opening up government data to the public has grown. As it has been shown that open data contributes significantly to society and the economy, it is also necessary to have good tools for working with data. One of these is OpenRefine, an open source program, written in Java and Javascript, that is used for viewing and managing data. It accepts many different formats and has a large number of functions for editing data, and it is possible to create extensions for OpenRefine that extend its functionalities. As part of this thesis, one such extension was made that facilitates the study and work with geographic and spatial data