Utjecaj metoda kontaktne izolacije na sigurnost bolesnika Impact of contact isolation methods on the patient safety

Sigurnost bolesnika postaje sve važniji dio zdravstvene politike. Prevencija i kontrola nastanka infekcija povezanih s provođenjem metoda/postupaka liječenja i zdravstvene njege jedna je od najvažnijih sastavnica brige o sigurnosti bolesnika. Metode kontaktne izolacije bolesnika koloniziranih ili inficiranih multirezistentnim ikroorganizmima predstavljaju danas osnovu prevencije i kontrole bolničkih infekcija koje se smatraju neželjenim događajima. Danas se postavlja pitanje kako izolacija utječe na bolesnike. Rezultati istraživanja pokazuju da izolacija višestruko povećava učestalost neželjenih događaja, osobito onih koji se mogu prevenirati. Izolacija negativno utječe na psihološko stanje bolesnika, a psihološke promjene su učestalije kada pacijenti nisu dovoljno informirani o mjerama koje se poduzimaju. Metode izolacije dovode do učinkovitije uporabe metoda prevencije od nastanka nozokomijalnih infekcija kod zdravstvenih djelatnika. Rezultati do danas publiciranih istraživanja ne opisuju negativan utjecaj izolacije na konačan ishod liječenja bolesnika u izolaciji. Potrebno je dobro procijeniti kada treba primijeniti metode izolacije, osigurati da bolesnici u izolaciji primaju odgovarajuće metode i postupke u tijeku liječenja kao i metode zdravstvene njege

Izolacija karotenoida

U prirodi se javlja mnogo obojenih tvari čija se boja temelji na apsorpciji djela vidljivog spektra sustavom konjugiranih veza. Narančasti i crveni pigmenti u voću i povrću su ugljikovodici pod nazivom karotenoidi. Boju karotenoida ne čini jedan spoj, već smjesa spojeva. Zadatak ovog rada bila je izolacija i identifikacija karotenoida iz mrkve, rajčice, svježe i mljevene paprike. Za identifikaciju spojeva koji se nalaze u ovom povrću korištena je tankoslojna kromatografija dok je za pročišćavanje korištena kromatografija na stupcu. Kloroform, koji je nepolarno otapalo, korišten je u postupku izolacije. Kromatogram je razvijen u kloroformu, a za kolonsku kromatografiju je korištena smjesa otapala aceton : petroleter u volumnom omjeru 10:90. Kod dobivenih rezultata vidi se da mljevena i svježa paprika sadrže iste karotenoide. Vidljivo je da mrkva sadrži smjesu karotena, α-karoten, β-karoten i γ-karoten. Rajčica sadrži likopen i β-karoten i neke ksantofile, žuto obojene karotenoide.In nature occurs a lot of colored substences which color is based on absorption of visible spectrum by conjugated system. Orange and red pigments in fruits and vegetables are hydrocarbons called carotenoids. Carotenoids color does not make one compound, but a mixture of compounds. Carotenoid in carrot, tomato and fresh and ground pepper are isolated and identified. For identification of carotenoid in vegetables was used thin layer chromatography (TLC) and for purification column chromatography. Chloroform, which is a non polar solvent, were used in the proces of isolation. As mobile phase in TLC was used chloroform and for column chromatography was used a mixture of solvents of aceton:petroleum ether in volume ratio 10:90. As the result is shown that fresh and ground pepper contain the same carotenoid. Mixture of carotens was found in carrot, α-caroten, β- caroten and γ-caroten. Tomato contains lycopene and β-caroten and some xantophyls, yelow colored carotenids

Isolation and identification of Brucella suis biotype 2 from epididymal puncture performed on a boar affected with brucellosis

The causal agent of swine brucellosis is Brucella suis. Within the scope of the kinds of Brucella suis, there are five biotypes, but only biotypes 1, 2 and 3 lead to swine infections. Human infections with Brucella suis biotype 2 are rarely registered. Swine brucellosis is widespread all over the world. It has been noted that the incidence of swine population infected with Brucella suis in Western Europe has been increasing during the recent years. The goal of this project was to isolate, identify and typify the causal agent from epididymal puncture performed on a boar with conditions suspicious of brucellosis, using standard microbiological methods. The results of the research show that Brucella suis biotype 2 can be successfully isolated and identified from a sample obtained by means of epididymal puncture of live animals. Therefore, epididymal puncture gives us a certain, reliable and important sample derived from a live animal for a direct diagnostic of boar brucellosis. The above mentioned first isolate of Brucella suis biotype 2 epididymal puncture, has been marked as K-1

ROLE OF HEAT PUMPS IN RISING THE ENERGY EFFICIENCY OF FAMILY HOUSES

Rad započinje kratkim uvodom u energetsku učinkovitost zgrada u Hrvatskoj i zakonima koji je obilježavaju. Zatim dolazi poglavlje s općenitim podacima o dizalicama topline ( princip rada, načini rada i učinkovitost toplinskih dizalica), a nakon toga slijedi kratak osvrt na sve izvore topline koje dizalica može koristiti u svome radu (tlo, voda, zrak, sunce). Sljedeće poglavlje bazirano je na primjeni dizalica topline u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti kuće, te nakon kratkog uvoda i stvarnog primjera analizirana je primjena dizalica topline zemlja-voda (sonda) na jednoj obiteljskoj kući u Osijeku. Nakon dobivenih rezultata napravljena je usporedba izvora topline za grijanje navedene kuće između prirodnog plina, loživog ulja i dizalice topline zemlja-voda

Speciation

Vrsta je skup jedinki koji se mogu međusobno razmnožavati. Specijacija je proces nastanka novih vrsta. Alopatrijska specijacija je vjerojatno najrasprostranjeniji oblik specijacije. Kod alopatrije je protok gena među populacijama spriječen fizičkom barijerom, omogućavajući gensku raznolikost prirodnom selekcijom i genetičkim driftom. Peripatrijska specijacija je teoretski oblik alopatrijske specijacije u kojoj genetički drift u malim perifernim populacijama potiče brzu evoluciju i reproduktivnu izolaciju. Simpatrijska specijacija je primjer nastanka vrsta pod utjecajem disruptivne selekcije i ona se pojavljuje ako rekombinacija ne alternira selekciji. Specijacija poliploidijom je česta kod biljaka. Kao primjer se navode alopoliploidne hibridne biljke koje su nastale križanjem među genetski različitim populacijama. Za uspostavu poliploidnih populacija vjerojatno je potrebna ekološka segregacija. Kod nekih biljaka neki genotipovi diploidnih hibrida su fertilni i reproduktivno izolirani od roditeljskih vrsta. Taj oblik specijacije nastao je rekombinacijom. Vrijeme potrebno za specijaciju poliploidijom i rekombinacijom je kraće nego u ostalih vrsta specijacije i traje oko 2-3 milijuna godina. U životinja brzinu specijacije povećavaju spolna selekcija, a u biljaka prijenos sjemena preko životinja. Specijacije su izvor raznolikosti organizama koji se spolno razmnožavaju i svako grananje u stablu života označava jedan specijacijski događaj.Specie is group of organisms capable of interbreeding. Speciation is a process by which new species arise. Allopatric speciation is probably the most common mode of speciation. In allopatry, gene flow is reduced by physical barriers, allowing genetic diversity by natural isolation and genetic drift. Peripatric speciation is a teoretical mode of allopatric speciation in which genetic drift in a small periphernal population initates rapid evolution and reproductive isolation. Sympatric speciation is an example for arising species under the conditions of distruptive selection and may appear if recombination does not oppose selection. Speciation by polyploidy is common in plants. For example are taken alopolyploid hybrid plants arised by crossing between genetically divergent populations. For establishment of polyploid populations ecological segregation is probably required. In some plants genotype of diploid hybrids are fertile and reproductively isolated from ancestral species. That mode of speciation has arisen by recombination. Time required for speciation by poliploidy and recombination is shorter than in other modes of speciation and may require 2-3 million years. In animal world sexual selection enhances rates of speciation, and in plants that role belongs to animal pollination. Speciations are origins of diversity in sexually reproducing organisms and every branch in that great tree of life presents one speciation event

Ecological speciation factors

U procesu transformacije neke vrste u novu tijekom vremena ili u procesu nastanka dvije ili više vrsta od jedne, ekološka specijacija, koja se definira kao proces pomoću kojega barijere u protoku gena evoluiraju između populacija, kao rezultat ekološki bazirane divergentne selekcije između okoliša, zadnjih je 15-20 godina intenzivno istraživana. Brojni čimbenici, kao što su ishodište prirodne divergentne selekcije, oblik reproduktivne izolacije i genetički mehanizam koji povezuje divergentnu selekciju s reproduktivnom izolacijom, u središtu su takvih istraživanja, koja su sve brojnija. Nekoliko čimbenika je do sada dobro ustanovljeno. Znamo da se proces događa u prirodi, razumijemo aspekte svakog od tri glavna čimbenika ekološke specijacije. Različite forme reproduktivne izolacije otkrivaju da većina evoluira kao rezultat divergentne selekcije, uključujući forme kao reproduktivna i postfertilizacijska izolacija, koje nisu same po sebi ekološke. Također je poznato da brojne forme mogu djelovati istovremeno tijekom ekološke specijacije, a poznati su i primjeri specijacije tijekom simpatrije, parapatrije i alopatrije. Ekološka specijacija se može pojaviti unutar bilo kojeg geografskog razmještaja (rasporeda) populacije, a isto tako uslijed višestrukih geografskih čimbenika, gdje se kod nekih divergencija pojavljuje u alopatriji, a kod nekih u obliku protoka gena. Postoje dokazi da se divergencija pojavljuje najlakše kada je brzina (učestalost) protoka gena slaba. Posljedica svega toga je biološka raznolikost koja objašnjava kako ekološki procesi utječu na evoluciju, ali i kako evolucija utječe na ekologiju. Unatoč tome, malo se zna o kompleksnosti genomske osnove ekološke specijacije. Naše razumijevanje utjecaja ekološke specijacije, integrirane sa molekularnom, populacijskom i kvantitativnom genetikom, zasada nam pruža samo mali uvid u složenost prirodnih procesa.In the process of transformation of one species to another, ecological speciation (which is defined as a process with which the barriers in the gene flow evolve inbetween generations), as a result of ecologically based divergent selection between evironments, has been intensively researched in the last 15-20 years. Numerous factors, as are the origins of natural divergent selection, the form of reproductive isolation and the genetic mehanism which binds divergent selection with reproductive isolation, are in the center of those researches, which are getting more numerous every day. Several factors are for now well established. We know that the process occurs in nature, we understand the aspects of each of the three main factors of ecological speciation. Various forms of reproductive isolation reveal that most evolve as a result of divergent selection, including forms such as postmating and reproductive isolation, which are not inherently ecological. It is also known that many forms can operate simultaneously during ecological speciation, and there are well-known examples of speciation in sympatry, parapatry and allopatry. Ecological speciation can occur within any geographical distribution of the population, and also due to multiple geographic factors, where some divergence appears in allopatry, and some in the form of gene flow. There is evidence that divergence occurs most easily when the speed (frequency) of gene flow is low. The consequence of all this is biodiversity that explains how ecological processes influence the evolution, and how evolution affects ecology. Despite this, little is known about the complexity of the genomic basis of ecological speciation. Our understanding of the influence of ecological speciation, integrated with molecluar, populational and quantitative genetics gives us, for now, just a small insight in the complexity of natural processes

Izolacija karotenoida

U prirodi se javlja mnogo obojenih tvari čija se boja temelji na apsorpciji djela vidljivog spektra sustavom konjugiranih veza. Narančasti i crveni pigmenti u voću i povrću su ugljikovodici pod nazivom karotenoidi. Boju karotenoida ne čini jedan spoj, već smjesa spojeva. Zadatak ovog rada bila je izolacija i identifikacija karotenoida iz mrkve, rajčice, svježe i mljevene paprike. Za identifikaciju spojeva koji se nalaze u ovom povrću korištena je tankoslojna kromatografija dok je za pročišćavanje korištena kromatografija na stupcu. Kloroform, koji je nepolarno otapalo, korišten je u postupku izolacije. Kromatogram je razvijen u kloroformu, a za kolonsku kromatografiju je korištena smjesa otapala aceton : petroleter u volumnom omjeru 10:90. Kod dobivenih rezultata vidi se da mljevena i svježa paprika sadrže iste karotenoide. Vidljivo je da mrkva sadrži smjesu karotena, α-karoten, β-karoten i γ-karoten. Rajčica sadrži likopen i β-karoten i neke ksantofile, žuto obojene karotenoide.In nature occurs a lot of colored substences which color is based on absorption of visible spectrum by conjugated system. Orange and red pigments in fruits and vegetables are hydrocarbons called carotenoids. Carotenoids color does not make one compound, but a mixture of compounds. Carotenoid in carrot, tomato and fresh and ground pepper are isolated and identified. For identification of carotenoid in vegetables was used thin layer chromatography (TLC) and for purification column chromatography. Chloroform, which is a non polar solvent, were used in the proces of isolation. As mobile phase in TLC was used chloroform and for column chromatography was used a mixture of solvents of aceton:petroleum ether in volume ratio 10:90. As the result is shown that fresh and ground pepper contain the same carotenoid. Mixture of carotens was found in carrot, α-caroten, β- caroten and γ-caroten. Tomato contains lycopene and β-caroten and some xantophyls, yelow colored carotenids

DESCRIPTION FOR ANALYSING AND MODEL OF NOISE REDUCTION IN THE TURBINE FACILITY OF HYDROELECTRIC POWER PLANT

Buka u hidroelektranama izravno utječe na zaposlenike ako je njezin intenzitet iznad dopuštenih, zakonom propisanih granica. U ovom radu prikazan je model rješavanja problema buke u postrojenju hidroelektrane.The noise in hydroelectric power plants directly affects the employees if its intensity is higher than permitted values, according to the legal regulations. This paper provides the description of a model for solving the problem of noise reduction in one hydroelectric power plant

Methods of algal culturing

Jednostanične alge (mikroalge) i makroalge igraju važnu ulogu u ekologiji planeta jer su odgovorne za gotovo 45% globalne produkcije kisika te su osnova hranidbenih lanaca u vodenim ekosustavima. Ipak, vrlo je teško odrediti njihov kvantitativni doprinos ekološkoj dinamici i biogeokemijskim kruženjima. U ovome radu opisane su najčešće tehnike uzgoja algi u kulturama, te su u globalu podijeljene na tehnike izolacije mikroalgi i makroalgi. Razvijeni su različiti mediji za izolaciju i kultivaciju slatkovodnih i morskih algi, a za neke se vrste koristi agar. Kako bi se odabrao povoljan medij, potrebno je poznavati ekologiju i fiziologiju vrste. Eksperimenti sa kulturama jesu i ostat će iznimno bitni za razumijevanje važnosti i uloge algi u ekosustavu.Single – celled algae (microalgae) and macroalgae have a vital role in the ecology of the planet, being responsible of for roughly 45% of global productivity supporting food webs in water ecosystems. However, trying to quantify their contribution to ecological dynamics and biogeochemical cycles remains a daunting process for various reasons. In this work most common algal culturing techniques are presented, with the focus to isolation techniques as well as maintenance of micro- and macroalgae cultures. Various culture media, as well as agar plates have been developed and used for isolation and cultivation of freshwater and marine algae. It's important to know the ecology and physiology of each species in order to choose right medium. Experiments with cultures are and will remain crucial in a processes of understanding how algae responses to environmental variability