Akuzativne dopune zu neprijelazne glagole : što su unutrašnji objekti?

U radu se promatraju akuzativne dopune uz desetak neprijelaznih glagola u hrvatskome jeziku te se razmatra njihova pripadnost kategoriji unutrašnjih objekata. Uspoređuju se sintaktička i semantička svojstva takvih dopuna: broj imenica koje se pojavljuju uz neprijelazni glagol, obvezatnost modifikacije imenice, paralelnost instrumentalnih i akuzativnih sintagmā, mogućnost parafraze instrumentalnom sintagmom te mogućnost pronominalizacije i pasivizacije. Autorice zaključuju da sve dopune istraživanih neprijelaznih glagola ne pripadaju istomu tipu dopuna te ih je potrebno gramatički i terminološki razdvojiti. Također pretpostavljaju da unutrašnji objekti u hrvatskome mogu imati argumentno i adjunktno čitanje, što je u skladu s nekim nedavno iznesenim tvrdnjama za druge jezike.The paper discusses about ten Croatian intransitive verbs, which can occur together with accusative marked noun phrases. The authors claim that the verbs can be divided into two groups according to some semantic and syntactic parameters which they apply to the verbs’ accusative complements. The accusative marked complements of first group verbs which comprise so called sport verbs and the verb disati ‘to breath’, differ in many respects from the accusative complements of the second group. The complements of the first group verbs show some common properties: there are several nouns which can occur with these verbs in accusative case, the nouns do not need to be modified, there is no parallel instrumental NP with some semantic resemblance, and nouns can be sometimes pronominalised and passivised. In the second group accusative complements are sometimes restricted to only one lexical noun which is of the same root as the verb, there is a parallel instrumental phrase with similar or identical semantics, and modification is almost obligatory. The nouns of the second group differ in respect to pronominalisation and passivisation. The authors argue that the accusative NPs of the verbs in the second group are cognate objects and that they can have both argumental and adjunct status

Tvorba riječi u distribuiranoj morfologiji

Tema su ovoga rada osnovne značajke distribuirane morfologije (Halle & Marantz 1992, Halle & Marantz 1994), njezin smještaj među ostale pristupe morfologiji u okviru generativne lingvistike te poseban osvrt na modele tvorbe riječi u distribuiranoj morfologiji. Opširnije se prikazuje model tvorbe riječi osmišljen u Marantz (2001) te se ukratko osvrće i na srodan model poimeničenja iz Alexiadou (2001)

IZAZOVI TIJEKOM IZRADE SILABUSA ZA POTREBE KOLEGIJA ENGLESKOG JEZIKA STRUKE I i II (HUMANISTIČKI I DRUŠTVENI SMJER SVEUČILIŠTA U ZADRU)

Course development and syllabus design as a process within course development are frequently discussed issues within LSP. This paper strives to show the challenges that two ESP teachers faced in designing the most adequate syllabus for English for the Humanities and Social Sciences first year undergraduate students at the Centre for Foreign Languages (University of Zadar) within the given teaching context and in reference to its students’ learning needs. The paper also shows how the challenges were approached and tackled. This paper can have implications for ESP/EAP teachers considering course development, syllabus design and materials development.Razvoj kolegija i izrada silabusa kao jedan od sastavnih procesa razvoja kolegija su česte teme rasprave unutar stranog jezika struke. U ovom se radu pokušalo prikazati izazove s kojima su se susrele dvije nastavnice tijekom izrade najoptimalnijeg silabusa za potrebe kolegija Engleski jezik struke I i II za humanistički i društveni smjer namijenjen studentima prve godine prediplomskog studija pri Centru za strane jezike (Sveučilište u Zadru) u odnosu na postojeći kontekst poučavanja i na potrebe njegovih studenata. Rad također pokazuje kako se prepoznatim izazovima pristupilo i kako ih se na koncu savladalo. Ovaj rad može poslužiti nastavnicima Engleskog jezika struke i Engleskog za akademske potrebe zainteresiranim za razvoj kolegija, izradu silabusa i izradu nastavnih materijala

Graphic environment for generating of automated tests and documentation for ADAS systems

Na osnovu detektiranih nedostataka postojećeg rješenja za generiranje skripti za testiranje ADAS zasnovanog na Blockly okruženju, definirani su zahtjevi za funkcionalnostima koje novo rješenje za istu namjenu mora zadovoljavati. Zahtjevi su uključivali: zapis blokova u bazu podataka, mogućnost preuzimanja tekstualne datoteke i Python skripte, dinamičko zapisivanje kategorije i naziva bloka u alatnu kutiju u HTML datoteci, integracija tvornice blokova u aplikaciju, mogućnost unosa Python koda i raščlanjivanje varijabli s oznakom te zamjenjivanje tih varijabli s varijablama koje blok koristi i stvaranje gumba koji koristi raščlanjeni kod i povlači kod koji predstavlja izgled i funkcionalnost bloka te ubacuje raščlanjeni kod u funkcionalni dio bloka. Svi su zahtjevi riješeni, a provedeni testovi pokazali su uspješnost rada svih dodanih funkcionalnosti. Nove funkcionalnosti omogućuju korisniku znatno brži rad nego postojeće rješenje i omogućuje na jednom mjestu generiranje svih blokova potrebnih za stvaranje Python skripti pomoću kojih se testira ADAS.Based on the detected deficiencies of the existing program solution for creating scripts for testing ADAS based on Blockly environment, requirements for functionalities which the new solution for the same purpose must meet are defined. Requirements included: writing block to a database, ability to download text files and Python scripts, dynamically writing category and block names in a toolbox in an HTML file, integrating a Block Factory into an application, ability to enter Python code and parse variables with a tag, and replace those variables with the variables the block uses and create a button which uses parsed code and pulls code which represents the block's appearance and functionality and inserts the parsed code into the functional part of the block. All requirements were resolved, and the tests performed showed the performance of all the added functionalities. The new functionalities enable the user to perform much faster than the existing program solution and allows to build all the blocks needed to create Python scripts that test ADAS at one place

Pozitivni trendovi kod operacije tonzila - nove tehnike tonzilektomije

Operacija tonzila je još uvijek najčešći i jedan od najstarijih kirurških zahvata u otorinolaringologiji. Tijekom godina mijenjale su se operativne tehnike, a sve u svrhu manje postoperativne bolnosti i manjeg intraoperativnog krvarenja. U 1. stoljeću, Cornelius Celsus je u Rimu opisao odstranjenje tonzila prstom, dok su tonzilarne lože ispirane vinskim octom ne bi li zaustavili krvarenje. 1885. godine Mayer prvi opisuje operaciju tonzila. Davne 1938. godine C. Hamblen-Thomas spominje manje bolnu tonzilektomiju, te preporučuje ispiranje usne šupljinje vodikovim peroksidom, ispijanje soka od limete, sisanje leda, te konzumaciju kamenica prvog postoperativnog dana. Danas smo itekako svjesni intraoperativnog krvarenja, postoperativne bolnosti koja je neizbježna posljedica operativnoga zahvata nakon tehnike "hladnog noža". Operacija tonzila klasičnom tehnikom "hladnog noža" podrazumijeva disekciju tonzile od okolnoga tkiva i hemostazu. U pravilu se ovi postupci naizmjenično isprepliću i vremenski nisu potpuno odvojeni. U suvremenoj medicini težimo suvremenim tehnikama tonzilektomije, a u svrhu smanjenja poslijeoperacijskog morbiditeta i učestalosti komplikacija (manja postoperativna bolnost, manji intraoperativni gubitak krvi, vremenski se izvode značajno brže, te se stoga bolesnici kraće zadržavaju u anesteziji). Vremenski oporavak nakon zahvata je u skladu s time značajno brži. Danas je poznato više različitih metoda, a svrha ovoga rada je prikazati prednosti i nedostatke novih tehnika - koblacijske i BiZact tehnike tonzilektomije

Citotoksičnost diklorvosa i njegovih komercijalnih formulacija na Saccharomyces cerevisiae

The cytotoxic effects of organophosphorus compound dichlorvos and of its commercial formulations Nuvan — 50 and Nogos — 50, both produced and in use in Yugoslavia, were comparatively studied. Saccharomyces cerevisiae N 123 yeast strain served as a test organism. Yeasts were incubated in a complete nutrient medium containing the pesticide in a concentration range from 0.125 to 12.0 mg/ml of active substance. The cytotoxic effect was determined as the degree of inhibited cell division during and after 26-hour incubation at 28°C. According to results the original form of dichlorvos is more toxic than the two commercial formulations, and so is Nuvan-50 compared to Nogos-50. In our experimental conditions no increase of tolerance of the microorganism to the pesticide or the reversibility of the effect after treatment with high pesticide concentrations could be established. It may be concluded that the effect of the active substance, dichlorvos, is modified in formulations more in terms of intensity rather than in the mode of actionKomparativno je proučavan citotoksični učinak organofosfornog spoja diklorvosa i njegovih komercijalnih formulacija Nuvan-50 i Nogos-50, koji su proizvedeni u Jugoslaviji i ondje u upotrebi. Soj kvasca Saccharomyces cerevisiae N 123 upotrijebljen je kao eksperimentalni organizam. Kvasci su inkubirani u kompletnu hranjivu mediju s dodatkom jednog od pesticida u rasponu koncentracija od 0,125 do 12,0 mg/ml aktivne supstance. Citotoksični učinak ocjenjivan je stupnjem inhibicije diobe stanica tijekom i nakon 26-satne inkubacije na temperaturi od 28 °C. Rezultati pokazuju višu toksičnost originalne forme diklorvosa od obje komercijalne formulacije i višu toksičnost Nuvana-50 od Nogosa-50. U tim uvjetima istraživanja nije se moglo konstatirati uspostavljanje rezistencije mikroorganizma na primjenjene pesticide kao ni reverzibilnost učinka pesticida nakon tretmana s visokom koncentracijom. Može se zaključiti da se učinkom aktivne tvari diklorvosa u formulacijama modificira više u intenzitetu djelovanja a manje u načinu djelovanja

A terminology of generative morphology

U radu se govori o nastanku i razvoju morfološkog nazivlja (ili morfoloških nazivlja) u okviru generativne gramatike te o problemima koji se javljaju kod stvaranja nazivlja generativne morfologije na hrvatskom jeziku. Istražuje se posebnost razvoja nazivlja generativne morfologije uvjetovana osobitim odnosom prema morfologiji unutar generativne gramatike te se definira odnos morfološkog prema generativnom sintaktičkom nazivlju. Također se navode pojedinačni pokušaji stvaranja hrvatskog nazivlja generativne morfologije, a na kraju se donosi tablica s važnijim engleskim nazivima iz različitih etapa razvoja generativne morfologije i različitih teorijskih pristupa morfologiji. Uz engleske nazive navode se neki zabilježeni hrvatski nazivi te velik broj prijedloga za hrvatske nazive.This paper dicusses a terminology of generative morphology and the formation and translation of such terminology into Croatian. Morphological terminology is compared to the terminology of generative syntax. The special status of morphology in generative grammar is reflected in morphological terminology. English terms are listed in four tables at the end of the paper, and for each English term one or several equivalent Croatian terms are presented. Some of the Croatian terms are already noted in the literature, but some of them are my own proposals. There are several problems which occur in creating Croatian terms of generative morphology: the relation between phrases with prenominal adjectives to phrases which consist of a noun and a genitive noun, the problem of the adjective rječni, the problem of translating terms with the word hypothesis, and the translation of metaphoric terms of generative grammar