ANALIZA PRORAČUNSKOG DEFICITA I JAVNOG DUGA RH 0D 2008. D0 2017. GODINE : Završni rad

Prisutnost proračunskih deficita posljedica je nedostatne visine prikupljenih prihoda kojim bi se pokrili ukupni izdatci u tekućoj godini. Država taj manjak pokušava namiriti koristeći se zaduživanjem. Zaduživati se može unutar države ili putem inozemnih izvora financiranja. Sve veće zaduživanje dovodi do gomilanja duga pa se bilježi konstantan rast ukupnog duga opće države. Korištenjem fiskalnih politika, država pokušava uravnotežiti javne prihode i rashode s ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Analizom proračunskog deficita i javnog duga u promatranom razdoblju (2008.-2017.), može se zaključiti kako je svjetska financijska kriza, koja je započela 2008. godine, uvelike utjecala na gospodarsko stanje Hrvatske, ali u zemalja članica EU. Dok su se europske zemlje relativno brzo oporavile od šoka, recesija u Hrvatskoj je bila puno dublja i dugotrajnija. Njezin oporavak započeo je 2014. godine izlaskom iz krize, te je 2017. zabilježen suficit u saldu opće države, dok se javni dug neznatno smanjio 2016. godine te opet narastao u 2017. godini.The presence of budget deficits is a consequence of the insufficient amount of revenue collected to cover total expenditure in the current year. The state government is trying to make up for this deficit by borrowing. Borrowing can be done internally or through foreign sources of financing. Increasing borrowing leads to a build-up of debt and a steady increase in general government debt. By using fiscal policies, the government tries to balance public revenues and expenditures with the aim of reducing the budget deficit and public debt. An analysis of the budget deficit and public debt over the review period of time (2008-2017), shows that the global financial crisis, which began in 2008, had a major impact on the economic situation of Croatia, but in the Member States of the EU as well. While European countries recovered relatively quickly from shock, the recession in Croatia was much deeper and longer lasting. Its recovery began in 2014 with the exit of the crisis and achieved a surplus in the general government balance in 2017, while public debt declined slightly in 2016 and increased again in 2017

ANALIZA PRORAČUNSKOG DEFICITA I JAVNOG DUGA RH 0D 2008. D0 2017. GODINE : Završni rad

Prisutnost proračunskih deficita posljedica je nedostatne visine prikupljenih prihoda kojim bi se pokrili ukupni izdatci u tekućoj godini. Država taj manjak pokušava namiriti koristeći se zaduživanjem. Zaduživati se može unutar države ili putem inozemnih izvora financiranja. Sve veće zaduživanje dovodi do gomilanja duga pa se bilježi konstantan rast ukupnog duga opće države. Korištenjem fiskalnih politika, država pokušava uravnotežiti javne prihode i rashode s ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Analizom proračunskog deficita i javnog duga u promatranom razdoblju (2008.-2017.), može se zaključiti kako je svjetska financijska kriza, koja je započela 2008. godine, uvelike utjecala na gospodarsko stanje Hrvatske, ali u zemalja članica EU. Dok su se europske zemlje relativno brzo oporavile od šoka, recesija u Hrvatskoj je bila puno dublja i dugotrajnija. Njezin oporavak započeo je 2014. godine izlaskom iz krize, te je 2017. zabilježen suficit u saldu opće države, dok se javni dug neznatno smanjio 2016. godine te opet narastao u 2017. godini.The presence of budget deficits is a consequence of the insufficient amount of revenue collected to cover total expenditure in the current year. The state government is trying to make up for this deficit by borrowing. Borrowing can be done internally or through foreign sources of financing. Increasing borrowing leads to a build-up of debt and a steady increase in general government debt. By using fiscal policies, the government tries to balance public revenues and expenditures with the aim of reducing the budget deficit and public debt. An analysis of the budget deficit and public debt over the review period of time (2008-2017), shows that the global financial crisis, which began in 2008, had a major impact on the economic situation of Croatia, but in the Member States of the EU as well. While European countries recovered relatively quickly from shock, the recession in Croatia was much deeper and longer lasting. Its recovery began in 2014 with the exit of the crisis and achieved a surplus in the general government balance in 2017, while public debt declined slightly in 2016 and increased again in 2017

UTJECAJ UVOĐENJA EURA NA KRETANJE CIJENA U RH : diplomski rad

Svaka zemlja članica ulaskom u Europsku uniju obvezala se da će u jednom trenutku preuzeti euro kao vlastitu nacionalnu valutu odnosno postati dio Europske monetarne unije. Cilj EMU-a je uspostaviti veću europsku integraciju korištenjem iste valute. Kako bi članica uspješno prošla proces uvođenja eura, odredbama Ugovora iz Maastrichta uspostavljeni su kriteriji nominalne konvergencije odnosno ekonomski uvjeti koje države članice EU moraju ispuniti kako bi usvojile euro. Kriteriji koji se moraju zadovoljiti su: stabilnost cijena, kriterij kamatne stope, stabilnost tečaja, te kriterije državnih financija koji zahtijevaju niske razine javnog duga i proračunskog deficita. Euroizacija sa sobom donosi brojne koristi, ali i nedostatke. Ustručavanje od uvođenja eura se u glavini događa zbog percepcije o rastu cijena potaknutog konverzijom, no mnoga istraživanja pokazuju da je takav rast cijena zapravo vrlo blag i jednokratan. Teško je precizno odrediti koliki utjecaj ima uvođenje eura na kretanje cijena iz razloga što istodobno postoje i mnogi drugi činitelji koji pospješuju inflaciju. Ispitivanja pokazuju kako se potrošačima inflacija često čini višom nego što u stvarnosti je. Hrvatska će ući u eurozonu tijekom razdoblja u kojem vladaju izrazito visoke stope inflacije, stoga je bitno razdvojiti razloge porasta inflacije zbog makroekonomskih kretanja i čimbenika koji nemaju veze s procesom eurozacije od onih koji su posljedica uvođenja eura.By joining the European Union, each member state committed itself to adopting the euro as its own national currency at some point, in other words, to become part of the European Monetary Union. The goal of EMU is to establish greater european integration using the same currency. In order for a member state to successfully pass the process of introducing the euro, the provisions of the Maastricht Treaty established nominal convergence criteria - economic conditions that EU member states must fulfill in order to adopt the euro. The criteria that must be met are: price stability, interest rate criteria, exchange rate stability, and state finance criteria that require low levels of public debt and budget deficit. Euroization brings with it numerous benefits, but also disadvantages. The hesitancy to introduce the euro is mainly due to the perception of a price increase triggered by the conversion, but many studies show that such a price increase is actually very mild and one-time. It is difficult to determine precisely how much influence the introduction of the euro has on price movements, because there are many other factors that promote inflation at the same time. Researches show that inflation often appears to consumers to be higher than it actually is. Croatia will enter the eurozone during a period in which extremely high inflation rates prevail, therefore it is important to separate the reasons for the increase in inflation due to macroeconomic trends and factors that have nothing to do with the euroization process from those that are a consequence of the introduction of the euro

ANALIZA PRORAČUNSKOG DEFICITA I JAVNOG DUGA RH 0D 2008. D0 2017. GODINE : Završni rad

Prisutnost proračunskih deficita posljedica je nedostatne visine prikupljenih prihoda kojim bi se pokrili ukupni izdatci u tekućoj godini. Država taj manjak pokušava namiriti koristeći se zaduživanjem. Zaduživati se može unutar države ili putem inozemnih izvora financiranja. Sve veće zaduživanje dovodi do gomilanja duga pa se bilježi konstantan rast ukupnog duga opće države. Korištenjem fiskalnih politika, država pokušava uravnotežiti javne prihode i rashode s ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga. Analizom proračunskog deficita i javnog duga u promatranom razdoblju (2008.-2017.), može se zaključiti kako je svjetska financijska kriza, koja je započela 2008. godine, uvelike utjecala na gospodarsko stanje Hrvatske, ali u zemalja članica EU. Dok su se europske zemlje relativno brzo oporavile od šoka, recesija u Hrvatskoj je bila puno dublja i dugotrajnija. Njezin oporavak započeo je 2014. godine izlaskom iz krize, te je 2017. zabilježen suficit u saldu opće države, dok se javni dug neznatno smanjio 2016. godine te opet narastao u 2017. godini.The presence of budget deficits is a consequence of the insufficient amount of revenue collected to cover total expenditure in the current year. The state government is trying to make up for this deficit by borrowing. Borrowing can be done internally or through foreign sources of financing. Increasing borrowing leads to a build-up of debt and a steady increase in general government debt. By using fiscal policies, the government tries to balance public revenues and expenditures with the aim of reducing the budget deficit and public debt. An analysis of the budget deficit and public debt over the review period of time (2008-2017), shows that the global financial crisis, which began in 2008, had a major impact on the economic situation of Croatia, but in the Member States of the EU as well. While European countries recovered relatively quickly from shock, the recession in Croatia was much deeper and longer lasting. Its recovery began in 2014 with the exit of the crisis and achieved a surplus in the general government balance in 2017, while public debt declined slightly in 2016 and increased again in 2017

UTJECAJ UVOĐENJA EURA NA KRETANJE CIJENA U RH : diplomski rad

Svaka zemlja članica ulaskom u Europsku uniju obvezala se da će u jednom trenutku preuzeti euro kao vlastitu nacionalnu valutu odnosno postati dio Europske monetarne unije. Cilj EMU-a je uspostaviti veću europsku integraciju korištenjem iste valute. Kako bi članica uspješno prošla proces uvođenja eura, odredbama Ugovora iz Maastrichta uspostavljeni su kriteriji nominalne konvergencije odnosno ekonomski uvjeti koje države članice EU moraju ispuniti kako bi usvojile euro. Kriteriji koji se moraju zadovoljiti su: stabilnost cijena, kriterij kamatne stope, stabilnost tečaja, te kriterije državnih financija koji zahtijevaju niske razine javnog duga i proračunskog deficita. Euroizacija sa sobom donosi brojne koristi, ali i nedostatke. Ustručavanje od uvođenja eura se u glavini događa zbog percepcije o rastu cijena potaknutog konverzijom, no mnoga istraživanja pokazuju da je takav rast cijena zapravo vrlo blag i jednokratan. Teško je precizno odrediti koliki utjecaj ima uvođenje eura na kretanje cijena iz razloga što istodobno postoje i mnogi drugi činitelji koji pospješuju inflaciju. Ispitivanja pokazuju kako se potrošačima inflacija često čini višom nego što u stvarnosti je. Hrvatska će ući u eurozonu tijekom razdoblja u kojem vladaju izrazito visoke stope inflacije, stoga je bitno razdvojiti razloge porasta inflacije zbog makroekonomskih kretanja i čimbenika koji nemaju veze s procesom eurozacije od onih koji su posljedica uvođenja eura.By joining the European Union, each member state committed itself to adopting the euro as its own national currency at some point, in other words, to become part of the European Monetary Union. The goal of EMU is to establish greater european integration using the same currency. In order for a member state to successfully pass the process of introducing the euro, the provisions of the Maastricht Treaty established nominal convergence criteria - economic conditions that EU member states must fulfill in order to adopt the euro. The criteria that must be met are: price stability, interest rate criteria, exchange rate stability, and state finance criteria that require low levels of public debt and budget deficit. Euroization brings with it numerous benefits, but also disadvantages. The hesitancy to introduce the euro is mainly due to the perception of a price increase triggered by the conversion, but many studies show that such a price increase is actually very mild and one-time. It is difficult to determine precisely how much influence the introduction of the euro has on price movements, because there are many other factors that promote inflation at the same time. Researches show that inflation often appears to consumers to be higher than it actually is. Croatia will enter the eurozone during a period in which extremely high inflation rates prevail, therefore it is important to separate the reasons for the increase in inflation due to macroeconomic trends and factors that have nothing to do with the euroization process from those that are a consequence of the introduction of the euro

UTJECAJ UVOĐENJA EURA NA KRETANJE CIJENA U RH : diplomski rad

Svaka zemlja članica ulaskom u Europsku uniju obvezala se da će u jednom trenutku preuzeti euro kao vlastitu nacionalnu valutu odnosno postati dio Europske monetarne unije. Cilj EMU-a je uspostaviti veću europsku integraciju korištenjem iste valute. Kako bi članica uspješno prošla proces uvođenja eura, odredbama Ugovora iz Maastrichta uspostavljeni su kriteriji nominalne konvergencije odnosno ekonomski uvjeti koje države članice EU moraju ispuniti kako bi usvojile euro. Kriteriji koji se moraju zadovoljiti su: stabilnost cijena, kriterij kamatne stope, stabilnost tečaja, te kriterije državnih financija koji zahtijevaju niske razine javnog duga i proračunskog deficita. Euroizacija sa sobom donosi brojne koristi, ali i nedostatke. Ustručavanje od uvođenja eura se u glavini događa zbog percepcije o rastu cijena potaknutog konverzijom, no mnoga istraživanja pokazuju da je takav rast cijena zapravo vrlo blag i jednokratan. Teško je precizno odrediti koliki utjecaj ima uvođenje eura na kretanje cijena iz razloga što istodobno postoje i mnogi drugi činitelji koji pospješuju inflaciju. Ispitivanja pokazuju kako se potrošačima inflacija često čini višom nego što u stvarnosti je. Hrvatska će ući u eurozonu tijekom razdoblja u kojem vladaju izrazito visoke stope inflacije, stoga je bitno razdvojiti razloge porasta inflacije zbog makroekonomskih kretanja i čimbenika koji nemaju veze s procesom eurozacije od onih koji su posljedica uvođenja eura.By joining the European Union, each member state committed itself to adopting the euro as its own national currency at some point, in other words, to become part of the European Monetary Union. The goal of EMU is to establish greater european integration using the same currency. In order for a member state to successfully pass the process of introducing the euro, the provisions of the Maastricht Treaty established nominal convergence criteria - economic conditions that EU member states must fulfill in order to adopt the euro. The criteria that must be met are: price stability, interest rate criteria, exchange rate stability, and state finance criteria that require low levels of public debt and budget deficit. Euroization brings with it numerous benefits, but also disadvantages. The hesitancy to introduce the euro is mainly due to the perception of a price increase triggered by the conversion, but many studies show that such a price increase is actually very mild and one-time. It is difficult to determine precisely how much influence the introduction of the euro has on price movements, because there are many other factors that promote inflation at the same time. Researches show that inflation often appears to consumers to be higher than it actually is. Croatia will enter the eurozone during a period in which extremely high inflation rates prevail, therefore it is important to separate the reasons for the increase in inflation due to macroeconomic trends and factors that have nothing to do with the euroization process from those that are a consequence of the introduction of the euro