Antifungalna aktivnost hitosana prema Alternaria alternata i Colletotrichum gloeosporoides

Chitosan and its derivatives have been reported as a promising alternative for control of postharvest fungal pathogens. The objective of this study was to evaluate in vitro and in situ antifungal activity of chitosan against Alternaria alternata and Colletotrichum gloeosporioides isolated from decayed apple fruits. The fungi were tested in vitro using PDA medium with three concentrations of chitosan (1, 2 and 3 mg/ml). Fungal growth of the test pathogens was significantly affected by all chitosan doses (P lt 0.05) after 7 days of incubation at 25°C. Water solution of 3 mg/ml of chitosan inhibited completely the conidial germination of A. alternata and C. gloeosporioides after 18 h incubation at 25°C. The results obtained from biocontrol assay indicate that the inhibition of postharvest decay of A. alternata and C. gloeosporioides was significantly influenced by chitosan concentrations. Disease incidence in chitosan-treated fruit after 7 days incubation at 25°C was significantly lower than in the positive control for both fungi tested (P lt 0.05). A. alternata and C. gloeosporioides used in this study were progressively inhibited in vitro and in situ with increasing concentrations of chitosan from 1 to 3 mg/ml.Istraživanja pokazuju da su hitosan i njegovi derivati dobra alternativa u kontroli skladišnih fitopatogenih gljiva. Cilj ovog rada bio je da ispita antifungalnu aktivnost hitosana prema Alternaria alternata i Colletotrichum gloeosporoides, izolovanih sa inficiranih plodova jabuke, u in vitro i in situ uslovima. Rast gljiva je testiran in vitro koristeći PDA podlogu sa različitim koncentracijama hitosana (1, 2 i 3 mg/ml). Porast oba patogena je bio značajno smanjen (P lt 0.05) u svim koncentracijama hitosana nakon 7 dana inkubacije na 25°C. Vodeni rastvor hitosana koncentracije 3 mg/ml je u potpunosti inhibirao klijanje konidija A. alternata i C. gloeosporoides nakon inkubacije od 18 sati na temperaturi od 25°C. Rezultati ogleda in situ ukazuju da inhibicija propadanja plodova inficiranih sa A. alternata i C. gloeosporoides zavisi od koncentracije rastvora hitosana. Pojava bolesti na plodovima jabuka tretiranih rastvorom hitosana nakon 7 dana inkubacije na 25°C bila je značajno smanjena za obe vrste gljiva (P lt 0.05) u odnosu na pozitivnu kontrolu. Rast A. alternata i C. gloeosporoides je bio progresivno inhibiran in vitro i in situ sa povećanjem koncentracije rastvora hitosana, od 1 do 3 mg/ml

In vitro efekat kalcijumovih soli na gljivične skladišne patogene

In the recent years, several studies have shown that calcium salts may have potential as environmentally compatible, nontoxic fungicides for controlling postharvest fungal patho­gens. Therefore, the objective of this study was to evaluate and compare the effects of calcium chloride and calcium hydroxide on in vitro mycelial growth, spore germination and germ tube growth of Colletotrichum acutatum, C. gloeosporioides, Alternaria alternata, and Penicillium expansum. The obtained results showed that the fungal isolates grew sim­ilarly or stimulated in the presence of 1 and 1.5% calcium salts compared to the control. After seven days of incubation, reduction of mycelial growth was observed only on PDA supplemented with 2% calcium salts. Calcium chloride and calcium hydroxide at 1.5% and 2.0% concentrations significantly decreased spore germination and germ tube growth of all fungal isolates. The results of this study show that the tested calcium salts can be used as a alternative treatment against postharvest fungal pathogens C. acutatum, C. gloeosporioides, A. alternata and P. expansum.Tokom poslednjih nekoliko godina, više studija je pokazalo da u kontroli gljivičnih skladišnih patogena soli kalcijuma mogu imati potencijal kao ekološki kompatibilni, netoksični fungicidi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio da se u in vitro uslovima procene i uporede efekti kalcijum hlorida i kalcijum hidroksida na porast micelije, klijavost konidija i rast klicine cevi gljiva C. acutatum, C. gloeosporioides, A. alternata, i P. expansum. Dobijeni rezultati su pokazali da je u prisustvu 1 i 1,5% kalcijumovih soli porast izolata gljiva u tretmanima sličan ili povećan u odnosu na kontrolu. Nakon 7 dana inkubacije, redukcija porasta micelije je utvđena samo na PDA podlozi sa 2% soli kalcijuma. Kalcijum hlorid i kalcijum hidroksid u koncentracijama od 1,5 i 2,0% značajno smanjuju klijavost konidija i rast klicinih cevi svih ispitivanih izolata gljiva. Rezultati ove studije pokazuju da se testirane soli kalcijuma mogu primeniti kao alternativni tretman u kontroli gljivičnih skladišnih patogena, C. acutatum, C. gloeosporioides, A. alternata i P. expansum

Colletotrichum fioriniae prouzrokovač antraknoze plodova kruške

Kruška (Pyrus communis L.) je jedna od najstarijih i najrasprostranjenijih voćarskih kultura. Plodovi kruške su izrazito bogati nutrijentima i niskog glikemijskog indeksa, pa se preporučuju u ishrani svih kategorija stanovništva. U periodu vegetacije i nakon berbe propadanje plodova kruške mogu izazvati brojni biljni patogeni, među kojima su i gljive roda Colletotricum. Tokom jeseni 2021. godine iz skladišta u okolini Smedereva sakupljeni su plodovi kruške (cv. Santa Maria) sa simptomima antraknoze. Na površini svih inficiranih plodova bile su prisutne tamne, kružne, udubljene nekrotične lezije sa koncentrično raspoređenim acervulima i narandžastom konidijalnom masom. Izolacija patogena je obavljena standarnim fitopatološkim metodama na podlozi od krompir-dekstroznog agara (KDA). Svi dobijeni izolati su nakon 7 dana na KDA i temperaturi od 25⁰C ispoljili uniformne morfološke osobine. Formirane kolonije su bile svetlosive do svetloružičaste, sa naličja tamnoružičaste do vinastocrvene boje. Prosečan porast kolonija je iznosio 64±2 mm. Konidije su bile hijalinske, fuziformne, neseptirane, glatkih zidova, sa oba zaoštrena kraja, veličine 12,8 - 16,6 × 3,5 – 4,4 µm (n=100); a apresorije pojedinačne, tamnobraon boje, okrugle do nepravilnog oblika, glatkih zidova, veličine 5,5 – 9,6 × 4,8 – 7,2 µm (n=20). Morfološke karakteristike izolata su odgovarale literaturnom opisu C. acutatum species complex. Molekularna identifikacija reprezentativnog izolata SZ-21-36 je obavljena na osnovu ITS regiona rDNA korišćenjem prajmera ITS1/ITS4; dela gena za beta tubulin (Ben A) primenom prajmera Bt2a/Bt2b; gliceraldehid 3 - fosfat dehidrogenaze (GAPDH) sa prajmerima GDF1/GDR1, i dela aktin gena (ACT) upotrebom prajmera ACT512F/ACT783R. Dobijeni PCR produkti su sekvencirani, a nukleotidne sekvence deponovane u GenBank bazi podataka. BLAST analizom je utvrđeno da su sekvence ON171625 (ITS) i ON186698 (ACT) 99% slične, a sekvence ON186696 (BenA) i ON186697 (GAPDH) identične sa sekvencama istih regiona izolata vrste C. fioriniae deponovanih u GenBank bazi. Multilokus filogenetska analiza zasnovana na navedenim molekularnim markerima je potvrdila rezultate BLAST-a, i svrstala izolat SZ-21-36 sa ostalim izolatima C. fioriniae iz GenBank baze podataka (100% bootstrap podrška). Provera patogenosti izolata obavljena je inokulacijom sa 50 μl suspenzije spora (1 × 106 konidija/ml) u prethodno napravljene povrede na zdravim plodovima kruške (cv. Santa Maria). Kontrolni plodovi su inokulisani sterilnom destilovanom vodom. Nakon 10 dana inkubacije u vlažnoj komori na 25°C na svim inokulisanim plodovima kruške razvili su se tipični simptomi antraknoze, dok su kontrolni plodovi bili bez simptoma. Kulture dobijene reizolacijom bile su istih morfoloških karakteristika čime je potvrđena patogenost testiranih izolata. U ovom istraživanju je konvencionalnim i molekularnim metodama prvi put u Srbiji identifikovana vrsta C. fioriniae - prouzrokovač antraknoze plodova kruške

Pseudomonas syringae - prouzrokovač nekroze plodova trešnje

Severe symptoms of necrosis sweet cherry fruits was recorded during 2014. in region of Šabac. About 30 % of fruits (cv. Summit) were affected and necrosis cover 1/3 of fruit surface in average. Gram negative, fluorescent, oxidative bacterial strains were isolated from diseased tissues. Symptoms similar to those, observed in natural infection were recorded on artificial inoculated cherry fruits (cv. Summit and cv. Summbarst). Isolated strains were HR positive, oxidase, pectinase, arginin dehidrolase negative and levan positive (LOPAT +---+). Same characteristics also own check strains Pseudomonas syringae (CFBP 11). According obtained results it was concluded that necrosis of sweet cherry fruits is caused by Pseudomonas syringae. Further characteristic in order proper detection of pathogens, including molecular methods are underway.U radu su prikazani rezultati proučavanja sojeva bakterija izolovanih iz nekrotičnih plodova trešnje sorte Samit (područje Šapca). Nekroza zahvata u proseku oko 1/3 ploda koji potpuno gubi tržišnu vrednost. Bolešću biva zahvaćeno oko 30% plodova. Primenom standardnih bakterioloških metoda (izolacijom na hranljivim podlogama), proverom patogenosti i proučavanjem bakterioloških karakteristika, zaključeno je da pomenute simptome prouzrokuje fitopatogena bakterija Pseudomonas syringae, široko rasprostranjen patogen naročito koštičavih voćaka

Polyphasic identification of decay agents of lemon fruits in Serbia

Lemon fruits are an important source of vitamin C, potassium, folate, carotenoids, polyphenols, coumarins and terpenes. These lemon compounds have antioxidant and anti-inflammatory properties which have beneficial effects on human health. This re- search aimed to elucidate the etiology of blue and green molds detected on lemon fruits in Serbia. Using integrative identification approach, the obtained isolates were characterized from morphological, physiological, molecular, phylogenetic and pathological aspects. Col- ony growth and morphology were examined on Czapek yeast autolysate agar (CYA), Malt extract agar (MEA) and Creatine sucrose agar (CREA), and on CYA at two additional incu- bation temperatures (5 and 37 °C). For molecular identification, ITS and partial β-tubulin (BenA) genes were sequenced. Phylogenetic relationships were investigated using maximumlikelihood method. A pathogenicity test was carried out and the possible difference in pathogenicity among isolates was assessed with analysis of variance (ANOVA) and subsequent Tukey’s test. Four species were identified: Penicillium expansum, Penicillium digitatum, Penicillium polonicum and Talaromyces rugulosus. All four species proved to be pathogenic on lemon fruits, producing symptoms similar to those observed on naturally infected fruits. The results of this study are the first records of the beforementioned Penicillium/ Talaromyces species as postharvest pathogens on lemon fruits in Serbia and the first world report of T. rugulosus as phytopathogenic on the same host