Promjene nekih karakteristika sumporne termalne vode zbog kloriranja

Positive and negative effects of water chlorination and aeration were examined in samples of sulphuric thermal water from rehabilitation pools. Although chlorination considerably improved the microbiological quality of the water, it caused various negative physical and chemical changes. Aeration caused loss ot hydrogen sulphide and production of colloidal sulphur (milky turbidity), whereas chlorination developed a yellowish-reddish-brown colouring depending on chlorine dosage, and also provoked the disappearance of sulphides. It is concluded that sulphuric thermal water should not be chlorinated because of elimination, through chlorination, of therapeutically active compounds causing organoleptic changes that are subject to complaints from patients.Ispitivani su regativni i pozitivni učinci kloriranja i aeracije vode u sumpornoj termalnoj vodi u bazenima za refiabilltaclju. Znatno poboljšanje mikrobiološke kvalitete vode zbog kloriranja vode dovelo je do negativnih fizikalno-kemijskih promjena vode. Zbog aeracije gubi se sumporovodik i izlučuje koloidni sumpor (mliječna mutnoća), a zbog kloriranja javlja se žuckasta, crvenkasta do smeđa obojenost ovisno o dozi klora, a također nestaju sulfidi. Kloriranje termalne sumporne vode ne bi trebalo provoditi jer se iz vode eliminiraju terapijski aktivni spojevi i dolazi do organoleptičkih promjena na koje se pacijenti žale

Zdravstveno-ekološki aspekti stanovanja u selima hrvatskog zagorja

U jednoj od tipičnih seoskih zajednica u nerazvijenom do srednje razvijenom području SR Hrvatske, u Mjesnoj zajednici Belec u Hrvatskom Zagorju, ispitivan je standard stanovanja, vodoopskrbe i dispozicije otpadnih tvari kao temeljnih činilaca higijenskih prilika, s ciljem da se utvrdi u kojoj mjeri higijenski standard prati ekonomski napredak kraja. Utvrđeno je da postoji intenzivna stambena gradnja, tehnološki napredak u pogledu upotrebe građe značajno povećanje stambene površine u novog rađenim kućama. No premda sanitarna opremljenost kuća u Belcu pokazuje napredak, ona je još uvijek deficitarna prema prosjeku u SR Hrvatskoj, što se ogleda u općenito neprimjerno riješenoj dispoziciji ljudske otpadne tvari, jer svega 30% novosagrađenih kuća ima zahod u kući. Čak više novih kuća ima kupaonicu a nema zahod. Zbog toga ovaj kraj ima znatno niži higijenski standard od sela u priobalnom području. S obzirom da higijenski standard izravno utječe na zdravstveno stanje populacije, nužno je poduzimati zdravstveno-odgojine mjere, pa i određene mjere društvene zajednice kako foi se utjecalo na duboko ukorijenjene navike stanovništva, koje zasad nisu u skladu s općim gospodarskim napretkom zagorskog sela

Employer branding - A comparative study of domestic and international organizations

Privlačenje i zadržavanje zaposlenika u 'ratu talentima' postalo je sve izazovnije u IT industriji. Da se organizacije ne bi borile za talente, počele su se baviti upravljanjem ljudskim potencijalima, odnosno markom poslodavca kako bi svoju organizaciju prikazali kao odlično mjesto za rad. Zato je cilj ovog istraživanja bio usporediti marku poslodavca međunarodnih i domaćih IT organizacija, uspješnijih i manje uspješnih međunarodnih IT organizacija, kao i uspješnijih i manje uspješnih domaćih IT organizacija. U istraživanju je obrađeno 200 organizacija, odnosno 100 međunarodnih IT organizacija koje je Forbes 2019. proglasio najuspješnijima ocjenjujući veličinu organizacije, prodaju, profit, rast i učinak dionica te 100 domaćih IT organizacije koje je najuspješnijima proglasio ICT Business ocjenjujući broj zaposlenih i plaću. Istraživanje je provedeno analizom sadržaja, uključujući i kvalitativnu i kvantitativnu metodologiju, a promatrale su se mnoge potkategorije unutar dvije glavne kategorije – stila i sadržaja mrežne stranice. Sve kategorije su se promatrale na mrežnoj stranici, a kodirale su se binarno i brojčano. Dobiveni rezultati potvrdili su da međunarodne IT organizacije imaju izraženiju marku poslodavca od domaćih. Osim toga, potvrđeno je da uspješnije međunarodne IT organizacije imaju izraženiju marku poslodavca od manje uspješnih međunarodnih IT organizacija. Ipak, posljednja postavljena hipoteza je odbačena, odnosno nije dobivena razlika između domaćih IT organizacija. Drugim riječima, uspješnije domaće IT organizacije nemaju značajno izraženiju marku poslodavca od manje uspješnih domaćih IT organizacija

Employer branding - A comparative study of domestic and international organizations

Privlačenje i zadržavanje zaposlenika u 'ratu talentima' postalo je sve izazovnije u IT industriji. Da se organizacije ne bi borile za talente, počele su se baviti upravljanjem ljudskim potencijalima, odnosno markom poslodavca kako bi svoju organizaciju prikazali kao odlično mjesto za rad. Zato je cilj ovog istraživanja bio usporediti marku poslodavca međunarodnih i domaćih IT organizacija, uspješnijih i manje uspješnih međunarodnih IT organizacija, kao i uspješnijih i manje uspješnih domaćih IT organizacija. U istraživanju je obrađeno 200 organizacija, odnosno 100 međunarodnih IT organizacija koje je Forbes 2019. proglasio najuspješnijima ocjenjujući veličinu organizacije, prodaju, profit, rast i učinak dionica te 100 domaćih IT organizacije koje je najuspješnijima proglasio ICT Business ocjenjujući broj zaposlenih i plaću. Istraživanje je provedeno analizom sadržaja, uključujući i kvalitativnu i kvantitativnu metodologiju, a promatrale su se mnoge potkategorije unutar dvije glavne kategorije – stila i sadržaja mrežne stranice. Sve kategorije su se promatrale na mrežnoj stranici, a kodirale su se binarno i brojčano. Dobiveni rezultati potvrdili su da međunarodne IT organizacije imaju izraženiju marku poslodavca od domaćih. Osim toga, potvrđeno je da uspješnije međunarodne IT organizacije imaju izraženiju marku poslodavca od manje uspješnih međunarodnih IT organizacija. Ipak, posljednja postavljena hipoteza je odbačena, odnosno nije dobivena razlika između domaćih IT organizacija. Drugim riječima, uspješnije domaće IT organizacije nemaju značajno izraženiju marku poslodavca od manje uspješnih domaćih IT organizacija

Fotoarhiv Odjeljenja za sanitarnu tehniku Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar"

Autorica članka daje iscrpan prikaz sadržaja zbirke fotodokumenata pohranjenih u Školi narodnog zdravlja \u27Andrija Štampar" u Zagrebu. Zbirka obuhvaća više od 10 000 fotografija snimljenih na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1913. do 1965. godine. Svojim sadržajem Zbirka predstavlja dragocjen dokumentacijski materijal o radu Škole narodnog zdravlja te izvor vizualnih podataka o kulturnim, etnografskim i socijalnim prilikama hrvatskoga sela toga vremena