338 research outputs found

    Izložba Deutscher Werkbunda Film und Foto na zagrebačkoj Međunarodnoj fotografskoj izložbi i hrvatska fotografija početkom 1930-ih

    Get PDF
    Glasovita putujuća izložba njemačkog Werkbunda Film und Foto prikazana je u travnju 1930. na Međunarodnoj fotografskoj izložbi koja se održala u sklopu Proljetnog Zagrebačkog zbora. FiFo je, nakon premijere u Stuttgartu 1929., diljem Europe promovirala »modernu fotografiju« i naznačila novi smjer u tumačenju i recepciji fotografskog medija. Autorica u radu, na temelju arhivske građe i onodobnog tiska, razmatra razloge koji su doveli do održavanja FiFo-a u Zagrebu, rekonstruira tijek njezine organizacije i analizira pojedine aspekte izložbe. Posebna pažnja posvećena je položaju i statusu medija u Hrvatskoj početkom 1930-ih te se u radu po prvi puta objavljuju i razmatraju djela profesionalnih fotografa koja su bila predstavljena i nagrađena na izložbi

    The concept of territorial organisation of Adriatic Croatia

    Get PDF
    U ovom članku autorovo polazište je što kvalitetniji i funkcionalniji teritorijalni ustroj Hrvatske, posebice njezina primorskog prostora. Jadranska Hrvatska, uz Istočnu (Panonsku) i Sjeverozapadnu Hrvatsku, jedna je od triju definiranih (budućih) euroregija NUTS II u Hrvatskoj. U današnjem teritorijalnom obuhvatu predložena je od Republike Hrvatske i 2007. godine prihvaćena od Eurostata. Obuhvaća sve primorske županije (7) Hrvatske, ukupne površine 26,7 tisuća km2 i 1,4 milijuna stanovnika (2011.). Rad razmatra moguću diferencijaciju ovoga strateškog litoralnog prostora Jadrana na tri funkcionalne (gravitacijske) regije trećeg reda (NUTS III), u skladu s kriterijima Vlade Republike Hrvatske za učinkovitu decentralizaciju i novu regionalizaciju Hrvatske. Naime, pojedine priobalne županije ne zadovoljavaju europski demografski kriterij za statističku NUTS III regiju (150 000 – 800 000 stanovnika), premda u cijelosti hrvatske županije prosječno zadovoljavaju taj kriterij. Stoga, primjenom demografskih, geografskih, gospodarskih, administrativnih i drugih kriterija, autor naglašava potrebu određivanja demografski u najvećoj mjeri usklađenih triju nodalno-funkcionalnih, odnosno gravitacijskih regija sa središtima u Rijeci, Zadru i Splitu. Tako bi u Jadranskoj Hrvatskoj riječka regija potencijalno obuhvatila Istru, Kvarner, i goranski prostor s 505 000 stanovnika (2011.), zadarska bi obuhvatila Sjevernu Dalmaciju i Liku s 330 000 stanovnika, a splitska bi obuhvatila Srednju Dalmaciju i Dubrovnik (Južna Dalmacija) s 578 000 stanovnika. Prostor Like se funkcionalno i gospodarski optimalno usmjerava na Zadar, s obzirom na nove procese povezivanja autocestom i brz noviji razvoj Zadra.In this work, the author’s starting point is a maximum quality and functional territorial organisation of Croatia, especially its littoral area. Adriatic Croatia, as well as Eastern (Pannonian) and Northwestern Croatia, is one of the three defined (future) Euroregions NUTS II in Croatia. It was suggested in its current territorial coverage by the Republic of Croatia, and accepted by Eurostat in 2007. It includes all littoral counties (7) of Croatia, covering 24.7 thousand km2 with 1.4 million inhabitants (2011). The paper discusses a possible differentiation of this strategic littoral Adriatic area on three functional (gravitational) regions of the third level (NUTS III) according to the criteria of the Croatian Government on efficient decentralisation and new regionalisation of Croatia. Namely, some littoral counties do not meet the European demographic criterion for statistical NUTS III region (150-800 thousand inhabitants) although, in general, Croatian counties meet this criterion. That is why the author, applying demographic, geographic, economic, administrative and other criteria, stresses the need for defining the demographically maximally coordinated three nodal-functional, i.e., gravitational regions with their centres in Rijeka, Zadar and Split. So, the Rijeka region would potentially cover Istria, Kvarner and Gorski Kotar areas with 505,000 inhabitants (2011), Zadar region would cover North Dalmatian and Lika areas with 330,000 inhabitants, and Split region would include Middle Dalmatian and Dubrovnik (South Dalmatian) areas with 578,000 inhabitants. The area of Lika is functionally and economically most optimally oriented towards Zadar, with regard to new processes of highway linking and the recent fast development of Zadar

    Prilog poznavanju geografskih obilježja otoka Paga

    Get PDF
    The theme of the paper is the geographical characteristics of the Pag Island, which belongs to the Zadar region in South Croatia. (Dalmatia). The author gives careful consideration to its geographical position, extension and size, physiogeographical features (geology, geomorphology), speleological characteristics, climate, land and sea waters, vegetation, soils) and sociogeographic characteristics. Special attention is paid to the historic- geographical aspect of the development and population in three districts of the island (Pag, Povljana, Novalja). The characteristics of population structures are generally unfavourable. The final part of the paper includes the characteristics of economy and social superstructure. Sheep-breeding, tourism and local industry show the greatest deal of vitality. The author analyses perspectives and dilemmas concerning the development of the island under complex conditions of the administrative division between two counties.Tema članka je geografska problematika otoka Paga u zadarskoj regiji Južne Hrvatske (Dalmacija). Autor posebno obrađuje geografski položaj, veličinu i obuhvat, fizičko- geografska obilježja (geologiju, geomorfologiju, speleološke značajke, klimu, kopnene vode i more, biljni pokrov, tla) te socio-geografska obilježja. Posebno se razmatrju historijsko-geografski uvjeti razvoja i naseljenosti od najstarijih vremena do danas. Kretanje broja stanovnika pokazuje stalan pad u sve tri jedinice na otoku, Pagu, Povljani i Novalji 1948. - 1981. Popis stanovništva 1991. bilježi porast broja stanovnika. Strukture stanovništva uglavnom pokazuju nepovoljna obilježja. Završni dio rada obuhvaća značajke gospodarstva i društvene nadgradnje. Ovčarstvo, turizam i lokalna industrija pokazuju najviše vitalnosti. Autor posebno razmatra perspektive i dileme otočkog razvoja u složenim uvjetima administrativne podjele na dvije županije

    Park prirode Telašćica na Dugom otoku (Hrvatska) - neki aspekti uređenja prostora

    Get PDF
    The Nature Park "Telašćica" covers the southern part of the island Dugi Otok (Long Island), one of the bigger islands along the Croatian coast. It is only 25 km away from Zadar in southern direction, neighbouring National Park "Kornati" which extends towards south-east. The central office is in Sali, the main administrative centre of the Dugi Otok (1190 inh. 1991). N. P. "Telašćica" is proclaimed in 1988 after being divided apart from N. P. "Kornati". It covers an area of 25,95 km2 of the land (Dugi Otok and belonging islets), and 44,55 km2 of the sea, altogether 70,50 km2. Although the environmental plan had been made there, some problems of its protection and sustainable development have not been solved yet. The conflict between the idea of complete protection and that of an intensive exploitation of the territory has been existed. The Environmental Plan of N. P. "Telašćica", made in 1990 suggests a series of actions to be started in order to insure functional and comprehending protection of biological and physical nature.Park prirode “Telašćica” zauzima južni dio Dugog otoka, jednog od većih na hrvatskoj obali. Od Zadra je udaljen 25 km u južnom pravcu, I graniči s Nacionalnim parkom “Kornati” . Glavni ured Parka je u Salima, upravnom središtu dugootočke općine (1190 st. 1991). P. .P. “Telašćica” je proglašen 1988., a nakon izdvajanja iz N.P. “Kornati”. Površina mu je 25,95 km2 na otocima (Dugi otok i pripadajući otočići), i 44,55 km2 na moru (ukupno 70,50 km2). Premda je izrađen prostorni plan, neki problemi zaštite I održivog razvoja tek trebaju biti razriješeni. Sukob ideje potpune zaštite zamisli o intenzivnom iskorištavanju oduvijek postoji. Prostorni plan P. P. ”Telašćica” izrađen 1990. predviđa početak primjene niza mjera za osiguranje funkcionalne i složene zaštite bioloških i ostalih prirodnih vrednota

    Prirodno-geografske značajke prostora Boke kotorske kao osnova razvoja

    Get PDF
    The paper contains essential interaction determinants of the spatial position and natural geographical bases of the Boka Kotorska area in the function of its development. Covering an area of about 800 km2 and with more than 60.000 inhabitants it form a specific littoral area in the contact zone Montenegro-Croatia. Special consideration is given to the characteristics of the geological origin and structure of this area, to geomorphological features, climatovegetational characteristics and influence of soils. Rich water appearances were essential for the preservation and continuity of life and economic development. The author points out the importance of physicogeographical components in historiogeographical and recent development and also the necessity of valuing them in the modern socioeconomic development conditions.Rad sadržava bitne odrednice međuutjecaja prostornog položaja i prirodno-geografske osnove Boke kotorske u funkciji njena razvoja u prošlosti i danas. S oko 800 km2 i preko 60.000 stanovnika čini specifičan primorski prostor u dodirnoj zoni Crna Gora-Hrvatska. Posebno se razmatraju značajke geološkog nastanka i građe otoka, geomorfološka obilježja, klimavegetacijske značajke i utjecaj tala. Bogatstvo vode bitno je za očuvanje i kontinuitet života i gospodarskog razvoja. Autor ukazuju na značenje fizičko-geografskih sastojnica, ali i na nužnost njihova vrednovanja s obzirom na povijesno-geografske i suvremene društveno-gospodarske okolnosti razvoja

    Geomorphological features of Danilsko polje near Šibenik as basis for historical-geographical development

    Get PDF
    Pogodne poljodjelske površine u krškim prostorima imaju iznimno značenje za egzistenciju stanovništva. Danilsko polje, jedna od takvih zona, nalazi se u mikroregiji šibensko-rogozničkog primorja, u zaobalju Šibenika. Danilsko je polje, morfološki, udolina ovalna oblika smještena između dva krška grebena, produžetka Trtara s Velikom glavom (542 m) sa sjevera-sjeveroistoka, i znatno nižega Crnog brda s Podima s južne-jugozapadne strane u prostoru naselja Danilo Biranj i Danilo Gornje. Zbog kvalitetnog tla obrada polja susljedno traje već tisućama godina. Polje obilježavaju i oskudne, ali za opstanak stanovništva u prošlosti značajne pojave voda. Prvi poljodjelci Danilskog polja bili su neolitski stanovnici čiji su tragovi očuvani do danas u ostatcima poznate kulture srednjeg neolitika na Jadranu, tj. danilske kulture (4500.-3900. g. pr. Kr.). Kasniji metalnodobni doseljenici utvrdili su se na obližnjoj Velikoj glavi odakle su mogli iz svoje gradine lako nadzirati polje. Rimski su osvajači osnovali municipij Rider usred Danilskog polja, vrjednujući njegove prirodno-geografske potencijale i davši mu ime po lokalnom stanovništvu, Riditima, ogranku plemena Delmata. Od brojnih naroda koji su tim prostorom prošli tijekom Velike seobe, Hrvati su se jedini naselili i nastavili vrjednovati polje i okolni krški okvir za obavljanje transhumance, o kojoj su kao ratarsko-stočarsko društvo ovisili. Tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka Danilsko je polje bilo u posjedu šibenske komune, najznačajnije po uzgoju vinove loze, maslina i žitarica. Dugotrajno razdoblje nestabilnih geopolitičkih prilika nastupilo je s otomanskim osvajanjima i stvaranjem njihovih uporišta u nedalekim Skradinu i Drnišu. Tek su se dvadesetih godina 18. st. ratna stradanja stišala, poslije čega je slijedio, u manjoj mjeri, i proces kolonizacije opustjelih područja, a time i Danilskog polja. Od tada, pa praktički sve do danas, glavno je obilježje prostora Danilskog polja tradicionalna polikulturna proizvodnja u različitim uvjetima agrotehničke obrade.Suitable agriculture zones in karst regions have extraordinary significance for the inhabitants\u27 existence. Danilsko polje, one of such zones, is situated in microregion of Šibenik-Rogoznica littoral, in Šibenik hinterland, Croatia. Danilsko polje is, morphologically, an oval shaped valley placed between two karst ridges, the extension of Trtar with Velika Glava (542 m) from north-northeast, and significantly lower Crno Brdo with Podi from south-southwest in the area of Danilo Biranj and Danilo Gornje settlements. Due to high soil quality, the cultivation of polje is the process that has lasted for thousands of years. Polje is characterized by scarce water sources, which were, nevertheless, very important for the survival of population in the past. The Neolithic population, whose traces have been preserved in the remains of famous middle Neolithic culture on the Adriatic, so called Danilo culture (4500 BC - 3900 BC), had been the first farmers of Danilsko polje. Later settlers from Metal Age had fortified themselves at peak Gradina, so they could easily control the polje from their hill-fort. Roman conquerors founded their municipium Rider in the central part of Danilsko polje, and valorized its natural- geographical potentials. From numerous nations who passed through during the Great Migrations Croats were the only ones who settled down and continued to valorize polje and surrounding karst area for practising transhumance which they depended on since they were agricultural-cattle rising society. During High and Late Middle Ages, Danilsko polje was in possession of the Commune of Šibenik, well-known for cultivation of vineyards, olive trees and cereals. Long-lasting period of unstable geopolitical conditions began with Ottoman conquest and with formation of their strongholds in Skradin and Drniš. It was only after 20s of 18th century that the war turmoil ceased, and after that, to a certain extent, the colonization of deserted areas started as well in that of Danilsko polje. Ever since, practically until today, the main feature of Danilsko polje has been traditional crop production in various conditions of agrotechnical cultivation

    Pojavnost dijabetesa u Hrvatskoj, nekim sredozemnim i azijskim zemljama te njegova povezanost sa promjenama u prehrambenim navikama

    Get PDF
    Visoke i sve više stope pojavnosti dijabetesa širom svijeta, u zemljama s tako različitom kulturnom i prehrambenom tradicijom, te s velikom međusobnom zemljopisnom udaljenošću upozoravaju da industrijalizacija i praćenje zapadnjačkih uzora donose značajne promjene u prehrambenim navikama. Napuštaju se tradicionalni načini prehrane, a prehrana sadrži sve više masti životinjskog porijekla, sve manje složenih ugljikohidrata i vlakana, uz porast ukupnog unosa energije. Također unosi se previše soli. Taj trend nije zaobišao niti Hrvatsku u kojoj postoje značajne regionalne razlike u prehrambenim navikama. Takav slijed događaja zahtijeva daljnje praćenje i upozoravanje javnosti na rastuću prijetnju javnom zdravlju

    Lifestyle habits of Croatian diabetic population: observations from the Croatian Adult Health Survey [Životne navike osoba sa šećernom bolepću u Republici Hrvatskoj: zapažanja iz Hrvatske zdravstvene ankete]

    Get PDF
    The aim of this study was to assess the behavioural risk factors in Croatian diabetic population and to compare them with the lifestyle habits of individuals with no known history of diabetes. The study was a part of the Croatian Adult Health Survey (CAHS), a cross-sectional survey that provided comprehensive health assessment of the Croatian adult population. Risk factors were defined as an unhealthy nutritional regimen, excessive alcohol consumption, smoking and lack of physical activity. Physical inactivity was the most prevalent risk factor observed in a significant number of both diabetic and non-diabetic subjects (44.8% and 29.1%). It was also the only behavioural risk factor that was more prevalent in the diabetic individuals as compared to those without diabetes. Alcohol consumption did not vary significantly between the two groups (5.8% vs. 6.3%), while unhealthy dietary pattern and smoking were less frequent in respondents with diabetes (10.0% vs. 16.5% and 14.3% vs. 23.2%, respectively). Among diabetic patients, a significantly larger proportion of men than women reported smoking (19.2% vs. 10.0%), whereas no such sex-related differences were observed in other behavioural risk factors. Although the most prominent risk factor in diabetic patients was physical inactivity, a significant proportion of respondents with diabetes also reported the presence of other risk factors investigated in this survey. Since the majority of diabetic patients do not reach their treatment goals, there is a substantial need for curative and preventive interventions. Given the importance of physical activity in the treatment and prevention of diabetes and the high proportion of inactive diabetic patients, any future preventive programme in Croatia should address that risk as well

    The role of veterinarian in the monitoring programs of mastitis control

    Get PDF
    Mastitis is the most common and the most expensive disease of dairy cows. It is followed by a large number of direct and indirect costs that burden the farms budget and lead to major economic and health losses. The veterinarian at the farm plays a key role in implementing a protocol of biosecurity measures, a protocol of control, therapy, and the suppression of clinical and subclinical mastitis. In order to successfully implement these measures, a good communication between a veterinarian and a farm staff who performs milking procedures is necessary in order to detect and treat all cases of mastitis in time
    corecore