11 research outputs found
Korea uzrokovana arteriovenskom malformacijom: prikaz sluÄaja i pregled literature
Chorea is a movement disorder that can be caused by a large range of degenerative, vascular, metabolic and toxic disorders in basal ganglia. Arteriovenous malformations are rare vascular malformations the clinical presentation of which depends on the malformation characteristics and
localization. Th ey are most commonly presented with intracranial hemorrhage, while focal neurological deficit is the rarest presentation. A case is reported of a 64-year-old female patient presented with hemichorea. Magnetic resonance imaging and digital subtraction angiography revealed the presence of arteriovenous malformation in the right temporal lobe.Korea je poremeÄaj pokreta koji može biti uzrokovan velikim rasponom degenerativnih, vaskularnih, metaboliÄkih i toksiÄnih poremeÄaja u bazalnim ganglijima. Arteriovenske malformacije su rijetke vaskularne malformacije kliniÄka prezentacija kojih ovisi o karakteristikama i lokalizaciji malformacije. NajÄeÅ”Äe se prezentiraju intrakranijskom hemoragijom, a najrjeÄe fokalnim neuroloÅ”kim defi citom. Prikazujemo sluÄaj 64-godiÅ”nje bolesnice koja se prezentirala hemikoreom. UÄinjena
magnetska rezonanca i digitalna subtrakcijska angiografi ja otkrila je prisutnost arteriovenske malformacije u medijalnom dijelu desnog temporalnog režnja
UspjeÅ”no lijeÄenje akutnog diseminiranog encefalomijelitisa (ADEM) pravodobnom primjenom imunoglobulina ā prikaz sluÄaja i pregled literature
Acute disseminated encephalomyelitis (ADEM) is an inflammatory demyelinating disease of the central nervous system that usually affects children and young adults. It most commonly has a monophasic course, although relapses are reported. Clinical presentation of the disease
includes encephalopathy and multifocal neurological deficits. There are no established reliable criteria for diagnosis of ADEM and sometimes it is difficult to distinguish it from first attack of multiple sclerosis, especially in adults. The diagnosis of ADEM is based on clinical, radiological and laboratory findings. In the treatment of ADEM, high doses of corticosteroids, plasmapheresis and immunoglobulins are used. We report a case of a young adult female patient with ADEM who fully recovered after prompt administration of high dose methylprednisolone and immunoglobulins.Akutni diseminirani encefalomijelitis (ADEM) je upalna demijelinizirajuÄa bolest srediÅ”njega živÄanog sustava koja obiÄno pogaÄa djecu i mlade odrasle osobe. NajÄeÅ”Äe ima monofazni tijek, iako su zabilježeni i relapsi bolesti. KliniÄka prezentacija bolesti ukljuÄuje encefalopatiju i multifokalne neuroloÅ”ke deficite. Pouzdani kriteriji za dijagnozu ADEM-a nisu utvrÄeni i ponekad ga je teÅ”ko razlikovati od prve atake multiple skleroze, osobito kod odraslih. Dijagnoza ADEM-a temelji se na kliniÄkim, radioloÅ”kim i laboratorijskim nalazima. U lijeÄenju ADEM-a primjenjuju se visoke doze kortikosteroida, plazmafereza i imunoglobulini. Prikazujemo sluÄaj mlade odrasle bolesnice kod koje je potpun oporavak uslijedio nakon pravodobne primjene visoke doze metilprednizolona i imunoglobulina
ENCEPHALOPATHY CAUSED BY THE APPLICATION OF METRONIDAZOLE
Metronidazol je antibiotik koji se koristi u lijeÄenju anaerobnih bakterijskih i parazitarnih infekcija. Kao rijetka nuspojava primjene ovog lijeka može se javiti encefalopatija. NajÄeÅ”Äe primijeÄeni kliniÄki simptomi ukljuÄuju dizartriju, nestabilnost u hodu i/ili ataksiju. Encefalopatiju uzrokovanu primjenom metronidazola potrebno je diferencijalno dijagnostiÄki razlikovati od drugih moguÄih uzroka encefalopatije. Uz kliniÄku sliku i podatak o primjeni metronidazola od pomoÄi su magnetska rezonancija mozga (MRI) - T2 i prikaz FLAIR te neuroloÅ”ka dijagnostika koja ukljuÄuje elektroencefalografi ju (EEG), laboratorijsku obradu i lumbalnu punkciju. TipiÄni nalazi MRI mozga u T2 i FLAIR tehnici pokazuju hiperintenzitet koji u veÄini sluÄajeva zahvaÄa nucleus dentatus malog mozga, dijelove moždanog debla te splenium corpus callosuma. Ponekad je potrebno uÄiniti i gensko testiranje kako bi se iskljuÄili i vrlo rijetki uzroci encefalopatije. NeuroloÅ”ke promjeneuzrokovane primjenom metronidazola najÄeÅ”Äe su reverzibilne i povlaÄe se nakon ukidanja metronidazola iz terapije. U lijeÄenju ove vrste encefalopatije može se primijeniti metilprednizolon.Metronidazole is an antibiotic used for treating anaerobic bacterial and parasitic infections. A rare side effect of using this drug is encephalopathy. The most commonly observed symptoms include dysarthria, gait instability, and/or ataxia. Metronidazole induced encephalopathy should be differentiated from other possible causes of encephalopathy. Clinical picture with data on metronidazole application, as well as magnetic resonance imaging (MRI) of the brain, T2 and FLAIR sequences, neurological diagnostic procedures such as electroencephalography (EEG), laboratory tests and lumbar puncture should be performed. Typical brain MRI fi ndings in T2 and FLAIR technique show hyperintensity, which in most cases affects dentate nucleus of the cerebellum, parts of brainstem, and splenium corporis callosi. Genetic testing is sometimes required to distinguish some rare causes of encephalopathy. Neurological changes due to metronidazole application are most often reversible and vanish after metronidazole withdrawal. Use of methylprednisolone in treating this type of encephalopathy is sometimes helpful
PROPHYLAXIS OF MIGRAINE ā A REVIEW OF LITERATURE
Cilj ovog prikaza literature je procijeniti moguÄnosti proļ¬ lakse migrene. Prema preporukama International Headache Society (IHS) proļ¬ laksa migrene provodi se u bolesnika koji imaju ā„4 dana migrensku glavobolju na mjesec bilo da se radi o epizodiÄnoj ili kroniÄnoj migreni. UÄinkovitim lijeÄenjem smatra se smanjenje uÄestalosti migrenskih ataka za ā„50 %. UÄinkovitima su se pokazali Ī²-blokatori, kalcijski antagonisti, antiepileptici kao Å”to su topiramat i valproat kao i gabapentin i pregabalin, te ļ¬ unarizin i antidepresivi. UÄinkovitost levatiracetama, cervikalne miofascijalne anestezije te kožne elektrostimulacije i muskularne stimulacije joÅ” je u ispitivanju. Dvojben je uÄinak botulinum toksina. Istražuje se moguÄa primjena histamina, zatvaranje foramena ovale te primjena akupunkture, supraorbitalne i vagalne nervne stimulacije te transkranijske magnetske stimulacije. Istražuje se utjecaj kateholamina i melatonina te kontraceptiva, riboļ¬ avina, dekstrometorļ¬ na u nastanku migrenskih glavobolja. Potrebna je adekvatna procjena moguÄih uÄinaka u proļ¬ laksi primjenom probiotika, koenzima Q10 i magnezija. KliniÄka istraživanja su pokazala da primjena humanih monoklonskih protutijela erenumaba, fremanezumaba i galkanezumaba pokazuju statistiÄki znaÄajnu uÄinkovitost (ā„50 % uÄinkovitosti) u proļ¬ laksi migrene Å”to je potrebno potvrditi u kliniÄkoj praksi.This literature review is aimed at assessing the possibilities of migraine prophylaxis. The International Headache Society (IHS) recommends performing migraine prophylaxis in patients suffering ā„4 migraine headaches per month, either episodic or chronic. The treatment is deemed successful when the migraine attacks are decreased by ā„50%. Efļ¬ ciency has been demonstrated for Ī²-blockers, calcium antagonists, antiepileptics such as topiramate and valproate, as well as gabapentin, pregabalin, ļ¬ unarizine and antidepressants. The efļ¬ ciency of levetiracetam, cervical myofascial anesthesia, skin electrostimulation and muscular stimulation is still being tested. The effects of botulinum toxin are dubious. There is ongoing research of the possibility of using histamines, closing foramen ovale, acupuncture, supraorbital and vagal nerve stimulation and transcranial magnetic stimulation. Effects of catecholamine, melatonin, contraceptives, riboļ¬ avin, dextromethorphan and melatonin in persisting migraine headaches are being researched as well. Required is an appropriate assessment of the possible effects of probiotics, coenzyme q10 and magnesium in migraine prophylaxis. Clinical researches have shown the use of human monoclonal antibodies erenumab, fremanezumab and galcanezumab to demonstrate a statistically signiļ¬ cant efļ¬ ciency (ā„50%) in migraine prophylaxis, yet requiring further conļ¬ rmation in clinical practice
Depresija i umor uzrokovani opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja u multiploj sklerozi
To our knowledge, there is no study investigating whether fatigue and depression
as the most commonly reported symptoms in multiple sclerosis (MS) and obstructive sleep apnea
(OSA) patients have arisen from primary mechanisms of MS or from secondary associated conditions
such as OSA in MS patients. The aim of our survey study was to determine whether depression and
fatigue in MS patients were associated with clinical features of OSA or with MS. We conducted
a self-administered survey using four validated questionnaires (STOP-BANG, Epworth Sleepiness
Scale, Fatigue Severity Scale and The Center for Epidemiologic Studies Depression Scale-Revised)
in 28 consecutive outpatients with proven MS. The prevalence of MS patients at an increased risk of
OSA was 29% and age was positively correlated with this risk (p=0.019). None of the clinical features
of MS patients (subtype, disability status, disease duration, modifying therapy, other medication) was
correlated with depression and fatigue. On the contrary, excessive daytime sleepiness as a hallmark
of OSA was significantly and positively associated with the level of depressive symptoms (p=0.004)
and level of fatigue (p=0.015). Also, depression was significantly and positively correlated with the
increased risk of OSA (p=0.015) and age of MS patients (p=0.016). Finally, a significant positive
correlation was found between fatigue severity and level of depressive symptoms (p=0.003). OSA is
a common disorder in MS patients. The clinical features and risk factors for OSA in MS patients are
associated with the two most commonly reported symptoms of depression and fatigue, thus supporting
the hypothesis that both symptoms are due to a secondary condition in MS.Sukladno naÅ”im saznanjima nema studije koja je istraživala nastaju li umor i depresija kao najuÄestaliji simptomi kod
bolesnika s multiplom sklerozom (MS) i opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja (OSA) primarnim mehanizmima MS ili
iz sekundarnih povezanih stanja kao Ŕto je OSA kod bolesnika s MS. Cilj naŔe anketne studije bio je utvrditi jesu li depresija
i umor u bolesnika s MS povezani s kliniÄkim obilježjima OSA ili MS. Proveli smo anketu pomoÄu Äetiri validirana upitnika
(STOP-BANG, Epworthova ljestvica pospanosti, ljestvica težine umora i revidirana ljestvica depresije Centra za epidemioloŔke
studije) u 28 uzastopnih ambulantnih bolesnika s kliniÄki i parakliniÄki dokazanom MS. UÄestalost bolesnika s MS
s poveÄanim rizikom od nastanka OSA bila je 29%, a dob je bila u pozitivnoj korelaciji s tim rizikom (p=0,019). Nijedna
od kliniÄkih znaÄajka bolesnika s MS (podtip, status invaliditeta, trajanje bolesti, modificirajuÄa terapija, drugi lijekovi) nije
bila u korelaciji s depresijom i umorom. Naprotiv, pretjerana pospanost tijekom dana kao obilježje OSA bila je znaÄajno i
pozitivno povezana s razinom simptoma depresije (p=0,004) i razinom umora (p=0,015). TakoÄer, depresija je znaÄajno i
pozitivno korelirala s poveÄanim rizikom od OSA (p=0,015) i dobi bolesnika s MS (p=0,016). KonaÄno, utvrÄena je znaÄajna
pozitivna korelacija izmeÄu težine umora i simptoma depresije (p=0,003). OSA je Äest poremeÄaj kod bolesnika s MS.
KliniÄke znaÄajke i Äimbenici rizika za OSA u bolesnika s MS povezani su s dva najÄeÅ”Äe prijavljivana simptoma depresije i
umora, podupiruÄi tako hipotezu da su oba simptoma posljedica sekundarnog stanja u MS
ENCEPHALOPATHY CAUSED BY THE APPLICATION OF METRONIDAZOLE
Metronidazol je antibiotik koji se koristi u lijeÄenju anaerobnih bakterijskih i parazitarnih infekcija. Kao rijetka nuspojava primjene ovog lijeka može se javiti encefalopatija. NajÄeÅ”Äe primijeÄeni kliniÄki simptomi ukljuÄuju dizartriju, nestabilnost u hodu i/ili ataksiju. Encefalopatiju uzrokovanu primjenom metronidazola potrebno je diferencijalno dijagnostiÄki razlikovati od drugih moguÄih uzroka encefalopatije. Uz kliniÄku sliku i podatak o primjeni metronidazola od pomoÄi su magnetska rezonancija mozga (MRI) - T2 i prikaz FLAIR te neuroloÅ”ka dijagnostika koja ukljuÄuje elektroencefalografi ju (EEG), laboratorijsku obradu i lumbalnu punkciju. TipiÄni nalazi MRI mozga u T2 i FLAIR tehnici pokazuju hiperintenzitet koji u veÄini sluÄajeva zahvaÄa nucleus dentatus malog mozga, dijelove moždanog debla te splenium corpus callosuma. Ponekad je potrebno uÄiniti i gensko testiranje kako bi se iskljuÄili i vrlo rijetki uzroci encefalopatije. NeuroloÅ”ke promjeneuzrokovane primjenom metronidazola najÄeÅ”Äe su reverzibilne i povlaÄe se nakon ukidanja metronidazola iz terapije. U lijeÄenju ove vrste encefalopatije može se primijeniti metilprednizolon.Metronidazole is an antibiotic used for treating anaerobic bacterial and parasitic infections. A rare side effect of using this drug is encephalopathy. The most commonly observed symptoms include dysarthria, gait instability, and/or ataxia. Metronidazole induced encephalopathy should be differentiated from other possible causes of encephalopathy. Clinical picture with data on metronidazole application, as well as magnetic resonance imaging (MRI) of the brain, T2 and FLAIR sequences, neurological diagnostic procedures such as electroencephalography (EEG), laboratory tests and lumbar puncture should be performed. Typical brain MRI fi ndings in T2 and FLAIR technique show hyperintensity, which in most cases affects dentate nucleus of the cerebellum, parts of brainstem, and splenium corporis callosi. Genetic testing is sometimes required to distinguish some rare causes of encephalopathy. Neurological changes due to metronidazole application are most often reversible and vanish after metronidazole withdrawal. Use of methylprednisolone in treating this type of encephalopathy is sometimes helpful
Kompletni atrioventrikulski blok i asistolija tijekom epileptiÄkog napadaja: prikaz sluÄaja
Cardiac arrhythmias during or after epileptic seizures are one of the possible pathomechanisms of sudden unexpected death in epilepsy. These arrhythmogenic epilepsies are most commonly associated with sinus tachycardia, but atrioventricular block and asystole can also be seen. Although a rare occurrence, these arrhythmias can lead to significant morbidity and mortality, but also can be potentially preventable with pacemaker implantation. Here we describe a patient with recurrent epileptic seizures, diagnosed with ictal third-degree atrioventricular block and asystole during seizure, which required a permanent cardiac pacemaker.SrÄane aritmije tijekom ili nakon epileptiÄkih napadaja jedan su od moguÄih patomehanizama neoÄekivane smrti u bolesnika s epilepsijom. Ove aritmogene epilepsije najÄeÅ”Äe su povezane sa sinus tahikardijom, ali se mogu uoÄiti i atrioventrikulski blok i asistolija. Iako se rijetko pojavljuju, ove aritmije mogu dovesti do znaÄajnog pobola i smrtnosti, ali se takoÄer
mogu prevenirati ugradnjom srÄanog stimulatora. Ovdje opisujemo bolesnika s ponavljajuÄim epileptiÄkim napadajima i dijagnosticiranim atrioventrikulskim blokom treÄeg stupnja i asistolijom tijekom napadaja kojemu je bilo potrebno ugraditi trajni srÄani stimulator
NEUROFEEDBACK IN TREATING MIGRAINE HEADACHE ā A PILOT STUDY
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je objektivizirati terapijski uÄinak neurofeedbacka na lijeÄenje migrenske glavobolje u bolesnika s migrenskom glavoboljom. Metode: Kao instrument istraživanja koristio se anonimni anketni upitnik, strukturiran i modificiran za potrebe ovog istraživanja. Na kraju su uporabljena dva standardizirana testa: test za procjenu onesposobljenosti bolesnika s migrenom (MIDAS - Migraine Disability Assessment Test), te upinik o ispitivanju utjecaja glavobolje (HIT6: Headache Impact Test) koji se koristi za mjerenje utjecaja glavobolje na sposobnost obavljanja zadataka na radnom mjestu/ u Å”koli i u socijalnim situacijama. Rezultati: ProsjeÄan broj glavobolja tijekom jednog mjeseca kod veÄine ispitanika je 11 (5 do 6 puta), uz najÄeÅ”Äe trajanje od 4 do 24 sata, kako navodi 16 ispitanika. ProsjeÄni je intenzitet glavobolje za 10 ispitanika srednje jaka bol, a za 15 ispitanika jaka bol. Dob nije statistiÄki znaÄajan faktor onesposobljenosti migrenama izuzev izostanka iz Å”kole/posla. Povezanost je utvrÄena samo za parametar izostanaka s posla/Å”kole zbog glavobolja u zadnja 3 mjeseca (dani) gdje pozitivne vrijednosti koeficijenta korelacije (ro) upuÄuju na zakljuÄak da je veÄi broj izostanaka s posla/ Å”kole u zadnja 3 mjeseca kod pacijenata s viÅ”im stupnjevima obrazovanja. Nakon provedene terapije utvrÄena je statistiÄki znaÄajna razlika samo u parametrima smanjenja produktivnosti na poslu/u Å”koli zbog glavobolja u zadnja 3 mjeseca (dani) (p=0,001). ZakljuÄak: Testiranjem utjecaja terapije neurofeedbackom na onesposobljenost migrenama utvrÄen je statistiÄki znaÄajan pad HIT6 rezultata, kao i pad vrijednosti svih parametara utjecaja migrena na život - MIDAS rezultati.Objective: The aim of the study was to objectify therapeutic effect of neurofeedback and to treat migraine headaches in patients with migraine. Methods: We used anonymous questionnaire, structured and modified for the purpose of this study. In the end, we used two standardized tests, i.e. the test for assessment of disability in patients with migraine (MIDAS, Migraine Disability Assessment Test) and the questionnaire testing the impact of headache (HIT6, Headache Impact Test), used to measure the impact of headaches on the ability to perform tasks at work/school and in social situations. Results: Concerning the average number of headaches per month, the majority of patients (n=11) had headache 5-6 times, usually lasting for 4 to 24 hours, as reported by 16 subjects. The average headache intensity was reported as severe pain by 10 patients and strong pain by 15 patients. Age was not a statistically significant factor for disabling migraines except for school/work absenteeism. The connection was only established for work/school absenteeism due to headaches in the last three months (days), where positive values of the correlation coefficient (ro) suggested that greater work/school absenteeism in the last three months was recorded in patients with a higher level of education. After the treatment, a statistically significant difference was only found in the reduction of work/school productivity because of headaches in the last three months (days) (p=0.001). Testing the impact of neurofeedback therapy on disability due to migraine revealed a statistically significant decrease in HIT6 results, as well as in the value of all segments of the migraine impact on life, i.e. MIDAS results