25 research outputs found
Oblik vimena, muznost i genetiÄka raznolikost istarske ovce
External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were
investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk
production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were
estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk
yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape
heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width,
cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits
were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds
with applied machine milking. The milk flow traitsā means were influenced by the stage
of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the
cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper
machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one
of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with
an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to
neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large
numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison
with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding
coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the
results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine
milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoroÄnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu
podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, koliÄina i
sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine.
Genetski parametri za dnevnu koliÄinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina
(PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396
kontrola mlijeÄnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine,
regresijskim modelima koristeÄi REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne
vrijednosti za vanjski oblik vimena izraÄunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se
primjenjuje ruÄna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune
visine (Fh) i maksimalne Ŕirine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora
sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su
digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u poÄetku, sredini i
krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene
su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna
nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), koliÄine
strojno pomuzenog mlijeka (My), prosjeÄne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine
protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i
molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina
introgresije odreÄeni su pomoÄu 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest
pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je usporeÄena
populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni
pristup varijabilnosti istarske ovce ukljuÄuje procjenu plastiÄne varijacije i plastiÄnosti
temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mlijeÄnosti.
Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik
vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij
laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika
mijenjali su se tijekom laktacije. ZnaÄajne korelacije izmeÄu BLUP vrijednosti oblika
vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika
vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena izmeÄu farmi koje primjenjuju strojnu i
onih koje primjenjuju ruÄnu mužnju bile su znaÄajne. U usporedbi raznolikosti s
pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana meÄu
tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima
inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrÅ”tena je meÄu tri pasmine s
velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na
populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju
introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veÄu raznolikost. Dakle, može se reÄi da
je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u
Hrvatskoj oÄuvana.
U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za koliÄinu i sastav mlijeka,
istarska ovca nalikuje istoÄnoeuropskim i mediteranskim mlijeÄnim autohtonim
pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima
bolji oblik vimena za strojnu mužnju
Oblik vimena, muznost i genetiÄka raznolikost istarske ovce
External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were
investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk
production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were
estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk
yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape
heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width,
cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits
were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds
with applied machine milking. The milk flow traitsā means were influenced by the stage
of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the
cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper
machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one
of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with
an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to
neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large
numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison
with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding
coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the
results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine
milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoroÄnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu
podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, koliÄina i
sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine.
Genetski parametri za dnevnu koliÄinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina
(PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396
kontrola mlijeÄnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine,
regresijskim modelima koristeÄi REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne
vrijednosti za vanjski oblik vimena izraÄunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se
primjenjuje ruÄna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune
visine (Fh) i maksimalne Ŕirine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora
sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su
digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u poÄetku, sredini i
krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene
su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna
nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), koliÄine
strojno pomuzenog mlijeka (My), prosjeÄne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine
protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i
molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina
introgresije odreÄeni su pomoÄu 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest
pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je usporeÄena
populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni
pristup varijabilnosti istarske ovce ukljuÄuje procjenu plastiÄne varijacije i plastiÄnosti
temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mlijeÄnosti.
Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik
vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij
laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika
mijenjali su se tijekom laktacije. ZnaÄajne korelacije izmeÄu BLUP vrijednosti oblika
vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika
vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena izmeÄu farmi koje primjenjuju strojnu i
onih koje primjenjuju ruÄnu mužnju bile su znaÄajne. U usporedbi raznolikosti s
pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana meÄu
tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima
inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrÅ”tena je meÄu tri pasmine s
velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na
populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju
introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veÄu raznolikost. Dakle, može se reÄi da
je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u
Hrvatskoj oÄuvana.
U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za koliÄinu i sastav mlijeka,
istarska ovca nalikuje istoÄnoeuropskim i mediteranskim mlijeÄnim autohtonim
pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima
bolji oblik vimena za strojnu mužnju
Oblik vimena, muznost i genetiÄka raznolikost istarske ovce
External udder shape, milkability, milk production and genetic variability were
investigated in Istrian sheep, to evaluate the long-term perspective of the breed in milk
production and the aptitude of Istrian sheep for machine milking. Heritabilities were
estimated using single trait animal models. Generally, the heritabilities for daily milk
yield, somatic cell score, fat, protein and lactose content were low. The udder shape
heritabilities were 0.17, 0.15, 0.63, 0.50 for full udder height, maximum udder width,
cisternal part below the teat orifice, and teat angle, respectively. The udder shape traits
were influenced by number and stage of the lactation, and were more favorable in herds
with applied machine milking. The milk flow traitsā means were influenced by the stage
of lactation. According to the estimated genetic parameters for udder shape traits, the
cistern size is the most suitable target trait for selection that would benefit the proper
machine milking. Based on the analysis of microsatellite markers, Istrian sheep is one
of the three analysed breeds with the lowest observed heterozygosities (0.684), and with
an inbreeding coefficient of intermediate value (0.061). When compared to
neighbouring sheep breeds, it is one of the three most distinctive breeds with a large
numbers of private alleles and relatively small level of introgression. In comparison
with the Istrian sheep population from Slovenia, introgression is lower, inbreeding
coefficient is smaller and diversity higher in Istrian sheep from Croatia. In summary, the
results show that the external udder shape of the Istrian sheep is adequate for machine
milking and that the breed has high variability in comparison to other sheep breeds.Kako bi ocijenili dugoroÄnu perspektivu istarske ovce u proizvodnji mlijeka i njenu
podobnost za strojnu mužnju, istražena je muznost, vanjski oblik vimena, koliÄina i
sastav mlijeka te genetska varijabilnost ove pasmine.
Genetski parametri za dnevnu koliÄinu mlijeka (MY), postotak masti (FC), proteina
(PC) i laktoze (LC) te somatske stanice u mlijeku (SCS) procijenjeni su iz 23.396
kontrola mlijeÄnosti, prikupljenih za 3172 ovce u razdoblju od 2005. do 2012. godine,
regresijskim modelima koristeÄi REML algoritam. Genetski parameteri i uzgojne
vrijednosti za vanjski oblik vimena izraÄunati su za 750 ovaca na 6 farmi na kojima se
primjenjuje ruÄna i 5 farmi na kojima se primjenjuje strojna mužnja. Izmjere pune
visine (Fh) i maksimalne Ŕirine vimena (Mw), cisternalnog dijela vimena ispod otvora
sise (Cis) i kuta kojeg sisa zatvara s vertikalnom osi vimena (Alpha) prikupljene su
digitalnim izmjerama fotografija posteriorne perspektive vimena u poÄetku, sredini i
krajem laktacije 2010. godine. Na farmama koje primjenjuju strojnu mužnju izmjerene
su muzne karakteristike ovaca. Testirana je korelacija BLUP (najbolja linearna
nepristrana procjena) vrijednosti Fh, Mw, Cis, Alpha, trajanja mužnje (Mt), koliÄine
strojno pomuzenog mlijeka (My), prosjeÄne (Avgm) i maksimalne (Mmf) brzine
protoka mlijeka. Varijabilnost i struktura istarske ovce procijenjene su kvantitativnim i
molekularnim pristupom. Molekularna raznolikost, distinktivnost pasmine, te razina
introgresije odreÄeni su pomoÄu 27 mikrosatelitskih biljega u usporedbi s jedanaest
pasmina pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dodatno je usporeÄena
populacija istarske ovce u Hrvatskoj s istarskom ovcom iz Slovenije. Kvantitativni
pristup varijabilnosti istarske ovce ukljuÄuje procjenu plastiÄne varijacije i plastiÄnosti
temeljem modela razvijenih za procjenu genetskih parametara mlijeÄnosti.
Procijenjeni heritabiliteti za MY, SCS, PC, FC i LC bili su niski. Heritabiliteti za oblik
vimena iznosili su 0,17, 0,15, 0,63, 0,50 za Fh, Mw, Cis i Alpha, redom. Broj i stadij
laktacije te farma, utjecali su na izmjere vimena. Prosjeci muznih karakteristika
mijenjali su se tijekom laktacije. ZnaÄajne korelacije izmeÄu BLUP vrijednosti oblika
vimena i muznih karakteristika bile su visoke i pozitivne za Cis i Alpha. Razlike oblika
vimena i uzgojnih vrijednosti za oblik vimena izmeÄu farmi koje primjenjuju strojnu i
onih koje primjenjuju ruÄnu mužnju bile su znaÄajne. U usporedbi raznolikosti s
pasminama pramenki iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, istarska je ovca svrstana meÄu
tri pasmine s najnižim opaženim heterozigotnostima (0,684), srednjim koeficijentima
inbridinga (0,061). U usporedbi s jedanaest pramenki uvrÅ”tena je meÄu tri pasmine s
velikim brojem privatnih alela i relativno malom razinom introgresije. U odnosu na
populaciju istarske ovce u Sloveniji, istarska ovca u Hrvatskoj ima daleko manju
introgresiju, povoljniji koeficijent inbridinga i veÄu raznolikost. Dakle, može se reÄi da
je genetska varijabilnost proizvodnih i funkcionalnih svojstava istarske ovce u
Hrvatskoj oÄuvana.
U usporedbi vanjskog oblika vimena i genetskih parametara za koliÄinu i sastav mlijeka,
istarska ovca nalikuje istoÄnoeuropskim i mediteranskim mlijeÄnim autohtonim
pasminama koje imaju relativno visok prinos mijeka, ali nisu visoko selektirane, te ima
bolji oblik vimena za strojnu mužnju
Pregled novih spoznaja u kemiji mlijeka
Advances in milk chemistry analytics are in a continuous development for more than one century. Recently, more sophisticated analytical methods became available for a routine performance in the laboratory. On the other hand, some of the methods routinely performed in the laboratory became available for the analyses performed at farm level. Overall, the amount and the resolution of data acquired on daily bases today, enables timely monitoring in the dairy production process. Determining the individual components of milk and dairy products in the laboratory can be accomplished using reference methods, or by using routine methods, which are calibrated using the results of the reference methods. Advanced laboratory analysis of milk and dairy products include sophisticated analytical techniques and equipment such as centrifugation, electrophoresis, chromatography, electron microscopy, dynamic light scattering, neutron and X-ray scattering, rheology, mass spectrometry and proteomic approach, all summarized in this review. Additionally, a synopsis of the methods available in laboratory analytical approach of milk components (protein, fat, lactose, minerals and vitamins) and recent on-farm analytical methods using sensor technology is provided.Tijekom dvadeset i prvog stoljeÄa nove spoznaje u istraživanju kemijskog sastava I kvalitete mlijeka su kontinuirane. U zadnjih nekoliko godina istraživanja koja su se obavljala u laboratoriju postaju puno detaljnija i sofisticirana, dok dio rutinskih laboratorijskih analiza postaje moguÄ na farmama. Laboratorijske analitiÄke metode za odreÄivanje komponenti mlijeka i mlijeÄnih proizvoda mogu biti referentne ili rutinske koje su kalibrirane uz pomoÄ referentnih metoda. Nove analitiÄke metode u laboratorijskoj analitici ukljuÄuju opremu za elektroforezu, kromatografiju, odreÄivanje aminokiselinskih sekvenci, elektronsku mikroskopiju, DLS-metoda (metoda dinamiÄkog rasipanja svjetlosti), neutronsko i radioaktivno zraÄenje, reologija, masenu spektrometriju i proteomske analize koje su detaljno objaÅ”njene u ovom preglednom radu. Pregledni rad opisuje analitiÄke metode analize sastava mlijeka u laboratoriju (bjelanÄevine, mlijeÄnu mast, laktozu, minerale i vitamine), te analitiÄke metode na farmi koje koriste senzorsku tehnologiju
Domesticated Megafauna of Americas: Needs, Possibilities and Results
The article aims to determine why so few domestic animals originated in American domestication centres. The knowledge has been gathered from interdisciplinary sources taking into account recent archaeogenomic and spatial analysis research. The process of domestication is described, and different domestication centres are compared to the domestication needs and opportunities on the American continents. Human colonization of the American continent is considered. Important domestication centres on the North and South American continent are described. Dogs that colonized the American continents together with people and horses that arrived during the European colonization are also considered. The analysis of the American megafauna that lived on the continent during the first colonization of Homo sapiens showed that the big extinction occurred due to climate change and overhunting. Comparing the evolutionary process of domestication between Afro-Eurasia and America we found that there was no intentional domestication in areas peripheral to the original domestication centres in the Americas. Also, diversification of the domesticated animal purpose in the Americas is limited to dogs
Geographic Patterns of Genetic Variation in Indigenous Eastern Adriatic Sheep Breeds
The geographical patterns of genetic variation in domestic species are the outcome of spatially explicit demographic events. Technological advances have made the obtaining of spatial information easier and different techniques have been developed to analyse spatial patterns of genetic variation. Relatively weak geographic trends found in sheep populations suggested the use of more powerful approaches, such as spatial principle component analysis. The aim of the study was to assess if application of spatial approach could reveal structures and patterns of genetic variation in indigenous Eastern Adriatic sheep breeds and contribute to our current knowledge about their genetic differentiation. We found south-east to north-west cline as the global structure using spatial principal component analysis, which outperformed the principal component analysis in this study and complemented understanding of variability of the investigated breeds reported in other multivariate and model-based clustering methods applied on this microsatellite data in previous research. Kernel density estimation suggested the Lika pramenka sheep belongs to a separate patch, not recognized in the spatial effects of the spatial principal component analysis. This potential structure should be further investigated
Utjecaj infekcije virusom AEK na proizvodnju mlijeka francuske alpske koze u Hrvatskoj
We have investigated the influence of infection with Caprine Arthritis Encephalitis Virus (CAEV), developed clinical arthritis and recorded subclinical mastitis on the length of lactation, milk yield and its composition per lactation. The study was carried out on the sample of 808 goats of French Alpine breed from production farms in Croatia. Samples of blood were taken for serological tests and milk samples for subclinical mastitis detection. Presence of clinical arthritis was noted by inspection and palpation of the joints. Lactation and production data were collected by Croatian Agricultural Agency. The influence of infection status for CAEV and clinical arthritis, separately, were tested on milk yield, length of lactation and milk composition (fat, protein and lactose) using GLM procedure for models including the year of measurement, lactation number of the animal and subclinical mastitis record. CAEV was serologically confirmed in 53.72 % of the total number of goats. From the total sample 23.08 % were infected with CAEV with confirmed subclinical mastitis of bacteriological etiology. In addition, 22.47 % of the total sample had clinical arthritis. Of the total sample 16.95 % were CAEV infected and with diagnosed clinical arthritis. Influence of virus infection was confirmed on all of the analyzed traits, with lower production results. Clinical arthritis had significant influence on decrease in most of analyzed traits, exceptions being total milk, fat amount (%) and lactose content (%) and amount (kg). Diagnosed subclinical mastitis was not found to be significant influence in models of duration of lactation, or fat, protein and lactose content (%).Istraživan je utjecaj infekcije virusom artritis encefalitisa koza (AEK), kliniÄkog artritisa i subkliniÄkog mastitisa na trajanje laktacije, ukupno mlijeko i sastav mlijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 808 koza pasmine francuska alpska koza s proizvodnih mlijeÄnih farmi u Hrvatskoj. Uzeti su uzorci krvi za seroloÅ”ka testiranja i uzorci mlijeka za detekciju subkliniÄkog mastitisa. Prisutnost kliniÄkog artritisa dijagnosticirana je pregledom i palpacijom zglobova. Podaci o laktacijama i proizvodnji preuzeti su od Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Zasebno su testirani utjecaji AEK infekcije i kliniÄkog artritisa na ukupno mlijeko, trajanje laktacije i sastav mlijeka (mast, protein, laktoza) pomoÄu GLM procedure za modele koji su ukljuÄivali godinu mjerenja, broj laktacije i subkliniÄki mastitis. Infekcija AEK virusom potvrÄena je u 53,72 % koza od ukupnog broja koza. Od ukupnog uzorka 23,08 % inficirano je s AEK i imalo subkliniÄki mastitis bakterijske etiologije. Nadalje 22,47 % od ukupnog broja imalo je kliniÄki artritis. Od ukupnog broja 16,95 % bilo je AEK pozitivno i imalo kliniÄki artritis. Utjecaj infekcije virusom AEK potvrÄen je za sva analizirana svojstva u smislu smanjenja proizvodnih rezultata. KliniÄki artritis je pokazao znaÄajan utjecaj na smanjenje veÄine proizvodnih vrijednosti osim na ukupno mlijeko, udio (%) masti laktoze i ukupnu laktozu (kg). SubkliniÄki mastitis nije znaÄajno utjecao na trajanje laktacije, kao ni udio (%) i udio masti, proteina i laktoze
Evaluation of lactation models in pasture-based dairy ewes in Bosnia and Herzegovina
Mlijeko kupreÅ”ke, privorske i stolaÄke pramenke koristi se za proizvodnju kvalitetnih sireva. Zbog nedostatka znanja o koliÄini i sastavu mlijeka ovih autohtonih bosanskohercegovaÄkih pasmina ovaca cilj je bio odrediti najbolji model koji opisuje njihove laktacije. Uzorci za koliÄinu i sastav mlijeka (mlijeÄna mast i protein) prikupljeni su u ranoj, srednjoj i kasnoj laktaciji te je bilježena koliÄina mlijeka za 129 kupreÅ”kih, 141 privorskih i 129 stolaÄkih pramenki. UsporeÄena su Äetiri modela laktacijskih krivulja (Wilmink, kubni, Ali-Shaeffer i Guo-Swalve) i najprimjenjiviji model je biran temeljem najveÄeg koeficijenta determinacije i najmanjeg korijena srednje kvadratne pogreÅ”ke. Guo-Swalve model je najuspjeÅ”nije opisao sve varijable. KupreÅ”ka pramenka pokazala se kao pasmina s najveÄom proizvodnjom od 139 kg mlijeka u 175 dana laktacije (0,79 kg/d; izmeÄu 50-og i 225-og dana laktacije) i standardnom laktacijskom krivuljom. Privorska pramenka je proizvela 118 kg mlijeka u 175 dana laktacije (0,67 kg/d), a StolaÄka pramenka 101 kg mlijeka u 175 dana laktacije (0,58 kg/d). Laktaciju stolaÄke i privorske pasmine karakterizira atipiÄna laktacijska krivulja koja je u stalnom padu i karakteristiÄna je za ovce koje nisu selekcionirane za proizvodnju mlijeka. PredviÄanje koliÄine i sastava mlijeka Guo-Swalve modelom moglo bi se koristiti u uzgojnom programu za kupreÅ”ku, privorsku i stolaÄku pramenku. Navedeni modeli se trebaju koristiti za privorsku i stolaÄku pramenku s oprezom jer njihova proizvodnja mlijeka tijekom laktacije je vrlo varijabilna.Milk of Kupres, Privor and Stolac dairy ewe breeds is used for the production of the fine cheese varieties. To the best of our knowledge there are no information about milk production and milk composition of these pasture-based dairy ewes. The aim was to determine the best lactation curve model in autochthonous pasture-based dairy ewes in Bosnia and Herzegovina. Milk production was recorded and milk composition sampled (milk fat and protein) during early, mid and late lactation in 129 Kupres, 141 Privor and 129 Stolac pramenka ewes. Four lactation models (Wilmink, Cubic, Ali-Shaeffer and Guo-Swalve) were compared and selected based on the lowest coefficient of determination and root mean square error. The Guo-Swalve model described all of the measured variables most successfully. Kupres pramenka dairy ewe was the highest producing breed with 139 kg of milk during 175 days of lactation (0.79 kg/d; between lactation day 50 to 225) and showed the standard lactation curve. Privor pramenka produced 118 kg of milk during 175 days of lactation (0.67 kg/d) and Stolac pramenka 101 kg of milk during 175 days of lactation (0.58 kg/d). Both showed atypical constantly decreasing shape of the lactation curve common in low producing dairy ewes. The prediction of milk yield and milk composition from the Guo-Swalve model could be used by the national breeding program for the Kupres, Privor and Stolac pramenka sheep breeds. Additional research during a more stable management conditions is recommended for Privor and Stolac pramenka
Referentne vrijednosti i utjecaj spola i dobi na hemogram i kliniÄku biokemiju zaÅ”tiÄene i ugrožene pasmine meÄimurski konj
The aim of this study was to establish the exact haematological and clinical biochemistry reference values for horses of the Murinsulaner breed, using the complete population in Croatia (n = 33) for the sampling. Haemoglobin concentrations (HB), red blood cell count (RBC), white blood cell count (WBC), packed cell volume (PCV), mean corpuscular volume (MCV), mean corpuscular haemoglobin concentration (MCHC), mean corpuscular haemoglobin (MCH), platelet count and differential white blood cell counts were determined. Clinical biochemistry included the activity of GGT, AST, ALT, CK, ALP, LDH and AMYL, concentrations of glucose (GLUC), total protein (TP), albumin (ALB), cholesterol (CHOL), triglycerides (TRI), calcium (Ca), phosphorus (P), magnesium (Mg), iron (Fe), urea (UREA), creatinine (CREA) and total bilirubin (TBIL). The animals were sorted into groups according to sex and age, and analysis of variance (ANOVA) was preformed using the GLM procedure and Tukeyās studentized range test. The results of the two-way ANOVA showed a significantly higher mean for CREA in stallions, for ALB in old horses and CK in young horses. The two-way ANOVA showed significant differences in the means for HB, PCV, and globulins, CK, GLUC, ALB and CREA. The significantly higher means of HB, PCV, GLUC and CREA in the group of old stallions should be further investigated. The influence of age and sex is difficult to interpret due to the critically small population. The reference values for Murinsulaner horses are within ranges for other cold-blooded breeds except TP, Ca and UREA.Svrha ovoga rada bila je utvrditi referentne vrijednosti hematologije i kliniÄke biokemije za konje pasmine meÄimurski konj, pri Äemu je koriÅ”tena cjelokupna preostala populacija (n = 33). TakoÄer se želio utvrditi utjecaj dobi i spola na vrijednosti krvne slike i kliniÄke biokemije. Dobiveni rezultati jesu referentne vrijednosti za pasminu meÄimurski konj. TakoÄer upuÄuju na razlike meÄu spolovima za hematokrit i hemoglobin. Nije bilo razlike meÄu dobnim skupinama za ukupni bilirubin, ureju, Ca, AP, AST, LDH, GGT, TP, globulin i MCH, iako je postojala neznatna razlika za CK i albumine. Referentne vrijednosti za konje pasmine meÄimurski konj uklapaju se u veÄ objavljene referentne vrijednosti za ostale pasmine hladnokrvnih konja, iako od njih neznatno odstupaju. Znatno odstupaju TP, Ca i ureja. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo radi li se o pasminskom svojstvu ili o neÄemu drugom. Bilo bi korisno provesti niz mjerenja s ponavljanjem uzorkovanja krvi, kako bi se toÄno utvrdilo o Äemu se radi