411 research outputs found
Provedba institucionalnih i tehniÄkih instrumenata zaÅ”tite morskog okoliÅ”a Jadrana i Baltika: usporedba
The paper studies the vulnerability and protection of marine environments of two semi-closed seas, the Baltic and the Adriatic, in terms of physical and socio-economic factors. Institutional and
technical instruments and policies of protection, at global, pan-European, EU and regional levels, are reviewed. The pioneering role (for Baltic) of the Helsinki Convention, signed in 1974 by the Baltic coastal states, is highlighted, whereby all sources of pollution were made subject to one single instrument. There is no similar comprehensive agreement yet on the semi-closed Adriatic Sea, but protection of the Adriatic Sea is included in the Barcelona Convention signed in 1976 by 16 states
and the European Union (presently there are 22 parties to the convention) which was a follow up of the pioneering (for Adriatic) Mediterranean Action Plan signed by contracting parties in 1975.
The Baltic region, with 90 million people in its catchment area, is economically well developed; out of nine of its coastal states, eight are EU members. The catchment area of the Adriatic, home to
about 15 million people, is characterised by even larger socio-economic contrasts, with Italy as the dominating player as for population size and the economy. The marine and coastal environmental burdens of both the Baltic and the Adriatic are mainly due to agriculture, industry, shipping, fisheries, and tourism, not to forget the legacies of unsustainable past. The Adriatic, a busy transportation route for oil vessels, is one of the most vulnerable areas in the Mediterranean.U radu je rijeÄ o ranjivosti i zaÅ”titi morskih okoliÅ”a dvaju poluzatvorenih mora, Jadrana i Baltika, u smislu fiziÄkih i socio-ekonomskih Äimbenika.Opisani su institucionalni i tehniÄki instrumenti
i politike zaÅ”tite i komentirani na globalnoj, paneuropskoj, EU i regionalnoj razini. Rad istiÄe (za Baltik) pionirsku ulogu HelsinÅ”ke konvencije, koju 1974. godine potpisuju baltiÄke obalne države,
prema kojoj su svi izvori oneÄiÅ”Äenja podvrgnuti jednom instrumentu. Ne postoji sliÄan toliko sveobuhvatan sporazum joÅ” na polu-zatvorenom Jadranskom moru, ali zaÅ”tita Jadrana je ukljuÄena u Barcelonskoj konvenciji, potpisanoj 1976. g. od 16 država i Europske unije (trenutno postoje 22 stranaka Konvencije), koja predstavlja nastavak pionirskog (za Jadran)
Mediteranskog akcijskog plana, a potpisale su ga ugovorne stranke 1975. godine. Baltik, s 90 milijuna ljudi u slivnom podruÄju, je ekonomski dobro razvijeno podruÄje; od devet njegovih obalnih država, osam je Älanica EU. Slivno podruÄje Jadrana, na kojem živi oko 15 milijuna ljudi, odlikuje se veÄim socijalno-ekonomskim suprotnostima, s Italijom kao dominantnom državom u veliÄini populacije i ekonomije. Poljoprivreda, industrija, prijevoz, ribarstvo, turizam, i neodrživa nasljeÄa ophoÄenja prema
okoliÅ”u iz proÅ”losti predstavljaju najveÄa morska i obalna optereÄenja Jadrana i Baltika. Jadran, optereÄen prijevoznim putevima naftnih plovila, jedno je od najosjetljivijih podruÄja na
Mediteranu
- ā¦